Pisac, redatelj i glumac Jean-Baptiste Poquelin, poznat pod svojim kazališnim pseudonimom Molière, jedan je od najvećih komediografa svjetske književnosti. Rođen je 1622. godine u Parizu u imućnoj građanskoj obitelji, školovao se na prestižnom jezuitskom sveučilištu, među pariškom plemićkom elitom imao dobru početnu poziciju i činilo se da će uspješno nastaviti pravničku karijeru i poslovne planove svoga oca. Međutim, u dobi od 21 godine, Molière donosi radikalnu odluku: odlučio je svoj život posvetiti kazalištu i glumi.

Napisao je ukupno 33 komedije, u stihovima i u prozi, u kojima je prikazao sve društvene tipove i sredine, i pri tome, doduše uz izuzetak kralja, nikoga nije štedio. Ismijavao je i osuđivao sve što je u suprotnosti s prirodom i zdravim razumom. Premda je bio izvrgnut oštrim kritikama, i to ne samo onih koji su se u njegovim djelima našli prozvanima, nego zbog svoje slobode u stvaranju i od strane rigidnih i konzervativnih književnih teoretičara klasicističkoga doba, ali i liječnika i znanstvenika koje je napadao, sve to nije utjecalo na njegovu popularnost za života.

Dana 17. veljače 1673. prilikom izvedbe svog posljednjeg djela, komedije ‘Umišljeni bolesnik’, u kojoj je igrao lik Argana, Molière je, dugo godina bolestan od tuberkuloze, tijekom završnog baleta dobio napadaj kašlja od kojega se srušio, ali se predstava ipak na njegovo inzistiranje privela kraju. Umro je nekoliko sati kasnije u svom krevetu.

Njegova je smrt tako postala predmetom legende, a veliku čast ukazao mu je kralj Luj XIV. dopustivši njegov ukop na posvećenom groblju, doduše potajno, noću.