JEDAN OD NAJMOĆNIJIH POSLOVNIH LJUDI U HERCEGOVINI Milenko Bašić, vlasnik projekta vjetroelektrane Krš-Pađene, tvrdi da mu je Ladislav Turčinović, nekad ključni čovjek Mosta, nudio financiranje projekta preko Etičke banke, ali i tražio od njega 5 milijuna eura kapitala za banku te tvrdi da je to bio ‘čisti reket’

‘Nije točna izjava šefa Mosta Bože Petrova da će moja tvrtka dobiti 4,5 milijardi kuna poticaja za projekt vjetroelektrane Krš-Pađene. Štoviše, upravo zbog Mosta taj projekt koji je nakon Pelješkog mosta najveći kapitalni projekt u Hrvatskoj, još uvijek nije realiziran. Mostu nije bilo važno što smo već mogli započeti proizvodnju betonskih stupova za vjetroelektranu, čime bi se ukupan postotak opreme za Krš-Pađene proizvedene u Hrvatskoj popeo do čak 60 posto. Umjesto toga, počeli su stopirati projekt u trenutku kad sam ja odbio dati 5 milijuna eura za njihovu Etičku banku. To je čisti reket”, izjavio je to za Nacional Milenko Bašić, vlasnik tvrtke C.E.M.P. iz Zagreba koja je nositelj 238 milijuna eura vrijednog projekta izgradnje najveće vjetroelektrane u Hrvatskoj i koja će, kad bude izgrađena, zauzimati 20 posto ukupnih kvota predviđenih za proizvodnju električne energije iz vjetra.

Više pročitajte u novom broju Nacionala…

REAKCIJA Turčinović: ‘5 mil. € je sastavni dio ponude za kredit tvrtki C.E.M.P.’

U Nacionalu u broju 1012 od 12. rujna 2017. godine objavljen je članak pod naslovom „Mostov čovjek tražio je 5 mil. eura za Etičku banku. Nisam platio pa su mi blokirali projekt“ u kojem su objavljene mahom konstrukcije ali i potpuno netočne izjave (teze). Sukladno čl. 40, st. 2 Zakona u medijima dostavljam ispravke netočnih i neistinitih teza i izjava u tekstu od 12. rujna i zahtijevam da se objave u prvom sljedećem broju Nacionala: 1. Potpuno je netočna izjava u tekstu gosp. Bašića „… da se pojavio predstavnik Mosta i tražio financiranje…“.

Prava istina je da je gosp. Šimić, direktor tvrte C.E.M.P. pokrenuo inicijativu kojom je zatražio sastanak sa mnom i kasnije ljudima u Mostu, s namjerom da dodatno argumentima i pokazateljima ukaže na ukupnu problematiku OIE u Hrvatskoj. Tko je inicirao i pokrenuo sastanke može se jednostavno provjeriti kod gosp. Ivana Šimića.
2. U tekstu je krivo navedeno da je iznos od 5.000.000 € „traženje“ i „čisti reket“. U stvarnosti se zapravo radi o iznosu koji je specificiran kao sastavni dio indikativne ponude/prijedloga aranžmana za kreditno financiranje, koju je na, zahtjev predstavnika tvrtke C.E.M.P., Zadruga za etično financiranje (ZEF), službenim putem, na dokumentu ovjerenom potpisom, dostavila gosp. Bašiću i Ivanu Šimiću početkom 2-og mjeseca 2017 godine.

Naime, standardni, javno poznati i javno prezentirani, poslovni model rada etičnih banaka podrazumijeva participaciju tražitelja kredita u 1/8 potrebnog iznosa kredita. Ta 1/8 iznosa kredita ostaje kao polog na korisnikovom računu u ZEF-u ili preko ZEF-a u temeljenom kapitalu etične banke (ovisno o trenutnim potrebama adekvatnosti kapitala banke) neovisno radi li se o osnivanju banke ili kasnijem standardnom kreditu. U obje varijante iznos tog pologa ostaje u 100 % vlasništvu tražitelja kredita i vraća se tražitelju kredita po dinamici koja prati povrat glavnice kredita. Znači taj iznos ni u kojoj varijanti i nikada ni ne mijenja vlasnika te kao takav, po svom karakteru ne može ni biti „reket“.
3. U tekstu od objavljenom 12.9. se netočno konstruira da ja imam neke veze sa ponudom ZEF-a tvrtki C.E.M.P. Nemam ama baš nikakvih službenih ovlasti u ZEF-u te nisam ni u jednom dijelu sudjelovao u izradi ponude koju je ZEF poslao Bašiću. Ne znam ni tko ju je koncipirao.

4. Potpuno je neistinita konstrukcija po kojoj sam ja, koristeći službene institucije Republike Hrvatske (MZOIE), na bilo koji način onemogućio ili pokušao zaustaviti donošenje rješenja potrebnih za provedbu projekta. Ja sigurno nisam imao takav utjecaj a, nadam se da ni drugi nemaju, niti mogu imati utjecaj kakav se imputira u tekstu na rad bilo kojeg državnog tijela. Mogu samo reći da sam, zbog toga što je projekt predviđao proizvodnju elemenata za provedbu projekta u Hrvatskoj, osobno bio sklon podržavanju te proizvodnje i projekta kao takvog.

Dodatak: vrijedi naglasiti da se reakcija gosp. Bašića dogodila 12.9. tj. tek nakon što je Most 5.9.2017. u medijima prozvao povećanje naknade za OIE. Reakcija se dogodila preko 6 mjeseci nakon kontakata sa ZEF-om i događanja koje se u tekstu pokušava prikazati kao problematične. Da se stvarno dogodilo išta od onoga što se u tekstu stavlja meni na teret, valjda bi i reakcija bila uslijedila odmah ili bar nakon izlaska Mosta iz Vlade a ne 6 mjeseci nakon toga.

Ove 4 točke su, vjerujem, dovoljne da jasno ukažu na neistinitost teza objavljenih u Nacionalovom tekstu od 12.9.

Iz termina Bašićeve reakcije vidljivo je da ta reakcija nije bila potaknuta događanjima oko kontakata sa ZEF-om i kreditne ponude, što se događalo u ožujku ove godine, već odgovorom i „osvetom“ onima koji su „prozvali“ njegov projekt početkom 9-og mjeseca 2017. a koje doživljava odgovornima za probleme oko projekta Krš – Pađene. Ja sigurno ni po čemu ne spadam u te „odgovorne“ za događanja sa projektom jer jednostavno nisam ni bio u poziciji mogućeg utjecaja na takve odluke. Teze na kojima počiva konstrukcija članka u Nacionalu su, kada se objektivno pogleda ukupnost događanja, toliko apsurdne da sam bio u dilemi treba li se uopće osvrtati na njih te je ovo, što se mene tiče, moje konačno medijsko očitovanje oko ove teme.

Zbog sadržaja i naglašenih dijelova prvog članka, ovaj osvrt je ipak bio nužan jer otvara mogućost da se, ukoliko se ovakve iskonstruirane teze, iz neshvaćanja ili namjerno, nastave, omogući dokazivanje tih teza i na sudu. Zaključno, bilo bi mi drago da projekt Krš – Pađene u konačnici uspije realizirati bar dio proizvodnje koju je zagovarao i nadam se da će budući projekti koji uključuju i potiču proizvodnju u Hrvatskoj, dobivati puno bolji tretman.

Ladislav Turčinović