Mađarski MOL je prije 10-ak dana, točnije u petak, 29. siječnja, u Upravu Ine imenovao dvojicu novih, vrlo jakih članova koji su na nove dužnosti stupili u ponedjeljak, 1. veljače, a ta bi smjena, kako doznaje Nacional, mogla upućivati na moguće preslagivanje snaga iz MOL-a u očekivanju novih promjena unutar vlasničke strukture Ine. U Upravu ulaze glavni financijski direktor MOL Grupe József Simola i Ferenc Horváth koji je donedavno obnašao dužnost izvršnog dopredsjednika MOL Grupe za rafinerijsko poslovanje. József Simola u MOL-ovoj hijerarhiji, osim što u svojim rukama drži kompletnu financijsku strukturu Grupe, važi za jednog od najbližih suradnika predsjednika Uprave MOL Grupe Zsolta Hernádija. Ime Ferenca Horvátha hrvatskoj je javnosti dobro poznato nakon prošlogodišnje odluke Uprave MOL Grupe da ga naprasno, doslovno preko noći, smijeni jer je upravo on nekoliko mjeseci prije toga donio odluku da se nafta s hrvatskih naftnih polja transportira na preradu u MOL-ovu rafineriju u Százhalombatti pokraj Budimpešte, o čemu je Nacional u više navrata pisao. Simola i Horváth zamijenit će dosadašnje članove Zsolta Pethőa i Ákosa Székelya, niže pozicionirane u upravljačkoj strukturi MOL Grupe. Informacija o zamjeni dvojice članova Uprave provedena je u tišini i, suprotno običajima Ine da o sličnim promjenama promptno obavještava javnost, nije popraćena čak ni uobičajenim priopćenjem na korporativnim stranicama kompanije.

Nacionalov izvor koji dobro poznaje poslovanje naftnog sektora, pa tako i Ine, upozorava kako MOL prvi put nakon bivšeg premijera Ive Sanadera na svojoj strani ima najvišu političku strukturu Hrvatske – od premijera Plenkovića i ministra Ćorića sve do niže pozicioniranih odgovornih osoba – koja prihvaća i podržava poslovnu politiku mađarskog suvlasnika i daje im svu moguću pomoć u procesu potpunog preuzimanja Ine. On kaže:

„Dokaz za takvu tvrdnju jest i igrokaz odigran s navodnim izvješćem konzultantske kuće Lazard koje Vlada uporno skriva od javnosti, iako je ono plaćeno našim novcem, a prema svim informacijama kojima raspolažem Vlada i ne pregovara s MOL-om o otkupu dionica Ine. Premijer Plenković redovno svako pitanje o tijeku pregovora s Mađarima o otkupu dionica banalizira, ne dajući nikakav precizan odgovor u kojoj se fazi nalaze ti pregovori. Mađari mudro koriste tu benevolentnost premijera i nadležnog ministra i već sada, čak i bez formalnog većinskog vlasništva, upravljaju velikim dijelom kompanije neometani od hrvatskog suvlasnika.“

Isti izvor tvrdi i kako očito, imenovanjem dvojice novih člana Uprave, MOL nastoji maksimalno iskoristiti ovakvu povoljnu situaciju, polako ali sigurno radi na potpunom preuzimanju upravljanja na svim razinama funkcioniranja Ine, pa im doskora, kako kaže, formalna promjena vlasničke strukture i neće biti prioritetna. Simola i Horváth, kaže, imaju zadatak podržati predsjednika Uprave Sándora Fasimona i pojačati njegovu kontrolu nad hrvatskim članovima Uprave Barbarom Dorić, Darkom Markotićem i Nikom Dalićem te tako ostvariti potpuni nadzor nad operativnim dijelovima Ine.

„Ovako jaka grupa mađarskih članova Uprave bez problema donosi ključne odluke i određuje politiku poslovanja Ine“, kategorički tvrdi naš izvor i dodaje kako Vlada čak i u ovom trenutku, nakon odluke Županijskog suda koji je presudio da je postupak preuzimanja Ine proveden temeljem kaznenog djela korupcije, čime se jasno zaključuje da su tim procesom ugroženi interesi Hrvatske kao suvlasnika Ine, ne poduzima ništa kako bi spriječila MOL-ov pokušaj potpunog preuzimanja Ine. Isti izvor tvrdi kako u situaciji kada je Vlada zaokupljena saniranjem posljedica potresa u Zagrebu i na Baniji, ali i ekonomskih šteta nanesenih pandemijom covida-19, izgleda da nitko u političkom vrhu Hrvatske ne vidi i ne razumije što se događa. Mađari se neće odreći Ine niti će pristati na prodaju svojeg udjela u kompaniji zbog još jednog vrlo važnog razloga, tvrdi isti izvor, a to je mađarski strateški nacionalni interes osiguravanja izlaska na more.

„Ne poduzme li ova Vlada vrlo brzo neke konkretne korake da promijeni sadašnju situaciju, u skoroj budućnosti Hrvatska uopće neće upravljati svojim energetskim resursima jer je sve prepustila Mađarskoj i naša će energetska politika u vrlo kratkom vremenu u potpunosti ovisiti o politici i odlukama Budimpešte“, kategorički tvrdi naš izvor, podsjećajući na činjenicu da su upravo mađarske kompanije najveći zakupci novootvorenog LNG terminala na Krku (državna mađarska energetska kompanija MVM), ali i kapaciteta JANAF-ova naftovoda (MOL).

Razloge smjene dvojice dosadašnjih članova Uprave i imenovanja Simole i Horvátha, kao i odgovor na pitanje hoće li se dolaskom novih vrlo utjecajnih članova mijenjati i poslovna politika Ine u narednim godinama, pokušali smo doznati u Ini, no u kompaniji su naša pitanja ignorirali. Simola je od kraja 2016. pa sve do prosinca prošle godine bio i član Nadzornog odbora Ine, jednako kao i Horváth koji je tu dužnost obnašao u dva mandata od 2012. pa do kraja prošle godine. S druge strane, Nacionalov izvor tvrdi kako nije rijedak slučaj da MOL povlači svoje dužnosnike koji su se u nekom trenutku na bilo koji način ogriješili o poslovnu politiku ili ugrozili imidž kompanije, no da ih jednako tako često nakon nekog vremena vraćaju na neke druge funkcije unutar kompanije ili unutar Grupe.

Nagla smjena Ferenca Horvátha, kako su prije nešto manje od godinu dana Nacionalu potvrdila tri neovisna izvora, vrlo vjerojatno bila je pokušaj naknadnog kontroliranja štete. Dapače, jedan od Nacionalovih izvora tada je prokomentirao kako su Mađari bili pogođeni burnom reakcijom domaće javnosti, ali i zabrinuti zahtjevom dijela malih dioničara Ine koji su tražili pokretanje istrage zbog financijske štete nanesene kompaniji zbog izvoza nafte u Mađarsku pod vrlo sumnjivim okolnostima, prije svega zbog cijene po kojoj je nafta prodana MOL-u, pa su smjenom kompromitiranog odgovornog menadžera pokušali umanjiti posljedice svojih odluka.

No istrage nije bilo niti je bilo tko od visokopozicioniranih domaćih političara, uključujući ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića i premijera Andreja Plenkovića, doista i službeno pokrenuo zahtjev za ispitivanjem odgovornosti za štetu nanesenu Ini zbog prodaje nafte MOL-u. Nacionalov izvor procjenjuje da je MOL očito zaključio kako posljedica po njih neće biti, pa je opet u tišini vratio Horvátha u igru, ali ovoga puta na još višu poziciju i s precizno utvrđenim zadacima.

Nacional je još u lipnju 2019. upozorio da je MOL potiho i bez znanja javnosti, nakon zatvaranja Inine rafinerije u Sisku, u Mađarsku prevezao tri testne željezničke kompozicije nakrcane domaćom naftom koja je potom prerađena u MOL-ovoj rafineriji u Százhalombatti. Unatoč burnim reakcijama hrvatske javnosti i prozivkama mahom oporbenih političara i saborskih zastupnika, MOL je neometano i bez ikakve reakcije tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića, ali i Vlade Andreja Plenkovića kao suvlasnika Ine, od početka prošle godine nastavio s transportima domaće nafte na preradu u Mađarsku i to po cijenama daleko nižim od tržišnih.

O tome je Nacional sredinom 2020. također iscrpno pisao, upozorivši da iza te odluke stoji upravo Ferenc Horváth kao izvršni dopredsjednik MOL Grupe za preradu nafte i distribuciju. No negativan publicitet koji je pratio tu odluku zabrinuo je Hernádija i ukazao mu na moguće neželjene posljedice na ugled MOL-a daleko izvan granica Hrvatske i Mađarske pa je Uprava MOL-a na kraju lipnja prošle godine donijela iznenadnu odluku o Horváthovoj smjeni. Horváth je u tom trenutku, osim funkcije izvršnog dopredsjednika MOL Grupe za preradu nafte, obavljao i dužnost člana Nadzornog odbora Ine, a ostat će upamćen i po izjavi koju je dao krajem lipnja prošle godine na zatvorenoj videokonferenciji za zaposlenike MOL Grupe, kada je, odgovarajući na pitanje o odnosima između Ine i MOL-a, kazao da pregovora između MOL-a i hrvatske Vlade o otkupu Ininih dionica iz mađarskog portfelja uopće nema, iako su iz Banskih dvora tvrdili drugačije, o čemu je Nacional također izvijestio.