Odšteta i kamate MOL-u su teške više od 1.8 milijardi kuna a koliko je teška odšteta, pokazuje to da je Vladina ponuda sindikatima za povećanje osnovice od četiri posto od 1. listopada i dodatno povećanje od dva posto od 1. travnja, teška 1,9 milijardi kuna godišnje.

Dogovor između Vlade i sindikata u javnom sektoru ovisi koliko će dodatnog novca država u rebalansu ovogodišnjeg proračuna morati osigurati za isplatu plaća 240 tisuća zaposlenih u državnom sektoru i javnim službama, ali kakav god taj dogovor bude, povećat će izdatke za proračunske plaće za nekoliko stotina milijuna kuna, piše Novilist.

Ogroman trošak prema MOL-u

No već je sad jasno da će najveći pojedinačni dodatni trošak koji će Vlada morati osigurati u jesenskom rebalansu biti onaj za plaćanje presude Arbitražnog suda pri Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) po kojem Hrvatska mađarskom MOL-u mora platiti naknadu štete u iznosu od 183,94 milijuna američkih dolara te zatezne kamata u iznosu od 51,55 milijuna dolara.

Ministarstvo financija nije htjelo konkretno odgovoriti jesu li već obveze podmirene već su samo rekli kako će sredstva za plaćanje obveza po presudi osigurati izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2022. godinu.

Prema tome država će morati izdvojiti više od 1,8 milijardi kuna za plaćanje odštete i kamata.No u Vladi su i dalje optimistični i vjeruju da će biti moguće održati deficit proračuna na 2,8 posto BDP-a, čemu će uglavnom pridonijeti veći prihodi od PDV-a koje stvara inflacija.

Za usporedbu koliko je teška isplata odštete MOL-u, najbolje pokazuje to da je Vladina ponuda sindikatima koja znači povećanje osnovice od četiri posto od 1. listopada i dodatno povećanje od dva posto od 1. travnja sljedeće godine, teška 1,9 milijardi kuna godišnje.

Povećanje osnovice za izračun plaća u javnom sektoru od četiri posto, koje je dogovoreno od 1. svibnja ove godine, bilo je vrijedno 850 milijuna kuna, piše Novlilist.

Odšteta i kamate koje država mora platiti MOL-u pokrivaju čak godinu i pol isplate doplatka za djecu za gotovo 250 tisuća djece u Hrvatskoj.

Podsjetimo da je Hrvatska izgubila spor 2013.godine i da mora podmiriti troškove.

MOL je pokrenuo arbitražu protiv Hrvatske zbog kršenja ugovora o plinskom poslovanju koji je potpisan 2009. godine i po kojem se država obvezala na izdvajanje dijela plinskog biznisa iz Ine. Hrvatska je ispunila dio tog ugovora, izdvojila je skladište Okoli, ali nije preuzela trgovinu plinom. No sud je uvažio tek dio njihovih zahtjeva, a MOL je nakon toga u svojim priopćenjima inzistirao na tome da Hrvatska nije uspjela dokazati bilo koju od svojih tvrdnji o korupciji koje je Hrvatska iznijela nakon MOL-ovog stjecanja dionica u društvu Ina te da su te tvrdnje neosnovane kad je u pitanju uloga Zsolta Hernadija.