Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar u srijedu je na tradicionalnoj manifestaciji Dan novih tehnologija (DaNTe) u Rijeci, govoreći o obrazovnom sustavu u Hrvatskoj, ustvrdio da se još primjenjuje austrougarski model obrazovanja a da će se to, zbog zahtjeva suvremenog društva, promijeniti prije svega kurikularnom reformom te donošenjem Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Prema sadašnjem modelu učenici uče napamet, čekaju da im se znanje ulije s katedre, ali ne znaju zaključivati, što je dokazano znanstvenim istraživanjima, rekao je.

Među konkretnim planiranim aktivnostima u osuvremenjivanju modela obrazovanja je projekt e-škola, u kojem se u prvoj fazi namjerava 20, a potom 140 škola opremiti najnovijom informatičkom tehnologijom. Za to je potrebno 280 milijuna kuna koje se dobivaju iz EU fondova, a predviđeno je da se na taj način do 2020. godine uspostave “digitalno zrele škole” u većini škola, rekao je ministar. Sljedeće aktivnosti su usklađenje strukovnog obrazovanja s potrebama tržišta rada i snažnije uvođenje vanjskog vrednovanja u škole, kako bi ocjene realnije pokazivale stečena znanja i sposobnosti, naveo je. Nužno je više brinuti o učenicima i studentima slabijeg imovinskog stanja. Za njih su do sad udvostručeni iznosi za stipendije, a planira se i to udvostručiti u narednom razdoblju, kazao je Mornar.

 

• Ocijenio je da Bolonjski proces nije donio očekivane rezultate, jer je studiranje produljeno, umjesto da se skrati. Važno je i djelovati na anomalije pri upisima na studije, jer se gotovo 50 posto studenata upisuje na ekonomiju i pravo, a na studijima poput matematike nedostaje studenata, istaknuo je Mornar, rekavši da će se na to pokušati djelovati putem programskih ugovora sa sveučilištima.

 

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel rekao je na otvaranju skupa da je vlada u protekle četiri godine intenzivno razvijala sustav e-građani koji širi i na razine lokalne samouprave, a Rijeci je cilj uključiti se što prije.

Tijekom današnjeg, 10. dana novih tehnologija održano je osam tematskih predavanja, a među njima i prikaz novog računalnog sustava “Bura” Sveučilišta u Rijeci, o kojem je govorio prorektor Sveučilišta za informatizaciju Zlatan Car. “Bura”, vrijednosti 44 milijuna kuna je 249. najbrže računalo na svijetu i to u kategoriji komercijalnih instalacija. Ono otvara mogućnost razvoja gospodarstva jer je već sada ugovoreno komercijalno korištenje “Bure” u istraživačkim i industrijskim projektima, uz aktivnosti sveučilišnih istraživačkih programa.

U izjavi za novinare nakon skupa i sastanka s ministrom, riječki gradonačelnik najavio je uvođenje eksperimentalne izvannastavne aktivnosti građanskog odgoja u riječkim školama od sljedeće školske godine. Na tom projektu radi tim stručnjaka koji će izraditi udžbenik, a kontaktirat će i Agenciju za obrazovanje kako bi se taj program uklopio u novi kurikulum u zemlji, rekao je Obersnel.

Ministar Mornar kazao je da u zemlji nema prijepora da je građanski odgoj potreban u školama. On je i sad u školama, iako ne kao zaseban predmet jer nisu bile zadovoljene zakonske pretpostavke za uvođenje kao što su udžbenici, nastavno osoblje ili broj nastavnih sati, rekao je. Istaknuo je da će građanski odgoj biti u školama i dalje te da će djeca naučiti sve što trebaju znati na tom polju, u obliku zasebnog predmeta ili u sklopu drugih.

Bandić u ime Grada traži ocjenu zakonitosti i ustavnosti odluke ministra Mornara o upisu učenika u srednje škole

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uputio je u ime Grada Zagrebu Ustavnom sudu prijedlog za preispitivanje zakonitosti i ustavnosti Odluke o upisu učenika u prvi razred srednje škole u školskoj godini 2015./2016., a neki od roditelja 56 zagrebačkih učenika za koje nije bilo mjesta u zagrebačkim srednjim školama najavili su da će još razmisliti o podizanju tužbe i traženju odštete od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta “zbog svega što su njihova djeca pretrpjela”.

Pročelnik zagrebačkog gradskog ureda za obrazovanje Ivica Lovrić iznio je u srijedu na konferenciji za novinare glavne stavke prijedloga za pokretanje postupka ocjene suglasnosti ovogodišnje odluke o upisu u srednje škole sa zakonskim propisima i Ustavom RH.

Istaknuo je da je ministar Vedran Mornar prekršio niz zakonskih odredbi, da je odluke donosio bez suglasnosti s osnivačima škola, da je sam sebi propisao protuzakonite ovlasti i potom po njima postupao.

Marko Lukunic/PIXSELL

Lovrić: Smanjenje kvote učenika u razredu s 28 na 26 smanjilo je broj upisnih mjesta

Lovrić je podsjetio da je ključ problema u tomu što je ministar, bez razumljivih i opravdanih razloga, tijekom travnja zatražio od zagrebačkih srednjih škola, prvo strukovnih, a zatim i gimnazija i onih s trogodišnjim programima, da se broj upisnih mjesta u razrednim odjelima smanji sa 28 na 26 mjesta.

“Odluka o tom smanjenju smanjila je ukupan broj upisnih mjesta u redovnim školama Grada Zagreba za 650 mjesta, što u velikoj mjeri odstupa od prvotonog prijedloga strukture upisa koje je izradio ured za obrazovanje”, podsjetio je Lovrić.

Također, MZOS u srpnju mijenja odluku o upisu koja se odnosi na strukturu, ne objavljuje ju u Narodnim novinama, što je protuzakonito i ne prihvaća zahtjev zagrebačkog ureda da se poveća broj upisnih mjesta. MZOS odbija zahtjev uz obrazloženje da su upisi provedeni u skladu sa zakonom i da se ne može povećati broj upisnih mjesta nakon upisnih rokova.

Lovrić napominje da je ministarstvo Odlukom o upisu u ovoj školskoj godini prekršilo Ustav i zakonske propise, što je za taj ured “neprihvatljivo, nepravedno i stvorilo je pravnu nesigurnost koja se sručila na leđa najranjivijih – naše djece.”

Po njegovim tvrdnjama, upravo je ministrova odluka o smanjenju broja učenika u razredima dovela do manjka mjesta u zagrebačkim srednjim školama (u koje se upisuje i oko 2500 djece koja dolaze izvan Zagreba) pa se dogodilo da je 80 učenika s prebivalištem u Zagrebu ove godine ostalo neupisano, a MZOS im je naknadno ponudio slobodna mjesta izvan Zagreba.

“Bila bi dovoljna samo jedna odluka ministra, odluka da se broj učenika u razredu poveća s 26 na 27 i sva bi djeca u Zagrebu redovno mogla biti upisana”, tvrdi Lovrić.

No, kako su iz MZOS ostali u uporni u pojašnjenju da su sve radili u skladu sa zakonom i da je cijeli postupak upisa u srednje škole transparentan i jednako važeći za sve učenike u cijeloj Hrvatskoj, zagrebački gradonačelnik Bandić donio je odluku da se 56 učenika, koji nisu pristali na nastavak školovanja izvan Zagreba, upišu u privatne škole, a školarinu za jednu godinu, od oko milijun kuna, platit će im se iz gradskog proračuna.

Roditelji: Htjeli smo upisati djecu i u manje atraktivna zanimanja, ali ni tamo nije bilo mjesta

Neupisani učenici uglavnom su imali niski broj bodova za upis ili se nisu upisali u redovne škole zbog raznih osobnih propusta i krivih procjena, kako navode u MZOS-u, no dio njihovih roditelja napominje da oni u odabiru srednjoškolskih programa nisu bili preambiciozni i prijavljivali su se u manje atraktivna zanimanja, poput vrtlara, dimnjačara, instalatera kućnih instalacija, no ni u te programe u Zagrebu nisu uspjeli upasti.

Nastavak školovanja u nekoj od susjednih županija, što im je ponudio MZOS, nije im prihvatljivo, kako zbog troškova, tako i zbog toga što smatraju da je ministar administrativnom odlukom onemogućio njihovoj djeci pravo na školovanje u svom gradu.

Lovrić kaže da je već 20-ak te djece krenulo u privatne škole u Zagrebu, a ostali će se upisati tijekom idućeg tjedna.

Dodao je da će se nastaviti rješavati problem i svih ostalih učenika, njih još 23 koje je, kaže, ministarstvo “ucijenilo i prisililo” da se upišu u škole izvan Zgareba, iako se sasvim jednostavnom odlukom za njih može naći mjesta u gradskim školama.

Na upit novinara “napadaju li ministra” jer je predizborna kampanja Lovrić je odgovorio da se ne radi ni o kakvom napadu već o traženju da se radi u skladu s Ustavom i zakonima.

“Ovdje se radi o pogrešci koju ministar Mornar tvrdoglavo ne želi priznati. Ja bih shvatio njegovo inzistiranje da se ne radi o djecu, no odluke i zakone treba prilagoditi interesima djece”, dodao je.