U Hrvatskoj je u 2016. godini u direktnoj prodaji ostvaren promet od 37 milijuna eura i u nju je uključeno oko 42 tisuće ljudi.

Analiza poslovanja industrije direktne prodaje pokazuje stabilan rast na svjetskoj razini na osnovi poslovnih rezultata u prošloj godini.

Vrijednost prodaje koja se u EU ostvarila u 2016. godini u direktnoj prodaji iznosila je 29.1 bilijun eura čime je ostvaren rast za 3.3% u odnosu na prethodnu godinu.

U EU se direktnom prodajom bavi 6.6 milijuna ljudi, na 5 top tržišta u Njemačkoj, Francuskoj, UK, Italiji i Poljskoj.

Istraživanje provedeno u 54 zemlje pokazuje izrazit strah od neuspjeha u poduzetništvu kod ispitanika dobnih skupina iznad 40 godina, dok jedino mlađe generacije pokazuju manji strah od neuspjeha i imaju znatno pozitivniji stav prema poduzetništvu.

“Mlada populacija globalno zainteresirana više za poduzetništvo, a ne uredski posao te budućnost leži u samozapošljavanju”, istaknula je gospođa Tamuna Gabilaia, Izvršna direktorica Svjetskog udruženja udruga direktne prodaje (WFDSA).

“Poduzetništvo se odgaja i obrazuje. U njemu leži uspjeh gospodarstva cijelih država i na njegovom je razvoju potrebno sustavno raditi”, rekla je gđa. Candan Corbacioglu, regionalna direktorica korporativnih poslova Amway, predsjednica Vijeća slovenske udruge direktne prodaje i počasni konzul Hrvatske u Izmiru.

Trend se kod mladih ljudi vidi i u promjeni koju vide i tijekom obrazovanja kada je nekada osnovna želja mladih na kraju studija bila postati manager, dok je danas njihova želja postati poduzetnik.

Gospođa Nina Šebečić Crnolatac, Predsjednica Vijeća Hrvatske udruge direktne prodaje i Direktorica Herbalife Nutrition za Jugoistočnu Europu, istaknula je da “kompanije direktne prodaje udružene u Udruge u Hrvatskoj, Sloveniji i globalno imaju samo-regulaciju zaštite potrošača kroz Etički kodeks te uz zakonsku regulativu svake pojedine države time dodatno brinu o zaštiti potrošača”.

One svojim kupcima omogućuju pravovremeno informiranje o proizvodima, uvjetima prodaje, pravu odustajanje od ugovora tj. poslovne odluke, mogućnost povrata proizvoda, bez navođenja bilo kakvog razloga te mogućnost prigovora na tri razine.

“Jedna od važnih uloga Udruga direktne prodaje je zaštita ugleda te tržišne djelatnosti nekompromisnom provedbom Etičkog kodeksa kompanija članica ukazivanjem na eventualne nepravilnosti pojedinaca i tvrtki koje svojim djelovanjem ne rade u korist potrošača i time štete ugledu te djelatnosti“, naglasila je gđa. Nina Šebečić Crnolatac.

Kao predstavnica Hrvatske gospodarske komore, gđa. Ema Culi, Direktorica Sektora za Trgovinu Hrvatske gospodarske komore naglasila je da je Hrvatska donijela zakon o zaštiti potrošača još 2003. godine te ga ulaskom u EU uskladila s europskom zakonima.

Također pri HGK postoji Sud časti koji rješava sporove između potrošača i trgovaca izvan suda te je za potrošača taj postupak besplatan. Uvijek postoji prostor za unaprjeđenje, a educiranje potrošača i trgovaca svakako je nešto na čemu treba uvijek raditi.

Gđa. Tamuna Gabilaia, Izvršna direktorica Svjetskog udruženja udruga direktne prodaje (WFDSA) naglasila je da “svaka kompanija direktne prodaje da bi postala članicom Svjetskog udruženja udruga direktne prodaje (WFDSA), mora prihvatiti Etički kodeks te se istog pridržavati u svom poslovanju”. Tako industrija direktne prodaje vrši samo-regulaciju uz odgovarajuće zakone svake države.

Sudionice panela gđa. Kim Drabnik, predstavnica Svjetskog udruženja udruga direktne prodaje (WFDSA), gđa Anja Žagar, iz Organizacije ženskog poduzetništva ‘Vjeruj u sebe’, gđa. Sanela Dropulić, Predsjednica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra, gđa. Marijana Šarolić Robić, Predsjednica organizacije Professional Women’s Network Hrvatska te gđa. Marie Lacroix, Direktorica unutarnjih poslova, Europsko udruženje direktne prodaje (SELDIA) jednoglasno su zaključile kako direktna prodaja pruža mogućnosti ženama da ostvare svoj poduzetnički potencijal.

Za podizanje samopouzdanja najvažnije je raditi na sebi i usvajati vještine javnog nastupa. Važno je organizirati projekte koji nezaposlenim ženama daju priliku da se okušaju u poduzetništvu.

Gospođa Sanela Dropulić je naglasila kako danas “žene u poduzetništvo ulaze iz nužde, jer su ostale bez posla ili zbog majčinstva ne mogu izdržati zahtjeve rada u korporacijama. Potrebno ih je educirati o poduzetništvu od školske dobi, kako bi ono bilo njihov izbor, a ne nužda”, dok je gđa. Lacroix naglasila da je “direktna prodaja poduzetnička prilika koja ženama daje mogućnost za ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Te ju je potrebno promicati još više”.

U Europi je pitanje žena u gospodarstvu i žensko poduzetništva sve važnije za makroekonomiste. Europska istraživanja pokazuju da npr. u Mađarskoj ima najveći udio žena poduzetnika, ali imaju relativno mali utjecaj na gospodarstvo zemlje, dok u Švedskoj postoji vrlo malo žena u gospodarstvu, manje ih je i u poduzetništvu, ali je utjecaj žena na nacionalno gospodarstvo vrlo veliko.

Isti pokazatelj, utjecaj žena na gospodarstvo zemlje vrlo je nizak i u Sloveniji. Trebamo djelovati tako da pomognemo ženama u poduzetništvu, otvoriti im mogućnosti zajedničkog europskog tržišta te kroz sustavno obrazovanje i uvođenje digitalne ekonomije pomoći da ostvare svoj poduzetnički potencijal.