Ono što je Pelješki most za Dubrovnik i Korčulu, to je most iznad Cetine u Omišu ne samo za građane Omiša i njihove turiste, već i za prometno povezivanje cijele dionice od Splita do Makarske brzom cestom, a kad bude završen, tom dionicom dnevno će prolaziti čak 8600 vozila, tijekom turističke sezone i dvostruko više

Iznad kanjona rijeke Cetine u Omišu, jednog od najljepših prirodnih fenomena u Hrvatskoj, između strmih litica visokih nekoliko stotina metara, nadvio se fascinantni čelični most koji složenošću svoje izvedbe predstavlja turističku i građevinsku atrakciju, a za promet će biti otvoren krajem godine. Nakon spajanja dvaju krakova čelične konstrukcije 9. ožujka ove godine, u tijeku su završni radovi na mostu koji će postati dio omiške obilaznice i bit će otvoren za promet do kraja ove godine.

“Svečano otvaranje i puštanje u promet omiške obilaznice, koja podrazumijeva i most Cetinu, planiramo za kraj ove godine. Po završetku asfaltiranja, koje je u tijeku, predstoji opremanje dionice, što je jednako zahtijevan pothvat kao i građevinski radovi. Nakon istog bit ćemo spremni za tehnički pregled koji je preduvjet ishođenju uporabne dozvole i puštanju u promet. Predviđamo da će na cijeloj planiranoj trasi koja uključuje i most, prosječan godišnji dnevni promet biti 6000 vozila, a po završetku radova na cijelom projektu izgradnje ceste Stobreč – Dugi rat – Omiš godišnje će onuda prolaziti čak 8600 vozila na dan”, rekao je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.

Izgradnja mosta Cetina na dijelu omiške obilaznice jedan je od najzahtjevnijih građevinskih projekata u Hrvatskoj, projekt kakav dosad kod nas nije viđen, jer se na visini od 70 metara iznad rijeke Cetine gradio most između tunela Omiš i tunela Komorjak tako što se potiskivala konstrukcija poprečnog presjeka promjenjive visine. Most dug 216 metara gradio se postupkom slobodne konzolne gradnje, i to tako da su se dijelovi čeličnog sklopa montirali u tunelu. Nakon što je odsječak mosta montiran, potiskivao se van, nad rijeku, s tim da mu je naredni dio, koji je još u tunelu, radio protutežu.

Izgradnja mosta Cetina iznad kanjona rijeke Cetine u Omišu jedan je od najzahtjevnijih građevinskih projekata u Hrvatskoj. FOTO: Matko Begovic/PIXSELL

Tako dosad nije sagrađen nijedan most u Republici Hrvatskoj. Most Cetina je projektirao mr.sc. Veljko Prpić, dipl. ing. građ. iz projektnog ureda IPZ Zagreb. Radi se o izuzetno složenom građevinsko-cestovnom pothvatu jer je izvođač radova Strabag AG Spital an der Drau i Strabag d.d. Zagreb na malom području morao izvesti dva tunela i jedan most, uz brojne opasnosti od odrona stijena. Trebalo je stoga raditi i na stabilizaciji nestabilnih blokova stijena iznad kanjona rijeke i samog mosta Cetina, kao i postojećih prometnica ispod mosta.

Predsjednik uprave Hrvatskih cesta zadovoljan je dinamikom i kvalitetom radova.

“Izvođač izvršava svoje obveze korektno i profesionalno, a uzevši u obzir sva događanja na svjetskom tržištu u svezi nedostatka građevinskih sirovina, možemo konstatirati da smo kao investitor zadovoljni dinamikom ovog tehnički zahtjevnog projekta usprkos tome što je, iz opravdanih razloga, tijekom prethodnog perioda došlo do prolongiranja roka završetka. Izvođenje radova za izvođača je iznimno zahtjevno zbog specifičnosti terena u smislu mogućnosti nastanka pokosa i odrona. Slijedom navedenog razvidna je zahtjevnost prilikom izvedbe svih elemenata izgradnje ovog projekta, i to ne samo tehnički već i sigurnosno. Izvođač je u svemu pokazao veliku ozbiljnost”, istaknuo je Josip Škorić.

Zbog specifičnog smještaja radovi na izgradnji mosta mogli su započeti tek nakon proboja obaju tunela. Kada su tuneli probijeni, unutar tunelskih cijevi izvršeni su iskopi za temelje mosta u duljini od oko 70 metara od izlaznih portala, formirajući pritom prilaznu rampu unutar tunela kojom se omogućava pristup temeljima, kao i radni plato na kojem se okrupnjavaju odnosno montiraju manji čelični elementi u veće sekcije. Nakon toga krenulo je njihovo pomicanje prema sredini kanjona uz usporedno betoniranje ispune sanduka kako bi se izbjegle odizne reakcije tijekom građenja. Sam položaj građevine zahtijevao je od projektanta da prilazne tunele i most promatra kao cjelinu, kako u pogledu odabira projektnog rješenja tako i sa stanovišta potencijalne izvedbe, posebno s obzirom na temeljenje mosta unutar tunela.

Grad Omiš smješten je na uskom pojasu između kopna i planina, uz ušće Cetine, i tu nema prostora za novu cestu. Stoga obilaznica prolazi kroz planine, na visini od 70 metara nad morem. Širina kanjona na mjestu prijelaza iznosi 140 m s izuzetno strmim liticama, nagiba i do 1:5, pa je sam most na oba kraja smješten u portale prilaznih tunela Omiš i Komorjak.

Nova cesta oko Omiša prolazi kroz litice koje tvore kanjon Cetine tako da se nad rijekom nadvija vitki most koji s obje strane ulazi u tunele. Odabir takvog rješenja proizišao je iz triju uvjeta: konfiguracije terena u zaleđu grada, ograničenja diktiranih zaštitom vrijednog okoliša i mogućnosti priključenja na mrežu ostalih cesta.

Kako se ne bi narušila vizura ili devastirao kanjon Cetine, najpogodnijim je ocijenjen čelični gredni most koji se s obje strane izvodi iz tunela. Odabrano je oblikovno vrijedno rješenje koje potpuno respektira veličanstvenost kanjona tako što se ne nameće u prostoru.

TEHNIČKI ZAHTJEVAN PROJEKT

Nosivi sklop mosta ima tri raspona, od kojih su dva skrivena u prilaznim tunelima. Ti kraći rasponi su veličine po 30 metara, dok je središnji raspon veličine 152 metra nad kanjonom. Ukupni utrošak čelika za izradu rasponskog sklopa iznosi 1280 tona, što daje prosječni utrošak od 533 kg po četvornom metru površine mosta. Na oba kraja mosta ugrađuje se uređaj – prijenosnik udara koji omogućava polagane uzdužne pomake rasponskog sklopa (kada se most izduži ili skrati zbog promjene temperature), a u slučaju naglih pomaka, kakvi nastaju kod potresa, predstavlja uzdužno nepomičnu točku, odnosno, prenosi silu u stijenu.

Josip Škorić ističe da su izgradnju mosta Cetina u potpunosti financirale Hrvatske ceste te da, unatoč promjenama na svjetskom tržištu, nije došlo do velikih odstupanja u cijeni jer su se Hrvatske ceste na vrijeme pripremile.

“Ova dionica odnosno faza nije financirana iz EU-ovih fondova. Ukupna cijena mosta je 7.767.479.36 eura. Razlika u cijeni utvrđivat će se pri završetku projekta konačnim obračunom. Međutim, možemo sa sigurnošću konstatirati da se cijena čelika potrebnog za konstrukciju mosta neće povećavati zahvaljujući kvalitetnom planiranju tijekom ugovaranja projekta.

Predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić ističe da je izvođenje radova za izvođača iznimno zahtjevno zbog specifičnosti terena, ali je zadovoljan dinamikom i kvalitetom izvedbe. FOTO: Hrvatske ceste

Ostatak projekta, to jest nastavak izgradnje Multimodalne platforme brze ceste od Stobreča pa sve do Omiša, koji je u izgradnji, predviđen je za europsko sufinanciranje. Omišku obilaznicu gledamo kao učešće nacionalne komponente ovog velikog i strateški značajnog projekta”, naglasio je Škorić.

Samu prometnu površinu mosta čine dva vozna traka, dva rubna traka te dvije servisne staze. Pješačke staze na mostu nisu namijenjene pješačkom prometu. Ograda mosta je projektirana s ispunom od prozirnih ploča s efektom mutnog stakla radi postizanja što boljeg svjetlosnog efekta u kombinaciji s rasvjetom smještenom u rukohvat ograde.

Međutim, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta ističe da pristup pješacima, kao ni na Pelješkom mostu, nije moguć:

“Na mostu Cetina, kao i na Pelješkom mostu, neće biti dozvoljen promet ni za pješake ni za bicikliste jer je riječ o brzoj cesti koja svojim elementima predviđa promet isključivo motornih vozila. Ovdje imamo promet koji se ne veže samo na most već i na ostale objekte, posebice na tunele, te time sigurnosno, kao i na cjelokupnoj dionici brze ceste kojom smo povezali jug, nije dozvoljeno kretanje pješaka i biciklista. Međutim, smatram da je most koji izlazi iz kanjona Cetina, iz dvaju tunela, atrakcija sama po sebi koju će naši sugrađani, a i turisti, imati želju vidjeti. Prekrasan pogled na cijeli most pruža se iz samog centra Omiša.”