Zastupnici Mosta nezavisnih lista ocijenili su u četvrtak da država katastrofalnim propisima kontinuirano uništava hrvatske poljoprivrednike, umjesto da im pomaže.

Svoju optužbu ilustrirali su Zakonom o sprečavanju nepoštenih trgovačkih praksi u lancu hrane, kojeg smatraju potpuno beskorisnim jer nije rezultirao nijednom prijavom Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), a ni AZTN nije pokrenuo nijedan postupak protiv takvih trgovaca i otkupljivača.

Loša provedba toga zakona ugrožava hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju i smanjuje otkup poljoprivrednih proizvoda, pogotovo u vrijeme kada su cijene tih proizvoda najviše, kao sada u dolini Neretve, a sličan scenarij predviđaju za Slavoniju i ostale dijelove Hrvatske.

“Zakon nije riješio stanje na tržištu ni polučio efekte. Na stranici AZTN-a stoji da je obnovljeno dvije trećine prošlogodišnjih ugovora o otkupu poljoprivrednih proizvoda, a i to je upitno jer već postoje naznake da su novopotpisani ugovori manjeg opsega nego lanjski. Osim toga, ukupan broj dobavljača u nepuna je tri mjeseca smanjen za čak četvrtinu”, poručio je Tomislav Panenić na konferenciji za novinare.

Sonja Čikotić upozorila ja da poljoprivrednike ugrožava i Pravilnik o korištenju plavog dizela, jer su pojedini prodavatelji po benzinskim crpkama dobili tumačenje da sada gorivo mogu prodavati isključivo izravnim točenjem u vozilo, što isključuje druge vrste spremnika poput kanistera.

“Ljudi nemaju novca za više od 100 kuna goriva, snalaze se kako najbolje znaju i umiju”, rekla je Čikotić pozvavši Vladu i Ministarstvo financija da hitno riješe taj problem.

Panenić je dodao da ne može poljoprivrednik uoči žetve, dok još ništa nije zaradio, naručiti tisuće litara dizela, već može kupiti samo za 100 do 200 kuna.

Tomislav Žagar istaknuo je kako svi vide da situacija u poljoprivredi nije dobra i da se uvozi  previše hrane, iako u poljoprivredi ima više poticaja nego ikada dosad.

“Seljacima se nameće sve više obaveza, umjesto da im se olakšava posao. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu uvedena je obaveza analize kvalitete zemljišta koja košta oko 400 kuna po parceli, uvodi se obvezno članstvo i članarina u Poljoprivrednoj komori, moraju voditi sve više evidencija i biti upisani u sve više registara”, nabrojao je Žagar.