Objavljeno u Nacionalu br. 804, 2011-04-12

Sve popularniji trend u hrvatskim kazalištima je angažiranje vrhunskih modnih dizajnera za osmišljavanje kostima hit-predstava

Tri kazališne premijere koje se ovog travnja održavaju u Zagrebu, Splitu i Rijeci, ujedno su i premijere dvojice hrvatskih modnih dizajnera, Ivice Skoke i Jurja Zigmana te izraelske dizajnerice Michal Negrin u svijetu kostimografije. Kostimi koje je izraelska dizajnerica Michal Negirn osmislila za balet ”Carmen” u splitskom HNK publika je mogla vidjeti 8. travnja.

Mladi dizajner iz Kostrene Juraj Zigman izradio je kostime za predstavu ”Šuma Striborova”redatelja i libretista Ozrena Prohića čija će se premijera u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci održati 13. travnja, a zagrebački modni dizajner Ivica Skoko dovršava kostime za predstavu ”Lijepa naša” koja će se u režiji Mirana Kurspahića premijerno izvesti 30. travnja u zagrebačkom kazalištu &TD. Kao što je hrvatska spisateljica Ivana Brlić Mažuranić imala nevjerojatnu maštu kad je smišljala bajku o ”Šumi Striborovoj”, tako je i kreativna ekipa HNK Ivana pl. Zajca željela publici dočarati svoju viziju u svom njezinu bogatstvu.

”Šumu Striborovu” na sceni je dočarao scenograf i slikar Dalibor Laginja, a kostime šarolikih likova dobio je zadatak osmisliti dizajner Juraj Zigman, kojem je ovo bilo prvi put da je kreirao za kazalište. Nada Matošević Orešković, intendantica riječkog HNKa i dirigentica, rekla je da je o angažmanu Jurja Zigmana već neko vrijeme razmišljala, ali je trebalo pričekati pravi projekt. “S operom za velike i male ‘Šume Striborove’ ukazala se doista prava prigoda da se upotrijebi i pokaže sva raskoš Zigmanova talenta, njegova neobično razigrana maštovitost i spektar boja, odnosno sve ono što je karakteristično za njegov likovni izričaj. Usto što smo iznimno zadovoljni njegovim kostimografskim idejama i rješenjima, moram istaknuti i visoku razinu njegove profesionalnosti i potpune posvećenosti onome što radi.” Juraj Zigman takvu je ponudu shvatio kao još jedan izazov u svojoj karijeri.

“Želio sam vidjeti što još mogu i da li to mogu, a u ovom slučaju nije riječ o nekoj povijesnoj predstavi pa nisam bio ograničen izradom povijesnih kostima. Kazalište je totalno druga priča, ovdje je bitan timski rad i trebao mi je odmak od svijeta mode. Najviše su me se dojmile ‘šilice’, to su žene koje rade čuda.” Iako su reakcije na njegove kostime za sada pozitivne te već pregovara i o nekim drugim angažmanima u kazalištu, Zigman kaže da je ipak moda njegova prva ljubav te da će eventualne buduće angažmane u kazalištu ograničiti na dvaput godišnje. Zbog priprema za ”Šumu Striborovu”, što je zahtijevalo puno truda i vremena, odustao je od ovogodišnjeg učestvoanja na Cro-aporteu. No, za svoju modnu publiku ipak priprema iznenađanje, posebnu reviju koja će se održati ovog proljeća.

”Šuma Striborova” bit će izvedena u koprodukciji HNK Ivana pl. Zajca i Muzičkog biennalea Zagreb, a u glavnim ulogama nastupaju Kristina Kolar kao Snaha, Voljen Grbac u ulozi Sina te Robert Kolar kao Pripovjedač. Autor glazbe je Ivan Josip Skender. Intendantica HNK Split Almira Osmanović odlučila je za predstavu ”Carmen” angažirati Michal Negrin, poznatu izraelsku dizajnericu nakita, odjeće i modnih dodataka koje nose i najveće svjetske zvijezde poput Demi Moore, Ume Thurman, Nicole Kidman, Britney Spears, Alicie Keys i Melanie Griffith. Ona je smatrala da je modni izričaj Michal Negrin vrlo blizak strastvenoj Bizetovoj junakinji Carmen. Upoznala ju je u Izraelu gdje je putovala sa suprugom Jakovom Sedlarom te su je pozvali da dođe na festival u Supetru.

“Te njezine ruže, to njezino šarenilo, spoj nespojivog, činilo mi se jako zanimljivo za našu Carmen, a kad sam to predložila koreografkinji Valnetini Turcu i kad smo pogledale web stranicu Michal Negrin, Valentina je rekla: ‘To je to, to je naša Carmen!’ S druge strane, i Michal se oduševila što smo joj dali mogućnost da uopće surađuje s baletom i to s baletom na vrhunskom nivou. Ali, kako nikad nije radila kostime za kazalište, a plesački kostimi imaju svoje specifične zadatosti, Valentina Turcu je otputovala na nekoliko dana u Izrael te je otplesala dio koreografije, zapravo su njih dvije zajednički radile i nijansirale kostime. Kad su napravili krojeve i printeve, onda je Michal sa svojom ekipom to dodatno ručno ukrasila na svoj način. Sve su haljine sašivene u Izraelu, a mi smo još malo doradile ako je trebalo napraviti neki prorez ili nešto skratiti.”

Dan uoči premijere kostimi su predstavljeni publici na modnoj reviji u sklopu otvorenja dućana 2A na Voćnom trgu u Splitu u kojem će biti zastupljeni isključivo hrvatski dizajneri, među kojima su i Đenisa Pecotić, Branka Donassy, Ksenia dizajn i drugi. Hrvatski su dizajneri za tu prigodu također predstavili svoje viđenje kostima Carmen. Upravo Đenisa Pecotić i Branka Donassy i same su u svojoj karijeri često dizajnirale za kazalište. Prošle je godine nagradom Marul na 20. Marulićevim danima u Splitu za kostimografiju predstave osječkog HNK ”Fragile” nagrađena Đenisa Pecotić, koja je s Ikom Škomrlj prošle godine nominirana i za nagradu Hrvatskog glumišta za kostimografiju mjuzikla ”Jalta, Jalta” u osječkom HNK. Između ostalog, radila je kostime za balete ”Labuđe jezero”, ”Coppélia na Montmartreu”, ”Damu s kamelijama”, ”Don Quijotea”, ”Varijacije u f.ado molu” i ”Anu Karenjinu”. U Varaždinskom HNK 2. travnja premijerno je izvedena predstava Slobodana Šnajdera ”Enciklopedija izgubljenog vremena” u režiji Snježane Banović za koju je Đenisa Pecotić radila kostime, a radila je i za predstavu ”Vuk i ovca” u Maloj sceni u Zagrebu.

Branka Donassy često surađuje s kazalištima, a specijalitet su joj upravo plesne predstave. Najdraže su joj bile predstave koje je radila s koreografkinjom Mare Sesardić za ZeKaeMu ”Dotakni pokvarenu ženu”, ”Eros i psiha” i ”Suncobrani”, ali i one poput ”Usporednih putnika” koju je još 1996. radila za HNK u Zagrebu. Trenutačno priprema kostime za operu u Slovenskom narodnom gledališču u Mariboru. Česta gošća u kazalištu je i modna dizajnerica Ivana Popović koju je 2007. redatelj Krešimir Dolenčić angažirao kao kostimografkinju u predstavi ”Revizor” u kazalištu Gavella. Modni dizajner Alan Hranitelj koji je karijeru započeo kao model, a danas živi u Sloveniji, također dosta radi u kazalištu, a jedna od prvih dizajnerica koja se okušala i na kazališnoj sceni bila je Matija Vuica koja je još 1984. radila s Vladom Habunekom predstavu ”Kapetan Oliver” u Gavelli.

U Puli je prošle godine radila kostime za ”Salomu” u režiji Damira Zlatara Freya. Nakit dizajnera Ivana Midžića nosila je operna pjevačica Dubravka Šeparović u operi ”Parsifal” koja je nedavno postavljena u zagrebačkom HNK. Kostimi Ivice Skoke 30. će travnja imati svoju prvu kazališnu premijeru. Redatelj Miran Kurspahić odabrao je upravo njega kao kostimografa za predstavu ”Lijepa naša” koja na ironičan način, a kroz karijeru jedne pjevačice, govori o prvih 20 godina samostalne Hrvatske. Lik pjevačice koja prolazi nekliko faza u svom kreativnom razvoju tumače četiri glumice, Ivana Roščić, Marijana Mikulić, Csilla Barath Bastaić i Petra Dugandžić koje su izabrane na audiciji između čak 90 kandidatkinja. Miran Kurspahić kaže da je riječ o predstavi koja između ostalog tematizira i hrvatsku estradu pa je logičan izbor za odabir kostimografa bio upravo neki modni dizajner.

“Ivica Skoko ima iskustvo jer radi baš za tu scenu i svidjele su mu se ideje koje tematiziram u predstavi tako da smo spojili ugodno s korisnim. U predstavi i modno i glazbeno putujemo raznim razdobljima naše glazbene estrade, pa tako i mode, od ranih 90-ih i nekog cro-dance stila preko neke pop faze i Huljićeva perioda do ove završne turbo- folk faze koja je nekako ušla u hrvatski glazbeni mainstream”, objasnio je Miran Kurspahić. Ivica Skoko kaže da kroz predstavu prati stilove i trendove kakvi su vladali u Hrvatskoj tijekom 90-ih godina do danas. “Pjesme koje glumice izvode asociraju me na neke naše pjevače ili grupe. Tako me pjesma koju Ivana Roščić izvodi u prvoj fazi asocira na neponovljivu Kasandru. Jedna pjesma asocira me na grupu Magazin u vrijeme dok je u toj grupi pjevala Danijela Martinović koja je tada glasila za jednu od najlošije odjevenih pjevačica. Sjećam se da je vječno bila u nekim svijetloplavim haljetcima pa sam isto tako Csilli Barath Bastaić koja glumi pjevačicu u toj fazi napravio svijetloplavu haljinu koju sam nazvao Danijela Martinović.

Naravno da su sve te haljine kostimi, one će izgledati smiješno u tome jer je i predstava jako smiješna i mislim da će biti hit pa sam se trudio da haljine i kostimi budu smiješni i da nas vrate u to vrijeme. Te haljine su i u to vrijeme bile smiješne, a zamislilte kako je to sad”, kaže Ivica Skoko. Petri Dugandžić koja glumi pjevačicu u turbo folk fazi namijenio je crvenu kičastu šljokičastu haljinu, a bit će tu, ističe, svega, od dubokog proreza na nozi do dubokih dekoltea. “U toj nas je fazi inspirirala Seka Aleksić, a haljine će imati mnogo detalja i bit će pretjerane kao što to samo srpske pjevačice znaju pretjerati. Mislim da čak ni transvestiti ne znaju pretjerati kao one”, kaže Ivica Skoko i dodaje da mu je posebni gušt bio kreirati sakoe za menadžere koji će asocirati na neke političke figure iz prošlog i sadašnjeg vremena.