U Zagrebu će 8. i 9. listopada biti održana Godišnja skupština Europske federacije novinara (European Federation of Journalists) na kojoj će se okupiti stotinjak uglednih gostiju.

Europska federacija novinara najveća je organizacija novinara u Europi i predstavlja više od 320.000 novinara okupljenih u 72 nacionalne organizacije iz 45 zemalja. Domaćini su dvodnevnog skupa Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske, a uvodno će govoriti predsjednik EFJ-a Mogens Blicher Bjerregård, predsjednici organizacija domaćina – u ime SNH Maja Sever i u ime HND-a Hrvoje Zovko, kao i Andrei Bastunets, predsjednik Bjeloruskog udruženja novinara koje je bjeloruski vrhovni sud nedavno ukinuo. U fokusu skupa EFJ-a bit će progon novinara i novinarskih udruga u Bjelorusiji, ali i spašavanje kolegica i kolega iz Afganistana te pritisci na medije u regiji Zapadnog Balkana.
U dijelu konferencije otvorenom za javnost bit će održana dva okrugla stola: razgovarat će se o problemima novinara u našoj regiji, te o trendu polarizacije publike nakon porasta neliberalnih pokreta.

Tim povodom tjednik Nacional razgovarao je s predsjednikom EFJ-a Mogensom Blicherom Bjerregårdom, danskim novinarom s dugogodišnjim iskustvom u tiskanim medijima, na radiju i televiziji, koji je na tu dužnost imenovan 2013. U priopćenju uoči dolaska u Zagreb, između ostalog, piše: „Važno je da međunarodna zajednica novinara pokaže solidarnost svojim prisustvom u Zagrebu. Želimo biti ovdje i pozvati hrvatske vlasti da ozbiljnije shvate slobodu građana i zemlje u pristupu besplatnim, neovisnim i etičnim informacijama. Višestruki pritisci na novinare, uključujući i zloupotrebu kaznenog progona, moraju prestati!”

NACIONAL: Koliko ste upoznati s problemima s kojima se susreću novinari i mediji, osobito nezavisni, u Hrvatskoj i regiji?

Vrlo dobro smo upoznati s medijskom situacijom u zemljama regije. Svjesni smo i velikog broja SLAPP tužbi s kojima se suočavaju mediji i novinari u Hrvatskoj. Kao što znate, taj akronim je kratica za Strategic Lawsuits Against Public Participation, odnosno za neutemeljene ili pretjerane tužbe protiv onih koji postavljaju pitanja od javnog interesa i kritiziraju tužitelje, a to su najčešće državni organi, poslovne korporacije ili politički dužnosnici koji tako vrše pritisak i financijski iscrpljuju medije i novinare. To je pitanje oko kojeg smo bili vrlo tvrdi u razgovorima s Europskom komisijom i namjeravamo s njima raditi na zakonodavstvu koje će takve tužbe onemogućiti. Povjerenica Vera Jourova zaista gura tu temu i bori se za donošenje takvog zakonodavstva na razini EU. Znam da su to spori procesi i da će u međuvremenu biti ugrožena financijska stabilnost mnogih medija, a to je ono što trebamo izbjeći. No takav zakon, kada bude donesen, morat će biti inkorporiran u nacionalno zakonodavstvo. Što se tiče Slovenije, znamo da je i tamo situacija teška i sljedećeg tjedna odlazimo u misiju kako bismo se upoznali s činjenicama.

NACIONAL: Hrvatska i Slovenija članice su EU-a, i to već dulje vrijeme i utoliko je razočaranje veće. Naime, vjerovali smo da će s punopravnim članstvom Vlade poštovati vladavinu prava i slobodu medija, no situacija je zapravo gora nego prije petnaest godina. Kako to komentirate?

Teško je objasniti te procese, zapravo, s time biste trebali suočiti svoje vlade i političare. Apsolutno ste u pravu, a situacija u Poljskoj i Mađarskoj još je i teža. Smatram da je problem u tome što je EU, nažalost, uvijek fokusiran na zemlje koje su u procesu pristupanja, dok zaboravlja da bi trebao imati jednake zahtjeve i za sve ostale svoje članice. Zato je i nastupilo to razočaranje u novim članicama – one su sada u klubu, ispunile su sve uvjete prilikom procesa integracije i sada je za EU puno teže intervenirati u unutarnju politiku pojedine države kako bi provjerila ispunjavaju li njihove vlade svoje obaveze prema vladavini prava. Mislim da će nastupiti trenutak u kojem ćemo se svi zajedno, uključujući i Europsku komisiju, morati boriti za to da se osigura sloboda medija i unutar EU-a, a ne samo izvan njegovih granica. Naime, smatra se da se sloboda medija podrazumijeva jednom kada ste ušli u klub, a znamo da je to daleko od istine.

NACIONAL: Ali mediji neprestano upozoravaju na ugrožavanje medijskih i novinarskih sloboda i u Hrvatskoj i u Mađarskoj, Poljskoj, Sloveniji, međutim, naše vlade se ne obaziru jer više nema nadzora i prijetnje da će se proces integracije blokirati?

Svjestan sam toga, zato se i radi na projektu novog europskog zakona o medijskim slobodama, koji će omogućiti europskim institucijama da interveniraju u pojedinim državama članicama kada su ugrožene sloboda medija i pluralizam. Mi iz Europske federacije novinara trudimo se gurati taj zakon kako bismo konačno dobili alat koji će biti koristan, a ne samo još jedan mehanizam koji je neupotrebljiv. To više neće biti tek unutarnje pitanje jedne zemlje, već europski problem. U stalnom sam kontaktu s Europskom komisijom. Još nismo vidjeli njihov prijedlog, ali obećali su nam da će nas konzultirati prilikom njegove izrade. Svjestan sam činjenice da predugo traje dok se neke takve stvari dogode i potpuno razumijem vaše nezadovoljstvo.

NACIONAL: Nažalost, čak i ako povjerenici Europske komisije, poput Vere Jourove, razumiju situaciju u problematičnim zemljama i donose neke rezolucije, odluka je na kraju isključivo politička jer ovisi o jednoglasnoj odluci šefova država i vlada u Europskom vijeću?

Ako nam uspije progurati ovakav zakon o medijima, onda ga jedna zemlja članica neće moći blokirati. Zato se i borimo da se odluke o sankcijama za pojedinu državu donose kvalificiranom većinom. Nastojimo lobirati kod svih zemalja članica da prihvate takav prijedlog. Naravno, još uvijek ne znamo hoće li pristati.

NACIONAL: Druga tema kojom će se baviti okrugli stol na konferenciji u Zagrebu je trend polarizacije publike nakon porasta neliberalnih pokreta. Publika ima sve manje povjerenja u klasične medije, zasipana je lažnim vijestima, kako se protiv toga boriti?

Radi se o tome da moramo inzistirati na pluralizmu medija i visokoj kvaliteti sadržaja, koji istovremeno moraju biti zanimljivi, kao i na sustavima samoregulacije. Novinari moraju biti stupovi medijske pismenosti i zato treba investirati u njihovo obrazovanje i trening. Treba podržavati startupove i nove medije. Znam da to zvuči pomalo utopistički i da postoje države u kojima se novinari pitaju kako uopće mogu raditi na samoregulaciji kada država nad svime ima kontrolu. Zato i inzistiramo na društvenom dijalogu, inzistiramo na tome da se utvrde minimalna primanja, kao i na boljim uvjetima rada za novinare, što je izuzetno važno pitanje. Na tome zajedno rade sve europske medijske organizacije. Zapravo, potreban nam je sustav potpore nezavisnim medijima uz pomoć kojeg bi se javnim novcem osiguralo njihovo preživljavanje. Jer ako države ne ulažu u slobodne medije, neće ih ni imati. A ulaganje javnog novca u slobodne medije je zapravo ulaganje u demokraciju. To bi se trebalo raditi prema vrlo čvrstim principima i postoje neke zemlje u kojima to vrlo dobro funkcionira. Znam da će u to biti teško uvjeriti neke vlade, ali trebamo svi zajedno gurati u tom smjeru.

NACIONAL: Osim SLAPP tužbi, kojima se financijski uništava nezavisne medije, veliki je problem utjecaj politike na tzv. javnu televiziju, koja je u Hrvatskoj potpuno pod kontrolom Vlade. Koliko ste o tome informirani i zašto europske institucije ne reagiraju na argumentirane pritužbe novinarskih udruženja?

To je nešto što je uključeno u novi europski pristup medijima kako bi se osiguralo da doista postoje javni servisi, a ne državne televizije, na koje politika neće imati utjecaj. Ako je to nešto što tražite od zemalja pristupnica EU-u, kako je moguće da to više nije bitno kada jednom postanete članica? Smatram da bi morale postojati sankcije za one vlade koje krše te principe. Za to je potrebno svake godine provoditi evaluaciju – ne samo onu koju već radi Europska komisija u izvješćima o vladavini prava u pojedinoj članici, nego nezavisnu međunarodnu procjenu stanja medija u svakoj članici EU-a. Naravno, mi kao EFJ možemo samo predlagati, ali smatram da je godišnja analiza medijskih sloboda u svakoj članici doista nužna. Državni mediji konačno bi morali biti transformirani u javne medije, neovisne od vlasti, dakle – u stvarne javne servise. Problem je u tome što postoji velika razlika u poimanju javnih medija u starim zemljama članicama na zapadu i novima na istoku. A taj bi standard trebao biti isti u cijelom EU-u.

NACIONAL: Drugi su problem netransparentnost i koncentracija vlasništva nad medijima, o čemu je tjednik Nacional ekstenzivno pisao. Naime, prema istraživačkim tekstovima i dokumentima koje smo objavili, najveći dio radiopostaja s najboljim frekvencijama u rukama je vlasnika koji pripadaju kriminalnom podzemlju, a njihovom paravanskom vlasniku Vijeće za elektroničke medije upravo je dodijelilo koncesiju za već osmi radio. Kako to komentirate i mislite li da će Europska komisija, koja je o tome informirana, reagirati na takvo evidentno kršenje zakona?

Potrebna je procjena stvarne primjene nacionalnog medijskog zakonodavstva u zemljama članicama i Europska komisija prvi put je pokazala volju da se time doista bavi. O toj situaciji trebalo bi poslati upozorenje i Vijeću Europe, a hrvatska vlada morat će se na to očitovati i poslati objašnjenje.

NACIONAL: U taj kontekst uklapa se i politički utjecaj na tzv. nezavisne regulatore, u ovom slučaju Agenciju za elektroničke medije, čije članove bira vladajuća većina u parlamentu. HND je pokušao utjecati na promjenu Zakona, ali bez uspjeha. Kako se može stvoriti pritisak da se to ipak promijeni?

Nezavisna regulatorna agencija i medijska vijeća doista bi morali biti nezavisni, a njihovi članovi morali bi biti iskusni novinari, urednici, ugledni intelektualci i predstavnici građana. Njima nikako ne bi smjela upravljati Vladina tijela. To je još jedna od tema o kojima razgovaramo s Europskom komisijom i upravo smo aplicirali za projekt koji će se baviti nezavisnošću takvih medijskih vijeća, koja će na transparentno odlučivati o koncesijama za radijske i televizijske frekvencije.