Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom govoru o stanju Unije 2021. godine najavila je inicijativu EK o budućem europskom Aktu o slobodi medija. Polovicom siječnja započelo je javno savjetovanje o ovom aktu, čiji je cilj zaštita pluralizma i neovisnosti medija na unutarnjem tržištu Unije. Inicijativu za donošenje europskog Akta o slobodi medija objasnio je za Nacional Ognian Zlatev, šef Predstavništva EK u Hrvatskoj, koji je prije karijere u europskim institucijama bio novinar i član upravnog odbora bugarske nacionalne televizije.
“Vidimo sve više zabrinjavajuće trendove diljem EU-a. Kroz izvješća o vladavini prava izrazili smo zabrinutost u vezi s negativnim razvojem događaja oko slobode medija i pluralizma u svim državama članicama. U okviru EMFA-e (European Media Freedom Act) namjeravamo napraviti korak dalje i pružiti sveobuhvatan odgovor za rješavanje takvih negativnih trendova. Među ostalim, želimo se holistički pozabaviti raznim oblicima privatnog i državnog uplitanja u postojanje ili funkcioniranje medija. Konkretno, želimo ograničiti rizike takvog uplitanja i odrediti zajednički okvir kako bismo osigurali da nacionalne zakonodavne ili administrativne mjere ne dovode u opasnost neovisnost i pluralizam medija. Kroz svoje konzultacije želimo prikupiti mišljenja o potencijalnim rješenjima za očuvanje pravedne i transparentne raspodjele državnih sredstava”, rekao je Zlatev.
Ističe i da bi EMFA dalje razvijao alat za zaštitu i osnaživanje novinara. “EMFA će biti potpuno usklađen s nadolazećom inicijativom o zaštiti novinara od uvredljivih sudskih sporova – SLAPP. Također će nadopuniti našu nedavnu Preporuku o sigurnosti novinara”, poručio je.
Što se tiče samih SLAPP tužbi, Hrvatska drži svjetski rekord po broju tužbi protiv novinara i medija. SLAPP je akronim za ‘Strategic Lawsuits Against Public Participation’, odnosno neutemeljene ili pretjerane tužbe protiv onih koji postavljaju pitanja od javnog interesa, kritiziraju ili prenose poruke koje su neugodne za tužitelje, najčešće za državne organe, poslovne korporacije ili političke dužnosnike. Zbog sve većeg broja tih tužbi u više zemalja članica EU, Europska je komisija lani osnovala Stručnu skupinu za SLAPP tužbe, u koju je imenovana i Vanja Jurić, hrvatska odvjetnica, stručnjakinja za medijsko pravo.
Potpredsjednica EK za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová primila je proteklog tjedna koaliciju nevladinih organizacija i aktivista koji su joj predali peticiju s više od 200 tisuća potpisa protiv SLAPP tužbi. Najavila je da će izvršno tijelo EU-a u ožujku predstaviti europsku inicijativu protiv SLAPP tužbi. “Nitko se ne bi trebao bojati izraziti svoja stajališta i dijeliti informacije koje su važne svima nama. Zlonamjerne parnice protiv novinara u EU-u i branitelja prava koji govore u javnom interesu mogu i moraju prestati”, izjavila je i dodala da će predložiti nove zakone i mjere za suzbijanje SLAPP tužbi i djelovati na zaštiti slobode medija.
Hrvatsko novinarsko društvo koncem prošlog mjeseca počelo je sa svojom godišnjom anketom o broju SLAPP tužbi, čiji će rezultati biti objavljeno početkom ožujka. Ovo je četvrta anketa pomoću koje HND prati i analizira trendove u području sudskog progona novinara te praćenju SLAPP-a u dijelu koji se tiče novinarskog posla. Cilj je ankete sudbenu, zakonodavnu i izvršnu vlast te stručnu i širu javnost upozoriti na razmjere i opasnosti sudske represije protiv kritičkih medija i novinara te zagovarati politike koje će takvu praksu suzbiti. Prema podacima anketa, 2019. godine bile su 1163 tužbe protiv novinara i medija, 2020. godine 905, a 2021. 924 tužbe. odaci za prošlu godinu pokazuju da se broj od najmanje 924 tužbe odnosi na samo 18 medija pa u stvarnosti ta brojka ide i preko 1000.
“Sad već možemo reći da u Hrvatskoj postoji kultura tužakanja novinara i medija, što prepoznajemo kao novi model napada na slobodne medije. Glavni cilj tužbi je zastrašivanje, nametanje cenzure i financijsko uništavanje svih onih koji kritički pišu i promišljaju”, rekao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.
Komentari