Gospodarstvo Europske unije pogodio je u 2020. i 2021. godini iznimno težak šok prouzročen pandemijom covida-19. Zbog mjera zatvaranja i povećane nesklonosti riziku gospodarska aktivnost znatno se smanjila, a snažan, usklađen odgovor monetarne i fiskalne politike te pozitivne novosti o cjepivima pridonijeli su stabiliziranju aktivnosti u dosadašnjem tijeku 2021. Dok se za područje Europske unije još čekaju podaci za 2021. godinu, općenito gledajući, BDP se u EU-u smanjio 6,6 posto u 2020. Godišnja ukupna inflacija smanjila se s 1,2 posto u 2019. na 0,3 posto. Smanjenje je u velikoj mjeri posljedica pada cijena energije, premda su na njega utjecali i čimbenici povezani s pandemijom. Primjerice, sektori najjače pogođeni krizom, kao što su prijevozni sektor i hotelijerstvo, pridonijeli su padu inflacije u drugoj polovini godine.

Kako bi neutralizirala negativan učinak pandemije na gospodarstvo europodručja, veliku ulogu odigrala je Europska središnja banka (ESB) koja je znatno ublažila stajalište monetarne politike poduzimanjem sveobuhvatnog skupa mjera koje su prilagođavane u posljednjih godinu dana. Među tim mjerama bili su uvođenje novoga, privremenoga hitnog programa kupnje zbog pandemije, popuštanje kriterija povezanih s prihvatljivošću imovine i kolateralom te ponuda novih operacija dugoročnijeg refinanciranja. Odgovor monetarne politike bio je ključan za stabiliziranje tržišta i pridonio je umanjenju ozbiljnih rizika za transmisiju monetarne politike, za izglede za gospodarstvo europodručja i, naposljetku, za ESB-ov cilj stabilnosti cijena, koji su proizišli iz pandemije. Osim toga, makrobonitetne politike bile su usmjerene na održavanje toka kredita prema gospodarstvu, a nadzor banaka ESB-a donio je mikrobonitetne mjere za ublažavanje učinka krize i promicanje otpornosti europskoga bankarskog sektora.

Upravno vijeće ESB-a u siječnju je počelo preispitivati strategiju monetarne politike kako bi ona i nadalje bila primjerena svrsi. Preispitivanjem se nastoje temeljito analizirati posljedice velikih promjena koje su se dogodile od prošlog preispitivanja još davne 2003. Među njima su postojano smanjivanje inflacije, ravnotežne kamatne stope i učinci globalizacije, digitalizacije i klimatskih promjena. Razmotrit će se i pitanje treba li ESB i kako prilagoditi svoju strategiju monetarne politike kao odgovor na te promjene. Dovršetak preispitivanja očekuje se u drugoj polovini 2021.

Predsjednica ESB-a Christine Lagarde naglasila je u nekoliko navrata da ESB istražuje sve moguće načine da u okviru svojih ovlasti pridonese ograničenju potencijalno znatnih gospodarskih i društvenih posljedica klimatskih promjena. To uključuje pomnu analizu svih odgovarajućih područja politike, održivo i odgovorno ulaganje portfelja mirovinskog fonda i portfelja vlastitih sredstava ESB-a i brigu o ugljičnom otisku ESB-a. ESB je nedavno osnovao i centar za klimatske promjene radi oblikovanja i usmjeravanja klimatskog plana.

“Eurosustav je razvio sveobuhvatnu strategiju za plaćanja malih vrijednosti kako bi iskoristio inovacijski potencijal digitalizacije. Njezino je težište na omogućavanju trenutačnih plaćanja, razvoju paneuropskog rješenja za plaćanja i istraživanju mogućnosti uvođenja digitalnog eura. Javno savjetovanje o digitalnom euru pokrenuto je u listopadu 2020. kako bi se održalo povjerenje građana u vezi s novim oblicima novca i plaćanja koje bi Eurosustav mogao ponuditi”, tvrdi Lagarde i dodaje da je ESB u 2020. unaprijedio komunikaciju i rad s javnošću kako bi odgovorio na izazove proizišle iz pandemije te bolje razumio razloge za zabrinutost i potrebe europskih građana kada je riječ o gospodarstvu.

Tako se počeo objavljivati i blog ESB-a na kojem je prošle godine bilo 19 objava, od kojih su mnoge govorile o ESB-ovu odgovoru na krizu. Prvi događaj „ESB vas sluša” održan je u listopadu 2020. Na portalu „ESB vas sluša” primljeno je gotovo 4000 komentara o strategiji monetarne politike.

“Godina 2020. bila je puna intenzivnih i žurnih aktivnosti koje smo provodili u bliskoj suradnji s europskim institucijama, ali i s drugim središnjim bankama diljem svijeta, kako bismo se suprotstavili silnom egzogenom šoku koji je pogodio globalno gospodarstvo. ESB je dao svoj doprinos”, naglašava predsjednica ESB-a Christine Lagarde.

Međutim, neki analitičari ne dijele optimizam šefice ESB-a jer se u prvom tromjesečju epidemiološka situacija diljem Europe nije popravila, a dodatnu neizvjesnost donijela je spora dinamika procjepljivanja stanovništva. Većina europskih gospodarstva nastavila je primjenjivati niz mjera za suzbijanje pandemije koje neminovno usporavaju oporavak i zahtijevaju poprilično visoke fiskalne potpore. Uslužni sektor diljem Europe je pogođen, dok se industrija polako počela oporavljati. Polako jačaju i inflatorni pritisci koji su dominantno predvođeni cijenama energije. Međutim, analitičari upozoravaju da Europska središnja banaka zadržava splet izrazito ekspanzivnih monetarnih mjera kako bi osigurala povoljne uvjete financiranja u duljem razdoblju. To znači da se povratak pozitivnih kamatnih stopa na novčanom tržištu ne očekuje prije 2025.

S druge strane, u nedavnom razgovoru za pariški Le Monde glavni ekonomist Europske središnje banke Philip Lane rekao je da očekuje kako pad gospodarstva uslijed pandemije koronavirusa neće biti onoliko dubok koliki je bio nakon bankarske krize 2008. godine, ali bi oporavak mogao biti prilično dug.

“U usporedbi s financijskom krizom iz 2008., pandemija će biti dvogodišnji ili trogodišnji događaj, recesija će biti kratkotrajna, a ožiljci manje duboki”, rekao je Lane koji smatra da nema razloga zabrinutosti zbog rasta državnog duga jer je, za razliku od 2008. godine, kamatna stopa na dužničke obveznice osjetno niža, a ročnost je povećana pa će i financijski teret velikih dugova biti lagan. Lane je istaknuo i da su dugoročni učinci ograničenja i zatvaranja zbog koronavirusa zabrinjavajući, posebno u obrazovanju i zdravstvu.

“Svijet nikada više neće biti isti, očekuju nas strukturne promjene, bit će pobjednika i gubitnika. Oni koji, primjerice, rade u administrativnim centrima, održavaju urede ili putuju, više su patili od onih koji mogu nastaviti raditi na daljinu, poput IT profesionalaca”, rekao je Lane.

Prema njegovim riječima, prijelaz u fazu gospodarskog rasta može se očekivati već u svibnju ili lipnju, međutim, “čak i uz dinamični rast u preostalom vremenu do kraja godine, eurozona će razinu BDP-a 2019. doseći tek idućeg proljeća”, dok se pokazatelji tržišta rada, usporedivi s 2019. godinom, po njegovu mišljenju mogu očekivati još kasnije – oko 2023. godine. “Put će biti dug i trebat će održiva fiskalna i monetarna intervencija kako bi se podržao ovaj oporavak”, rekao je Lane.

Prema procjenama Europske komisije fiskalne mjere poduzete kao odgovor na pandemiju iznosile su 4,2 posto BDP-a u 2020. za europodručje u cjelini. Najveći dio te dodatne potrošnje bio je povezan s izravnim državnim troškovima rješavanja krize javnog zdravstva ili mjerama potpore usmjerenima na kućanstva i poduzeća. Glavni cilj tih mjera potpore bio je očuvanje zaposlenosti i proizvodnih kapaciteta kako bi gospodarstvo bilo u dobrom položaju za brz oporavak nakon smirivanja pandemije. U skladu s tim ciljem glavnina potpora danih kućanstvima bila je u obliku programa skraćenoga radnog vremena ili privremene nezaposlenosti kako bi se izbjegla masovna nezaposlenost, a samo je manji dio bio u obliku izravnih fiskalnih transfera kućanstvima. Na kraju prvog vala pandemije uvedene su određene ograničenije mjere s ciljem podupiranja gospodarskog oporavka, poput smanjenja neizravnih poreza ili povećanja javnih investicijskih projekata. Međutim, s obzirom na to da pandemija nije bila ni blizu završetka u 2020. jer je došlo do izbijanja drugog vala u jesen, vjerojatnije je da će te mjere imati istaknutu ulogu u budućnosti.

Osim fiskalne potpore za svoja gospodarstva, države europodručja osigurale su znatan iznos za jamstva za kredite kako bi poduprle likvidnosnu poziciju poduzeća, posebice malih i srednjih poduzeća, koja često nemaju jednostavan pristup vanjskom financiranju. Takva likvidnosna potpora bila je posebno istaknuta u kombinaciji politika u ranoj fazi krize prije uvođenja drugih programa potpore. Ta jamstva dosegnula su ukupno oko 17 posto BDP-a za europodručje u cjelini. Jamstva za kredite potencijalne su obveze država, pa će iznos jamstava pozvanih na naplatu stoga činiti dodatnu javnu potrošnju. Osim toga, mnoge su države odobravale i porezne odgode i davale kredite i injekcije kapitala poduzećima. Takve injekcije gotovine i druge likvidnosne potpore općenito nisu obuhvaćene proračunskim saldom, ali se djelomično odražavaju na državni dug.

Zanimljivo je i da je ESB tijekom 2020. i početkom 2021. u znatnoj mjeri ublažio monetarnu politiku kako bi se suzbio negativan učinak pandemije bolesti covid-19 na gospodarstvo europodručja. Sveobuhvatnim skupom mjera i njihovim naknadnim prilagođavanjem ublažena je prijetnja smanjene likvidnosti i kreditne krize očuvanjem uvjeta izdašne likvidnosti u bankovnom sustavu, zaštićen je priljev kredita u realno gospodarstvo i sačuvana je akomodativna monetarna politika uz sprječavanje procikličkog pooštravanja uvjeta financiranja. Odgovor monetarne politike bio je ključan za stabiliziranje tržišta i pridonio je umanjenju ozbiljnih rizika koje je brzo širenje virusa stvorilo za transmisijski mehanizam monetarne politike, izglede za gospodarstvo europodručja i, naposljetku, cilj ESB-a koji se odnosi na stabilnost cijena. Veličina bilance Eurosustava dosegnula je u 2020. dosad najveći iznos od sedam bilijuna eura, što je za 2,3 bilijuna više nego na kraju prethodne godine. Na kraju 2020. stavke povezane s monetarnom politikom na strani imovine iznosile su 79 posto ukupne imovine u bilanci Eurosustava, a ESB-ov okvir upravljanja rizicima nastavio je smanjivati rizike povezane s velikom bilancom.

Zato je i Upravno vijeće ESB-a donijelo odluku o dodatnim operacijama dugoročnijeg refinanciranja po kamatnoj stopi koja je jednaka onoj na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke. Također je odlučilo primjenjivati znatno povoljnije uvjete za sve operacije u sklopu treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO III) u razdoblju od lipnja 2020. do lipnja 2021. Kamatna stopa na operacije TLTRO III smanjena je za 25 baznih bodova i mogla je biti čak 25 baznih bodova ispod prosječne kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke u razdoblju od lipnja 2020. do lipnja 2021. za nepodmireni iznos svih operacija TLTRO III tijekom tog razdoblja. Osim toga, najveći dopušteni ukupni iznos koji su druge ugovorne strane mogle pozajmiti u sklopu operacija TLTRO III povećan je na 50 posto stanja njihovih prihvatljivih kredita. U skladu s tim, dodatnim operacijama dugoročnijeg refinanciranja omogućilo bi se bankama da odmah iskoriste vrlo povoljne uvjete zaduživanja i osiguralo bi se djelotvorno premošćivanje do početka prilagođenih operacija TLTRO III, što je bilo usmjereno na održivije ublažavanje uvjeta financiranja za banke kako bi se poduprli kreditni tokovi pogođenim sektorima i izbjeglo smanjenje ponude kredita.

Upravno vijeće odlučilo je dodati privremeni iznos za dodatne neto kupnje vrijednosnih papira u iznosu od 120 mlrd. eura za program kupnje vrijednosnih papira (APP) do kraja godine, osiguravajući snažan doprinos programa kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora. Ograničavanje dodatnog iznosa na tekuću kalendarsku godinu smatralo se primjerenim odgovorom na šok koji je ocijenjen kao privremen. U kombinaciji s postojećim APP-om, ovaj privremeni iznos bio je usmjeren na podupiranje povoljnih uvjeta financiranja za realno gospodarstvo u razdobljima povećane neizvjesnosti.

U tjednu nakon sastanka Upravnog vijeća u ožujku 2020. stanje se znatno pogoršalo zbog brzog širenja covida-19, a gotovo sve države europodručja uvele su dalekosežne mjere za sprječavanje širenja zaraze. Na financijskim tržištima zabilježena je iznimna kolebljivost s naznakama ozbiljnih poremećaja zbog nelikvidnosti i zamrzavanja tržišta te sve veće fragmentacije. To je dovelo do snažnog pooštravanja uvjeta financiranja, što je moglo narušiti neometanu transmisiju monetarne politike ESB-a u svim državama europodručja i ugroziti stabilnost cijena.

S obzirom na to brzo pogoršanje, Upravno vijeće odlučilo je da je potreban daljnji snažan odgovor monetarne politike kako bi se tržišta stabilizirala i kako bi se spriječilo naglo pooštravanje financijskih uvjeta. Cilj ove mjere bilo je suzbijanje ozbiljnih rizika koje je pandemija činila za izglede za gospodarstvo europodručja, transmisijski mehanizam monetarne politike i, naposljetku, ESB-ov cilj stabilnosti cijena.

Provedene mjere monetarne politike bile su sve usmjerene na daljnje održavanje povoljnih uvjeta financiranja tijekom pandemije, što je podupiralo priljev kredita svim sektorima gospodarstva, pridonosilo gospodarskoj aktivnosti i zaštiti srednjoročne stabilnosti cijena. No istodobno je i nadalje postojala velika neizvjesnost, među ostalim, povezana s dinamikom pandemije i vremenom provedbe cijepljenja te kretanjima tečaja eura. Zbog toga je ESB u nekoliko navrata naglasio svoju spremnost da po potrebi prilagodi sve svoje instrumente kako bi osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama, u skladu sa svojom opredijeljenošću za simetričnost u ciljanju inflacije.

Drugim riječima, ESB je kako bi suzbio negativan učinak pandemije, tijekom 2020. proveo znatnu akomodaciju monetarne politike. Sveobuhvatan skup mjera i njihova naknadna prilagođavanja bili su ključni za stabiliziranje tržišta i pomogli su preokrenuti pooštravanje financijskih uvjeta zabilježeno u prethodnom dijelu godine. Mjere su bile učinkovite u obuzdavanju prinosa na državne obveznice koji su osnova za troškove financiranja za kućanstva, poduzeća i banke. Također su zadržale vrlo povoljne troškove financiranja banaka tijekom cijelog razdoblja pandemije. Osim toga, tim mjerama osigurano je i da kućanstva i poduzeća ostvaruju korist od povoljnih uvjeta financiranja, a kamatne stope na kredite pale su na svoje najniže razine dosad od 1,32 i 1,46 posto. U ESB-u tvrde da su takvim odgovorom monetarne politike osigurani povoljni uvjeti financiranja kojima se podupire gospodarski oporavak i suzbija negativan učinak pandemije na projiciranu inflaciju, čime se potiče održiva konvergencija inflacije prema cilju Europske središnje banke.