Iako osobito djeca viših razreda osnovnih škola i srednjoškolci provode previše sati sjedeći na nastavi, iako smo u vrhu EU po pretilosti djece, u Hrvatskoj djeca i dalje imaju samo zastarjelih dva sata tjelesnog odgoja, piše u utorak Večernji list.

To je bilo prihvatljivo za prošla vremena kada su djeca provodila u igri pola dana na otvorenom. Unatoč preporuci Svjetske zdravstvene organizacije da školska djeca trebaju svaki dan minimalno sat vremena umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti kod nas se o potrebi uvođenja više sati tjelesnog odgoja u škole rijetko govori.

Razni akteri u društvu u natrpanu školsku satnicu uglavnom zagovaraju da se ugura još zaseban sat sadržaja od građanskog do seksualnog odgoja, ovisno o preferencijama, no samo liječnici i neuroznanstvenici zagovaraju više tjelesne aktivnosti za djecu.

Uz njih su tu još i kineziolozi koji su svjesni važnosti tjelesne aktivnosti za djecu i činjenice da djeca ionako u slobodno vrijeme provode previše vremena pred ekranima.

Istina, u školama koje provode eksperimentalnu cjelodnevnu nastavu satnica tjelesnog povećana je na tri sata tjedno, no za tu djecu je povećan i broj sati koje provede u školi, što opet dođe na isto.

Trend povećanja sati nastave tjelesnog prisutan je u nizu zemalja. Profesor Marko Čule sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, nedavno je za Slobodnu Dalmaciju kazao da u Češkoj i Estoniji osnovci imaju osam, u Francuskoj, Danskoj i Mađarskoj po pet sati tjedno nastave tjelesnog. Kod Šveđana odavno djeca u školi svaki dan 20 posto vremena moraju biti vani.

-Nedostatak tjelesne aktivnosti, pogotovo u djece, u kombinaciji s drugim rizičnim čimbenicima, može dovesti do narušavanja cjeloživotnog zdravlja. Jedna od mogućih posljedica je povećanje učestalosti debljine. Iako su mehanizmi nastanka debljine kompleksni i ne možemo izdvojiti samo jedan čimbenik koji je odgovoran za njezin nastanak, nedostatak tjelesne aktivnosti važan je dio te računice, ističe voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Sanja Musić Milanović, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.