Objavljeno u Nacionalu br. 733, 2009-12-01

Tvrtka KROKO nedavno je proizvela prvu hrvatsku pancirku za žene, a to je tek jedan od 400 proizvoda te rastuće kompanije

Hrvatska tvrtka Kroko proizvodi zaštitne balističke prsluke, odnosno pancirke, a njihov najnoviji proizvod je pancirka namijenjena ženama. Od uobičajenih se zaštitnih prsluka razlikuje po prostoru predviđenom za grudi. Posebno modeliran prednji dio prsluka s ispupčenjem za grudi nije samo udobniji za dugotrajno nošenje, nego je i sigurniji jer prsluk bolje prianja uz tijelo pa nema šupljih džepova između pancirke i tijela koji mogu izazvati opasne vibracije pri udaru zrna.

Direktor razvoja i proizvodnje u Kroku Branko Turčin kaže: “Zamislite da imamo slučaj jedne dame koja radi u osiguranju naše premijerke i mora nositi zaštitni prsluk. Ona u njemu mora provesti dnevno 8 ili 12 sati pa mora biti udoban. Ujedno je naš zaštitni prsluk zadovoljio i sigurnosne standarde -testiranje se provodi u institutu za balistička ispitivaja u Njemačkoj po američkom standardu NIJ 0101.04. Zaštitni prsluk može biti i dizajniran kao modni detalj. Mi ga možemo izraditi da bude neprimjetan, potpuno bijeli za nekoga tko nosi bijele košulje – ispod odijela, ili da izgleda kao običan ‘lajbek’ – prsluk.”

Suvremeni balistički zaštitni prsluk je kompleksni suvremeni proizvod. Vanjski sloj od tkanine prilagođen je namjeni – maskirni za vojnike, crni za specijalce, bijeli za prikriveno nošenje ispod košulje, plavi ili crni kao prsluk ispod odijela. U zaštitnom paketu se nalaze slojevi platna izrađenog od sintetičkih vlakana, poznatih kao aramidna vlakna. Aramidni materijali na opip se doimaju poput običnog platna ili grublje kuhinjske krpe, ali odlikuje ih velika čvrstoća, pet puta su čvršći od čelika.
Što je više slojeva, to je viši nivo zaštite. Kad metak pogodi u zaštitni prsluk on prolazi 5 do 7 slojeva zaštitnog materijala dok ga jedan od njih ne zaustavi, poput ribe u mreži.
Pancirka mora zaustaviti metak, ali i spriječiti da ispupčenje koje nastaje pri udaru zrna ne ozlijedi ili ubije čovjeka. Prema standardu na koji su testirane Kroko pancirke, to ispupčenje, stručno zvano trauma, smije iznositi najviše 44 milimetra.

Vojni i policijski balistički zaštitini prsluci iz Kroka kombiniraju borbeni prsluk i pancirku. Osim zaštite od metaka i uboda, omogućavaju nošenje raznih dodataka uz pomoć čička ili posebnih vrpci od poliamidnog materijala. Na prsluk se tako mogu pričvrstiti nosači spremnika streljiva, granata, kemijskih sredstava, sitnog inventara, džepovi za ručne bombe, ili torbica za zaštitnu masku. Ovisno o namjeni, prsluk može imati i dodatnu zaštitu za vrat, zaštitu za genitalije, džepove za umetanje keramičkih ploča za zaštitu od puščane vatre.

Teži prsluci imaju i zaštitu za genitalije, te posebne zaštite koje idu preko ramena i tako štite torzo od ulaska metka kroz pazuh ili nadlakticu kakav hrvatski vojnici nose u misijama u Afganistanu, Čadu, Sudanu i drugdje. No, takve su pancirke namijenjene korisnicima koji se ne moraju puno kretati, primjerice vojnicima koji stoje na kontrolnim točkama.

Koriste se i zaštitni prsluci u koje je ugrađena „sajla” čijim povlačenjem korisnik može trenutno odbaciti prsluk u slučaju ranjavanja ili potrebe prolaska rijeke plivanjem.

Branko Turčin, direktor razvoja i proizvodnje u Kroku kaže: “Za nošenje prsluka ispod odjeće koristi se lakši aramidni materijal razvijen za VIP osobe kod kojih cijena nije na prvom mjestu. Cilj je napraviti mekši prsluk tako da bude ugodan za nošenje, ali i takav prsluk može zaustavljati streljivo kalibra magnum .44, kao i najčešće upotrebljavano streljivo 9×19 mm. Takva prsluk teži oko 2 kilograma.

Naše najteže pancirke, one s nosačima za sve moguće spremnike, teže oko pet kilograma. U njih se još mogu umetnuti keramičke ploče koje štite od puščanog streljiva. Namijenjene su našim vojnicima u mirovnim misijama u Afganistanu, Čadu, Sudanu.”

Da bi olakšali život vojnicima na misijama u tropskim državama, Krokovi stručnjaci dodali su u pancirke i sloj materijala zvanog qutlast, tkanine koju koristi NASA za regulaciju tjelesne topline astronauta u uvjetima ekstremne vrućine i hladnoće. Tik do tijela je i mrežica koja olakšava prozračivanje pod pancirkom.

Cijene Krokovih pancirki kreću se 500 do 1500 eura, a uz pravilno održavanje i nošenje rok trajnosti im je sedam godina. Zaštitnim prslucima se Kroko bavi već gotovo 20 godina, a u tom im je poslu vukovarska tvrtka Borovo strateški partner u zemlji i inozemstvu, gdje projekt s pancirkama vodi Husnija Burić, ekspert za balistiku i otac hrvatske pancirke.

Danas Kroko radi na razvoju, projektiranju i plasmanu pancirki na tržište. Uskoro će uz svoj novi pogon u Sv. Ivanu Zelini sagraditi i streljanu za balistička testiranja. Borovo ima dugogodišnje iskustvo i znanje u radu s aramidnim vlaknima pa se dio proizvoda tamo i izrađuje.

Iako se pancirke proizvode za vojne, policijske i zaštitarske svrhe, nije ih moguće i privatno kupiti. Svaki prodani prsluk ima “end user certificate”, zna se tko je kupac, kao što se zna i od kojeg je točno materijala napravljen te tko ga je izradio. Također, o svakom prsluku obaviješteni su Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo vanjskih poslova i NATO.

Osim pancirki, Kroko proizvodi vojne i policijske uniforme. Njihova je, sada već dobro poznata, pustinjska i maskirno zelena uniforma s digitalnim dizajnom u koji je inkorporiran zemljovid Republike Hrvatske, kakvu nose pripadnici Oružanih snaga RH u misijama.

“Nekad su naši vojnici u misijama u inozemstvu stvarno bili loše opremljeni. Danas smo među prve tri nacije po kvaliteti opreme. Kroko izlaže na sajmovima u Parizu, Londonu, Abu Dabiju i, uskoro, u Kataru, ali hrvatski vojnik u stranoj misiji naša je najbolja reklama”, kaže direktor Kroka Denis Popović.
Osim pancirki i uniformi, tu su i drugi Kroko proizvodi izrađeni od suvremenih poliamidnih materijala. Među njima su specijalni ruksaci s kopčom koje vojnik može u trenutku odbaciti ako se nađe u situaciji da mu smeta pri spašavanju. U slučaju bijega, od velikog ruksaka može se i u trenu odvojiti jedan manji, u kojem je samo najosnovnija oprema. Tu su i štitnici za koljena, futrole za pištolje, nepoderive torbe za vojnike od poliamidnih vlakana i pustinjska marama shemag preuzeta od arapskih nomada.

Cijela ta inovativna tvrtka, domaći lider u vojnoj proizvodnji, nastala je iz malog obiteljskog obrta. Denis Popović kazao je o povijesti Kroka: “Djed i otac bavili su se kožnom galanterijom, imali su modni obrt. Kad je počeo rat, modni program je stao – prosječna plaća iznosila je 100 maraka, i tko je onda mogao kupiti torbicu za 300 ili 400 maraka.

Međutim, pojavila se potreba za vojno-policijskim programom jer se takva oprema do rata proizvodila samo u Srbiji. U to se vrijeme sva ta oprema, futrole za pištolje, opasači i slično, proizvodila od kože, a djed i otac su imali iskustva i s nekim policajcima koji su znali od njih naručiti futrolu za privatni pištolj. Tako je Kroko započeo s programom vojne i policijske opreme.”

Danas je Kroko uspješna tvrtka koja zapošljava 70 ljudi i puno kooperanata iz hrvatske tekstilne industije među kojima su Čateks, DES Split, Hemco, Krojostil, ProProm, Odjeća, Prvi Maj, Tekstil UZOR, Štefičar, Šešir, VIS KG, V&V. Kroko Inernational je jedna od rijetkih tvrtki u Hrvatskoj koja je u 2008. godini zabilježila rast prihoda, koji su iznosili 100 milijuna kuna.

Tipičan primjer uspješnog Krokova proizvoda je futrola za pištolj kakvu nam je Popović pokazao u novom pogonu u Zelini: “Srpska koža i hrvatska pamet za njemačku policiju”. Pancirke nastale u suradnji Kroka i Borova jedini su proizvod te vrste u regiji, a drugi Kroko proizvodi traženi su na stranim tržištima. Jedan od najuspješnijih su štitnici za policiju, koji se koriste pri osiguranju sportskih događaja ili demonstracija. Popović kaže: “Kad u Europi vidite policajce kako čuvaju navijače, na ramenima imaju Krokove štitnike. Zainteresirana je za njih i Južnoafrička Republika, gdje će biti sljedeće Svjetsko prvenstvo u nogometu, kao i Brazil.”

U međunarodne partnere Kroka odnedavna spada i Geox, talijanska korporacija poznata po cipelama izrađenim od materijala koji omogućavaju “disanje” nogu. Na Popovićevu inicijativu sklopljena je suradnja na području vojne i policijske obuće i ovih je dana izrađena prva kolekcija čizama i cipela nastalih na taj način.
Novi veliki uspjeh Kroka je nedavno potpisan ugovor za opremanje vojske Crne Gore uniformama. Interes je iskazao i Kazahstan, ali Popović je odlučio raditi opremu samo za pripadnike specijalnih postrojbi, jer ta azijska zemlja u kopnenoj vojsci ima stotine tisuća vojnika i sva hrvatska tekstilna industrija teško bi proizvela dovoljno uniformi.

U Kroku uskoro planiraju uvesti još jednu tehnološku novinu – laserski skener za ljudsko tijelo koji će funkcionirati na način da će vojnik ući u komoru u kojoj će ga u nekoliko sekundi osvijetliti laserske zrake i izmjeriti pozicije 300 točaka na njegovu tijelu. Na taj će način u kompjuter biti pohranjene njegove precizne mjere. Tolika preciznost mjerenja ne može se ni na koji način postići ručnim metodama.Zahvaljujući “body scanneru”, svaki vojnik moći će dobiti personaliziranu opremu.

“To je budućnost vojske – svaki član oružanih snaga dobivat će svoju uniformu i zaštitni prsluk izrađene po njegovim biometrijskim mjerama”, rekao je Popović.