Gotovo 158 milijardi kuna planirani su rashodi državnog proračuna za iduću godinu, planirani prihod je 12 posto manji, 147 milijardi. Vlada očekuje rast BDP-a od pet posto te smanjenje deficita s ovogodišnjih osam na prihvatljivih 2,9 posto.

Oporba prijedlog proračuna smatra popisom lijepih želja. Jesu li projekcije oporavka gospodarstva optimistične? Oslanjamo li se previše na novac iz budžeta Europske unije? Može li državni proračun izdržati pritisak posljedica koronakrize?

U večerašnjem Otvorenom raspravljaju Žarko Tušek, saborski zastupnik HDZ-a, Mirela Ahmetović, saborska zastupnica SDP-a, Anka Mrak – Taritaš, saborska zastupnica GLAS-A,  Dario Hrebak, saborski zastupnik HSLS-a i  Zvonimir Troskot, saborski zastupnik MOSTA.

Žarko Tušek, saborski zastupnik HDZ-a-rekao je kako je Vlada u vremenu zlatnih godina dobro gospodarila i stvorila višak i dobro plasirala ekonomiju.

“Imali smo rast izvoza, proizvodnje i ekonomije i rekordnu stopu zaposlenosti. U tim okvirima smo dočekali ovu godinu. Kriza je globalna i nitko je nije mogao projicirati. U startu krize smo odgovorno krenuli. U prvom rebalansu u svibnju našli smo sredstva kako bi održali likvidnost ekonomije i radna mjesta. Nakon toga smo imali dvije pozitivne ocjene kreditnog rejtinga, ušli u europski mehanizam II”, rekao je Tušek.

Tušek je rekao kako temeljem sigurnosti u ekonomske mjere priprema se proračun i za 2021. godinu, a makroekonomska slika nije idealna.

“Nitko ne može projicirati što će se dogoditi u godini ispred nas, ali temeljem činjenice da smo u ovoj godini osigurali 24 milijarde eura europskih sredstava kroz dva ključna stupa. Mislimo da ćemo pametnim korištenjem strukturiranih stupova moći izdržati proračun koji je ispred nas i moći uči stabilno u fiskalnu godinu”, rekao je Tušek.

Žarko Tušek je istaknuo kako je važno očuvati vitalnost gospodarstva i očuvanjem zaposlenosti, zdravstvenu stabilnost, a na prihodovnoj strani, očekuje se da će se kroz rast prihoda uprihoditi gotovo 9,4 milijarde kuna više korištenjem višegodišnje europske omotnice, od 3,9 milijarde eura u razdoblju 2021.-2022.

Mirela Ahmetović, saborska zastupnica SDP-a je rekla kako sva projiciranja zvuče divno i krasno, ali onda se postavlja pitanje zašto je Hrvatska na ljestvici konkurentnosti tek 62.

“Problem Vlade Andreja Plenkovića je što uz prilično dobro vođenje proračuna, zaboravila je na sve one ostale razvojne reforme koje su trebale pratiti te brojke. Ostvarili su suficit, a nisu razmišljali o tome da suficitom trebaju pokrivati i razvoj gospodarstva i provedbu reformi. Trebaju omogućiti lakše prevladavanje korona krize”, rekla je Ahmetović.

Mirela Ahmetović je istaknula kako u proračunu za 2021. godinu ne vidi da je realno očekivati da će se ovoliki prihodi koji se projiciraju za 2021. godinu zasnovati isključivo na EU fondovima.

“Procedura povlačenja sredstava iz EU fondova, koja možda jesu osigurana, ali su pod prijetnjom Poljske i Mađarske, nisu povučena”, dodala je.

Ahmetović je istaknula kako je procedura povlačenja sredstava iz EU fondova izuzetno duga i komplicirana, a ova država nema kapacitet za takav uspjeh.

“Vlada je zaboravila na ključnu reformu gdje je pokazala da nije učinila ništa u korona krizi, a to je reforma zdravstva. Vlada je u proračunu za 2021. godinu planirala manja sredstva za zdravstvo, nego za proračun za prosinac 2019. godine. Vlada ovim proračunom nema namjeru sanirati dugove veledrogerijama, ljekarnama, niti povećati plaće liječnicima”, naglasila je Ahmetović.

Žarko Tušek je odgovorio kako Vlada nije skup mađioničara i kako je u određenom trenutku mandata stvoren ekonomski višak, ali su se pojavili neki drugi ekonomski izazovi te nisu mogli sanirati dug u zdravstvu.