Bivši veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko analizirao je u novom tekstu za nacional.hr najave novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa kako je spreman pregovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o kraju rata u Ukrajini, najvjerojatnije na ukrajinsku štetu. Donosimo analizu veleposlanika Levčenka:

“Danas je vrlo važno razumjeti kakav će modalitet okončanja rata u Ukrajini primijeniti nova republikanska administracija u SAD. Osjeća se umor zapadnog svijeta i samih američkih građana od trogodišnjeg vojnog sukoba u Ukrajini i borbe protiv ruske agresije. Poznati američki list The Washington Post dao je svoje viđenje mogućeg razvoja događaja. “Sljedećih nekoliko tjedana odredit će može li Ukrajina nastaviti postojati kao suverena država, jer bi loš dogovor koji je nametnuo Donald Trump mogao postati najgora opcija, kada će nagodba na štetu ukrajinskih teritorija postati nagrada za Putina i potkopati vjerodostojnost Sjedinjenih Država”, piše Washington Post.

“Ruska invazija protiv Ukrajine u punom opsegu, koja se bliži kraju treće krvave godine, dosegla je prijelomnu točku. Ukrajina gubi teritorij, trupe i vrijeme. Sljedećih nekoliko tjedana odredit će može li Ukrajina nastaviti postojati kao suverena država unutar granica koje je imala prije invazije ili blizu njih, s punim jamstvima sigurnosti za svoje građane, ili će ruski predsjednik Vladimir Putin biti nagrađen i ohrabren u svom teritorijalnom ratnom širenju”, napominje poznati američki list.

Između ostalog, The Washington Post smatra da će “način na koji se ovaj sukob riješi imati posljedice daleko izvan granica Ukrajine, opovrgavajući postojeću percepciju da se čini da je to problem samo za Europu. U igri je autoritet Sjedinjenih Država i NATO-a, koji je počeo hitno pružati pomoć Ukrajini nakon ruske ilegalne i ničim izazvane invazije te obećao da će nastaviti svoju potporu ‘koliko god bude potrebno” da se porazi Rusija.’ Partnerova pomoć, koja je kasno stigla u Ukrajinu, omogućila je Putinu da konsolidira i izgradi vojnu moć u savezu sa Sjevernom Korejom i Kinom. Sada Ukrajina gubi teritorij, ljude i, što je najvažnije, vrijeme.”

Američko izdanje smatra da će Ukrajina teško moći preživjeti još godinu dana ovog razornog rata. Ali žurba da se pronađe dogovoreno rješenje mogla bi dovesti do loše odluke kojom bi se Putin nagradio za njegovo otimanje ukrajinske zemlje i osigurao da pokrene još jednu ofenzivu na nove teritorije čim bude imao priliku obnoviti svoj iscrpljeni arsenal. Loš mir također će ogorčiti Ukrajince nakon što su njihovi domovi, škole i tvornice uništeni, a mnogi prijatelji i članovi obitelji ubijeni. “Veliki dio njihovog bijesa tada može biti usmjeren na zapadne pokrovitelje koji su ih izdali. Dakle, ovo je borba koju SAD i Ukrajina ne smiju izgubiti, pogotovo ako postoji loš mirovni sporazum”, zaključuje američki list.

KRAJ RATA? Trump nakon inauguracije planira razgovarati s Putinom

Analizirajući zadrške izražene u Washington Postu, dolazimo do logičnog zaključka da gubitak teritorija Ukrajine ni na koji način neće dovesti do dugoročnog mira. Teritorijalni ustupci samo će zamrznuti sukob, a ne riješiti ga. Kremlj će to shvatiti kao slabost Zapada i poticaj za daljnju agresiju u budućnosti. Sličan scenarij već se dogodio nakon aneksije Krima u veljači-ožujku 2014., kada ustupci Moskvi nisu zaustavili njezino daljnje napredovanje u Donbasu u travnju 2014. i punu vojnu invaziju u veljači 2022. Gubitak novih ukrajinskih teritorija dovest će do daljnje eskalacije od strane Moskve za samo nekoliko godina. Osim toga, stvara se opasan presedan za druge autoritarne države koje bi mogle upotrijebiti vojnu silu da zauzmu susjedna područja.

Ono što trenutno razmatra nova republikanska administracija – onemogućavanje Kijeva da uđe u NATO – moglo bi uništiti postojeći sigurnosni sustav diljem Europe i svijeta. Treba imati na umu da se Ukrajina, zbog svog geostrateškog položaja, može smatrati ključnim elementom ukupne europske sigurnosti. Slabljenje obrambenih sposobnosti Kijeva odbijanjem članstva u NATO-u nedvojbeno će stvoriti novu “sivu zonu” koja će ostati izvor nestabilnosti na granici EU. Zapadni saveznici već su mnogo uložili u sigurnost Ukrajine. Stoga će odbijanje primanja Ukrajine u NATO samo lišiti ovu investiciju dodane vrijednosti i dugoročne sigurnosti. Alternativna sigurnosna jamstva Kijevu bez angažmana stvarnih snaga NATO-a nepouzdana su. Ukrajina je već imala slična jamstva, poput Budimpeštanskog memoranduma iz prosinca 1995., koja nisu funkcionirala u kritičnim situacijama, uključujući događaje od veljače do ožujka 2014. tijekom ruskog napada na Krim.

U isto vrijeme, mogućnost da SAD prekine pomoć Ukrajini kao sredstvo pritiska na Kijev da se pridržava nepopularnih odluka samo će oslabiti globalni autoritet i poziciju Washingtona. Osim toga, ako SAD odbije podržati Ukrajinu, to neće samo naštetiti njezinom ugledu lidera demokratskog svijeta i pouzdanog partnera saveznicima. Kina i drugi autoritarni režimi poput Irana i Sjeverne Koreje vidjet će ovo kao priliku za puno agresivnije djelovanje. Peking će odmah planirati vojno vratiti Tajvan. Iran će nastaviti sa svojim programima nuklearnog naoružanja i bahato intervenirati u mnoga događanja u regiji Bliskog istoka, Sjeverna Koreja će pokušati izvršiti vojni pritisak na Republiku Koreju, raspolažući brojnim vojnim jedinicama koje su prošle pravu školu ratovanja, boreći se protiv Ukrajine na strani Rusije. Stoga SAD mora u konačnici pokazati da može podržati svoje saveznike čak i u teškim okolnostima. Istodobno, potpora Ukrajini postaje geostrateško ulaganje u globalnu sigurnost i odvraćanje od agresivnih akcija mnogih autoritarnih režima.

LEVČENKO Ako Trump želi dovesti Putina za pregovarački stol, onda Moskvi mora oduzeti petrodolare

Postaje jasno da Moskvu uopće ne zanima postizanje trajnog mira, već samo nekakva pauza za eventualno oporavljanje snaga za sljedeći vojni udar. S tom tvrdnjom u članku Washington Posta nije se moguće ne složiti. Ruska strategija sada uključuje korištenje mogućeg primirja za pregrupiranje trupa i obnovu vojno-tehničkog potencijala za proizvodnju novih borbenih projektila, jačanje vojske novim tipovima zrakoplova i helikoptera, oklopnih vozila i tenkova, topništva, kao i proizvodnju značajne količine streljiva. To će samo odgoditi novu fazu eskalacije rata. Stoga Kremlj nije protiv korištenja pregovora kao taktičkog poteza za održavanje kontrole nad privremeno okupiranim ukrajinskim teritorijima. Pritisak Washingtona na Ukrajinu da učini ustupke Moskvi samo će pridonijeti općoj nestabilnosti ne samo na europskom kontinentu, već i u cijelom svijetu.

Jedina alternativa mogućem pritisku na Ukrajinu od strane nove republikanske administracije SAD-a je jačanje politike sankcija Rusiji i ozbiljna vojna podrška kolektivnog Zapada Kijevu. Takva će politika Ukrajini omogućiti stvaranje uvjeta za ostvarivanje vojnih pobjeda ili vođenje pregovora pod povoljnijim uvjetima. Moskva mora smatrati da je nastavak rata preskup, da vodi ekonomskom kolapsu zemlje te da će joj biti isplativije prekinuti rat čak i pod uvjetima Kijeva nego ga nastaviti, jer bi nastavak rata mogao dovesti do općeg krvoprolića u pobuni ruskog stanovništva.”

LEVČENKO Ukrajina će bez NATO-a izgubiti neovisnost, jer Putin neće stati