Sukob između Kine i Tajvana mogao bi imati katastrofalan posljedice na kinesku opskrbu Europe vitalnim lijekovima, upozorili su proizvođači lijekova.

“Kriza u Tajvanu mogla bi uzrokovati potpunu nestašicu nekih lijekova”, rekla je Roberta Pizzocaro, predsjednica Olona, ​​milanske tvrtke koja proizvodi oko 300 različitih farmaceutskih sastojaka koji su sastavnice za gotove lijekove. “Bila bi to dramatična situacija”, naglasila je.

Posljednjih godina rastu tenzije oko statusa Tajvana. Otočna država ima samoupravu, ali Kina je smatra dijelom vlastitog teritorija i provodi velike vojne vježbe na tom području, a SAD je obećao da će braniti otok u slučaju invazije.

Koliko bi se Europa umiješala u bilo kakav sukob otvoreno je pitanje, ali njeni opskrbni lanci vjerojatno bi bili ugroženi. 180 kilometara širok Tajvanski tjesnac koji razdvaja dvije zemlje jedan je od najprometnijih plovnih puteva na svijetu i prometna ruta za lijekove i farmaceutske sastojke. Perspektiva sankcija kakve su uvedene Rusiji nakon invazije na Ukrajinu, čini ljude nervoznima.

“Ako Kina napadne Tajvan… a mi to sankcioniramo kao što smo učinili Rusiji, farmaceutsko tržište bi se okrenulo naglavačke”, rekao je Gian Paolo Negrisoli, izvršni direktor farmaceutskog proizvođača Flamma Group. “Svi to znaju – možda to ne kažu. Nemamo mnogo alternativa”, dodao je.

Kina je postala farmaceutska sila u posljednjih 20 godina, budući da su joj blaži ekološki propisi, jeftina radna snaga i snažna  ekonomija omogućili da dominira proizvodnjom. To joj  daje prednost nad europskim suparnicima.

Kina je veliki proizvođač lijekova kojima je istekla licenca, a koji se rutinski koriste u bolnicama. Antibiotici se, primjerice, sve više eksternaliziraju u Aziju, a Kina dominira. Ovladali su tržištem za ključne sastojke koji se koriste za proizvodnju penicilina. Kina je također ključni izvoznik u drugim kategorijama kao što su lijekovi za krvni tlak ili lijekovi protiv bolova. Također opskrbljuje europsku farmaceutsku industriju osnovnim sastojcima koji se koriste za izradu većeg broja lijekova.

Podaci farmaceutske industrije pokazuju da Europa sada proizvodi samo četvrtinu svjetskih aktivnih farmaceutskih sastojaka, što je pad od gotovo pedeset posto u odnosu na 2000. godinu, te se sve više oslanja na uvoz. Kina i Indija, u međuvremenu, proizvode više od polovice.

Studija koju je provela tvrtka za istraživanje tržišta IQVIA za European Fine Chemicals Group procjenjuje da Europa ovisi o Aziji vezano uz tri četvrtine svojih farmaceutskih sastojaka od čega je Kinom  odgovorna za najveći dio, gotovo 70 posto.

Iako tvrtke kao što su Olon i Flamma Group sada rade na diverzifikaciji svojih opskrbnih lanaca, to nije uvijek moguće.

Mnogi farmaceutski sastojci sada se proizvode samo u Aziji, a neki isključivo u Kini, rekla je Pizzocaro. Rekla je da bi njezina tvrtka mogla izdržati “neko vrijeme” na postojećim zalihama, ali neće proći dugo prije nego što se nestašice počnu osjećati.

U drugim područjima, kao što su sirovine ili mikročipovi, Europa je već počela raditi na jačanju svojih proizvodnih kapaciteta. Slični napori nisu učinjeni u području farmaceutske proizvodnje, piše POLITICO.

Međutim, prošli je mjesec Belgija predložila stvaranje “Zakona o kritičnim lijekovima”, po uzoru na europski Zakon o čipovima. Ukupno 21 zemlja sada je rekla da podržava ideju. Sada je na Europskoj komisiji da iznese konkretan prijedlog.

“Ako želite baciti pogled na svijet u kojem je kineski farmaceutski uvoz prekinut, pandemija nudi trag”, rekla je Maggie Saykali, voditeljica European Fine Chemicals Group, koja predstavlja proizvođače farmaceutskih sastojaka. Odluka Indije da zabrani izvoz paracetamola kao odgovor na val infekcija COVID-19 primjer je koliko je teško riješiti krizne situacije, čak i s prijateljskim vladama. “Imali smo veliku sreću što pandemija nije trajala toliko dugo i što smo imali nešto inventara i mogli smo uskladiti stvari,” objasnio je Saykali. “Svi se sjećamo kako je kriza s paracetamolom riješena. Moralo se diplomatski intervenirati u Indiji”, zaključila je Saykali.