Pitanja koja traže odgovor (5): zašto su brzi motocikli toliko opasni i pogibeljni?

Autor:

Problem je što motocikli ‘vuku’ na brzu vožnju te su gotovo svi vozači većih motocikla u svakoj vožnji (!) u barem dva prekršaja (neprilagođena i nedopuštena brzina), često se iživljavaju te je rizik stradavanja 10 do 20 puta (!) veći nego u automobilu, posebice na skliskoj cesti

Autor: Željko Marušić

Motocikl i skuter imaju niz prednosti nad automobilom, lakše se probijaju kroz gužve i jednostavnije parkiraju, te pružaju veću transportnu funkcionalnost, omogućavaju bolju socijalnu interakciju s okolinom, pružaju veći užitak vožnje. Ipak savjetujemo, prvenstveno mladima, da se klone vozila na dva kotača. Posebice je smrtonosna kombinacija mladih osoba sklonih dokazivanju nerazumnom jurnjavom, supersportskih motocikala i skliskog asfalta, kakav je često zimi na našim prometnicama. Bilo bi dobro da to shvate svi roditelji koji sinove žele ‘usrećiti’ skuterom ili motociklom. Nažalost, u smrt se na dva kotača često ide u paru, što je pokazala i nedavna nesreća u Rugvici kod Zagreba.

Teoretski, motocikl nije manje siguran od automobila. Ima velike mane, prvenstveno zbog neusporedivo lošije stabilnosti i nedostatka zaštite za vozača i suvozača, ali i velike prednosti. Najvažnija je što zbog manje širine znatno lakše može izbjeći frontalni sudar, koji je uzrok najvećeg broja teških nesreća. Ima i znatno bolje ubrzanje, koje dodatno umanjuje rizik ulijetanja u ‘škare’ prilikom pretjecanja. Do određene granice motocikl ima bolja manevarska i kočna svojstva, ali zbog velikog povećanja rizika gubitka stabilnosti (pada) kod naglih skretanja i kočenja, to mu se ne pribraja u prednosti. Dakle, motocikl ima veću aktivnu sigurnost (da se nesreće ne dogodi), ali manju pasivnu (posljedice su, kad se nesreća već dogodi, znatno teže).

Teorija je teorija, koja se u praksi potvrđuje samo s razumnu i umjerenu vožnju. U realnim okolnostima stvari su prilično tmurne. Sredinom 1970-ih, u istraživanjima koje je financirao njemački ADAC, pokazalo se da je rizik smrtonosnih nesreća na brzim mobilima tri do pet puta veći nego u automobilima. Usporedbe su rađene na temelju jednake prijeđene kilometraže. To je bio temelj za ograničenje snage motocikla koji se može registrirati, na najviše 100 KS. Zbog jakog lobija motociklističkih proizvođača i pritisaka japanskih političara, taj je limit ukinut.

Slično bi se moglo zaključiti i na našem asfaltu, jer na dva kotača gine desetak posto ukupno stradalih, a njihovo sudjelovanje u prometu proporcionalno je znatno manje. Sve to nije niti novo, niti nepoznato, a ipak, kod nas se nitko dosad nije ozbiljno pozabavio tom problematikom. Vremena za velike promjene i poboljšanja do ljeta više nema, ali se nizom promišljenih akcija i mjera može i mora napraviti mnogo.

Kad ste čuli ili pročitali da je policija zaustavila motocikl u gradu, koji ide brže od 100 km/h, premda se deseci takvih slučajeva svakodnevno dešavaju na najprometnijim ulicama. Istodobno velikim zvonima oglašeni su uspjesi u hvatanju prebrzih automobila na autocestama u situacijama koje su neusporedivo manje rizične i pogibeljne. Slično se može kazati za uporno hvatanje vozača u brzinskim prekršajima u gradu, u situacijama bez velike opasnosti, dok im u drugim okolnostima pred nosom fijuču nerazumno brzi motociklisti.

Hvatanje i kažnjavanje prebrzih vozača na motociklima neusporedivo je zahtjevnije, napornije i rizičnije nego zaustavljanje sporijih automobila (koji su ipak u prekršaju), ali zbog toga policija ne bi trebala zazirati od takvih akcija. Zakon treba biti jednak za sve, a struka može ponuditi dovoljno učinkovitih metoda i prijedloga koordiniranih akcija za discipliniranje motociklista koji su tempirana bomba na cestama. Kad to postane uobičajena praksa na prometnicama s najvećim rizikom, bez predvidive logike, bit će manje osmrtnica u novinama.

Većina novinarskih prezentacija novih motocikala održava se na Siciliji, iz dva bitna razloga. Prvi je stabilno vrijeme, s rijetkim kišama i velikim vrućinama. Drugi je u kvalitetnom asfaltu, koji se proizvodi od iznimno kvalitetnog agregata (tucanika) vulkanskog podrijetla. Na takvim su cestama mogući i najzahtjevniji manevri bez rizika. Kod nas, posebice u krajevima gdje se motocikli najčešće voze, asfalt proizvodi od nekvalitetnog agregata, bogatog vapnencem. Zbog toga se takav asfalt brzo uglača i postaje ‘tiha jeza’ za motocikliste, čak i na suhom.

Velik je problem što faktor trenja znatno opada pri niskim temperaturama (posebice ispod +7 Celzijevih stupnjeva), posebice u kombinaciji s vlagom, a motociklisti u pravilu zimi voze na ljetnim gumama, usto često pohabanim nakon ljetnih vožnji. Prianjanje gume na asfalt, odnosno sila trenja presudna je za zadržavanje putanje i dinamičku stabilnost svakog vozila, a kod dvokotača je to višestruko važnije nego kod automobila.

Zbog toga je svaka zimska vožnja, uz neprilagođenu i nedopuštenu brzinu vrlo rizična. Lako se gubi upravljačka kontrola i stabilnost, što u pravilu rezultira padom. Usto, zbog manje siluete i odsjaja s kolnika, drugi sudionici u prometu teže uočavaju motocikl.

Skliska cesta nije za motocikl. Najbolje je ne voziti na dva kotača, a ako baš trebate ili želite, brzinu prilagodite uvjetima na cesti (Zakon o sigurnosti prometa na cestama, čl. 51. st 1) te striktno poštivati ograničenje brzine (čl. 53. i čl. 54.)

Pitanja koja traže odgovor (1): Zašto su automobili s prednjim pogonom stabilniji nego sa stražnjim?

Pitanja koja traže odgovor (2): Zašto su dizelaši štedljiviji od benzinaca?

Pitanja koja traže odgovor (3): Zašto je održavanje dizelskih motora (znatno) skuplje nego benzinskih?

Pitanja koja traže odgovor (4): Zašto se široke gume brže troše od uskih?

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Avatar photo
Stivi

prije 10 mjeseci

Stručnjak bi trebao znati da se zimske gume bas i ne proizvode za motocikle , a za uzroke nesreca on ih unaprijed zna prije vjestačenja, vidoviti Milane nisam te prepoznao . Npr nesreca u Rugvici gdje su izgubljena dva mlada zivota ustanovljeno je da je bilo prvenstveno oduzimanje prednosti prolaska.. G. Marusić samo zagovara vece kazne i represiju za sve , a trebao bi biti upoznat da samo edukacija pozitivno djeluje na smanjenje poginulih...