PROMO U Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina traje vrlo snažan investicijski ciklus modernizacije željezničke infrastrukture i podizanja razine usluge prijevoza putnika i robe na razinu kakva je uobičajena i prihvatljiva u Europskoj uniji. Na tom investicijskom valu je i najnoviji projekt obnove i izgradnje dionice željezničke pruge od Škrljeva do Oštarija na pruzi Rijeka-Zagreb, koji je u fazi pripreme tehničke dokumentacije . Projekt pod imenom „Izrada tehničke dokumentacije za modernizaciju željezničke dionice Oštarije – Škrljevo“ najvećim će se dijelom financirati iz sredstava fonda Instrument za povezivanje Europe – Sektor promet (CEF – Connecting Europe Facility), a cilj je načiniti studiju opravdanosti koja će pokazati koje tehničko rješenje povezivanja šireg područja Oštarija i Škrljeva je optimalno. Ili, drugim riječima, studija opravdanosti će dati odgovor na pitanje je li – uzevši u obzir financijske, ekonomske, prometne, društveno korisne, socijalne, razvojne pa i ekološke parametre – isplativije modernizirati postojeću prugu ili pak izgraditi posve novu koja će prolaziti novom, povoljnijom trasom. Postupak javne nabave za odabir autora studijske dokumentacije je u završnoj fazi, a nakon potpisivanja ugovora sa odabranim izrađivačem studijska dokumentacija trebala bi biti gotova za 16 mjeseci.

Nekoliko osnovnih podataka o pruzi posve konkretno ukazuju ne samo na nužnost obnove ove željezničke dionice već i na opravdanu potrebu razmatranja opcije druge trase. Naime, postojeća pruga od Oštarija do Škrljeva građena je još u 19. stoljeću kao dio pružne dionice od Karlovca do Rijeke. Puštena je u promet davne 1873. godine, a iz same činjenice da se dionica od svega 60 kilometara zračne linije od Oštarija do Škrljeva savladava prugom ukupne duljine čak 113,9 kilometara dovoljno govori o tome kroz kakav teren postojeća pruga prolazi. Izuzetno nepovoljan brdsko-planinski reljef kroz Gorski kotar graditeljima je u 19 stoljeću predstavljao veliki tehnički izazov uzmemo li u obzir tadašnje tehničke mogućnosti izgradnje pruga i dužih tunela. Pruga je konstruirana i građena tadašnjom tehnologijom za vlakove na parni pogon, ima veliki broj krivina na trasi koja prolazi obroncima brda i gorja, te dolinama rijeke što uzrokuje i velike uzdužne nagibe, a posljedica su vrlo male brzine vožnje. Kako bi savladala planinski masiv između Rijeke i Karlovca pruga se uspinje do 863 metara nadmorske visine. Gledajući sa pozicije današnjeg transporta tereta i putnika takvi elementi pruge ne zadovoljavaju siguran i ekonomičan transport. Uz to pruga prolazi krajem s izuzetno nepovoljnim geološkim karakteristikama tla što uzrokuje stalne probleme s klizištima i odronima, a posljedica su česta zatvaranja prometa prugom i smanjenje brzine vlakova. Upravo zbog relativno lošeg stanja pojedinih dijelova pruge i infrastrukture trenutne brzine prometovanja na postojećoj pruzi iznose od 20 do 75 kilometara na sat, a projektirane brzine iznose 80 kilometara na sat. Uzevši sve navedeno u obzir, obnova ove dionice doista je najveći infrastrukturni izazov na cijelom Mediteranskom koridoru kroz Hrvatsku.

Izrada tehničke dokumentacije na toj dionici sufinancirat će se kroz Instrument za povezivanje Europe – Sektor promet (CEF – Connecting Europe Facility) u visini od 85 posto potrebnih sredstava, a sa Izvršnom agencijom za inovacije i mreže (INEA – Innovation and Networks Executive Agency) potpisan je i Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava INEA/CEF/TRAN/M2016/1366913. Ukupna procijenjena vrijednost aktivnosti predviđenih ovim projektom iznosi 7.000.000 eura, od toga maksimalni iznos sufinanciranja kroz fondove CEF-a iznosi 5,95 milijuna eura, a preostalih 1,05 milijuna eura financirati će HŽI vlastitim sredstvima. U sklopu potpisanog Sporazuma predviđene su aktivnosti vođenja projekta, promidžbe i provođenja mjera vidljivosti, izrade idejnog rješenja trase, te studije opravdanosti (FS – Feasibility Study) i financijsko-ekonomske analize (CBA-Cost Benefit Analiysis), potom i izrade studije utjecaja na okoliš, idejnog projekta i ishođenje lokacijskih dozvola. Koordinator Projekta  „Izrada tehničke dokumentacije za modernizaciju željezničke dionice Oštarije – Škrljevo“ Tomislav Tomić objasnio je da projektom modernizacije spomenute dionice HŽ Infrastruktura namjerava podići razinu prometovanja tom dionicom u skladu sa zahtjevima za osnovnu TEN-T mrežu, odnosno sa tehničkim specifikacijama za interoperabilnost. „Želimo otkloniti uska grla u željezničkom prometu na hrvatskoj dionici mediteranskog koridora i poboljšati kvalitetu željezničke usluge kako u putničkom tako i u teretnom prijevozu te povećati brzine prometovanja vlakova, a time i skratiti vrijeme vožnje. Dovršetak modernizacije dovest će i do povećanja konkurentnosti željezničkog prijevoza“ objasnio je Tomić.

No osim modernizacije postojeće željezničke pruge, projekt će kao varijantu obraditi i izgradnju nove željezničke pruge po tzv. „drežničkoj“ varijanti, koja bi išla potpuno novim koridorom, probijajući planinske masive Male i Velike Kapele dugačkim tunelima od devet i 14 kilometara. „Takvim tehničkim rješenjem značajno se smanjuje duljina pružne dionice sa sadašnjih 113,9 kilometara na svega 67 kilometara, uz povećanje brzine vlakova na 160 km/h, uz primjenu znatno manjih uzdužnih nagiba i smanjenje uspona na samo 483 metara nadmorske visine. Dodatni benefit ove varijante ostavlja i mogućnost kasnije izgradnje odvojka pruge prema Splitu kod Drežnice. Izgradnjom nove ‘nizinske’ pruge osigurala bi se brzina prometovanja cijelim Mediteranskim koridorom u Hrvatskoj od 160 kilometara na sat za putničke i 120 km/h za teretne vlakove, te bi se značajno skratila dužina pruge i samim time i vrijeme putovanja od Rijeke do Zagreba odnosno do Budimpešte“ protumačio je Tomić. Hrvatska je, dodao je, kroz svoje prostorno-planske dokumente već osigurala koridor za izgradnju nove željezničke pruge po „drežničkoj“ varijanti, pa ukoliko Studija opravdanosti pokaže da je ta trasa optimalno rješenje odmah nakon dovršetka Studijske dokumentacije, odnosno za godinu i pol, može započeti izrada Projektne dokumentacije koja je osnovi preduvjet za izvođenje radova. „HŽ Infrastruktura kao jedini upravitelj željezničke infrastrukture u Hrvatskoj ulaže velike napore kako bi se proces modernizacije ubrzao i kako bi se u što kraćem roku vidjeli pozitivni pomaci u željezničkom infrastrukturnom sektoru“ kazao je Tomić.

Mediteranski prometni koridor, koji se nalazi u jedinstvenoj Transeuropskoj mreži prometnica (Trans-European Network, TEN-T,) povezuje Rijeku preko Zagreba sa središnjom Europom i jedan je od dva glavna željeznička međunarodna pravca koja prolaze kroz Hrvatsku. HŽ Infrastruktura je kroz EU financiranje do sada osigurala značajna sredstva za izradu studijske i tehničke dokumentacije i za izgradnju željezničke infrastrukture na ovom izrazito bitnom prometnom pravcu. Na tom su koridoru neki projekti već završeni (primjerice modernizacija signalno-sigurnosnih uređaja na Glavnom kolodvoru Zagreb), na dionici Dugo Selo –Križevci radovi na modernizaciji upravo traju , a na dionici Križevci-Koprivnica –državna granica upravo je u postupku proces javne nabave za izvođenje radova i nadzora. Na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac izrađen je idejni projekt i ishođena je lokacijska dozvola, dovršava se glavni projekt, a u rujnu ove godine stručnjaci programa JASPERS dostavili su Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije pozitivno mišljenje, tzv. IQR (Independent Quality Review), za prijedlog sufinanciranja projekta rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, ukupne vrijednosti 3,5 milijardi kuna (s PDV-om). Tokom slijedeće godine očekuje se i pokretanje postupka javne nabave za odabir izvođača radova. Za dionicu Karlovac – Oštarije koja se nastavlja na dionicu Hrvatski Leskovac – Karlovac u tijeku je postupak javne nabave za izradu studijske dokumentacije, a na zadnjoj dionici Mediteranskog koridora Škrljevo-Rijeka-Jurdani izrađen je idejni projekt te je ishođenje lokacijske dozvole u tijeku. Sredstva za sufinanciranje navedenih projekata osigurana su kroz IPA fondove (Instrument pretpristupne pomoći), Europskog fonda za regionalni razvoj, točnije putem Operativnog programa Promet 2007. – 2013 te iz Kohezijskog fonda Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK) 2014.-2020. Cilj Europske unije je kontinuirano ulaganje u infrastrukturne investicije kako bi se glavni prometni pravci na nacionalnoj razini uspješno integrirali u jedinstvenu europsku mrežu prometnica.