“Moji prijatelji”, “Dragi moji Amerikanci” – tako je bivši američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt započinjao svoja obraćanja na radiju, svom glavnom komunikacijskom kanalu s Amerikancima. Gotovo devet desetljeća kasnije i s procvatom društvenih mreža, svaki tvit predsjednika Donalda Trumpa postajao je vijest.

Roosevelt je popularizirao “razgovore uz kamin” na radiju korištenjem jednostavnog i prijateljskog jezika, a Trump je prikupio gotovo 90 milijuna pratitelja na Twitteru često konfliktnim diskursom.

Njegovi tvitovi do 280 znakova nisu dopirali samo do njegovih pratitelja, već su o njima redovito izvještavali i tradicionalni mediji koje je on zaobilazio jer su mu postavljali neugodna pitanja. Twitter mu je bio izravan, jeftin, brz i moćan alat za samopromociju, manipuliranje i obračun s protivnicima.

Iako je medije koji mu nisu bili skloni optuživao da su lažljivi narodni neprijatelji, na Twitteru često nije obraćao pažnju na istinu, činjenice i pristojnost.

Sukob s medijima

U svojoj zadnjoj objavi prije suspenzije profila iskazao je razumijevanje i ljubav za napadače na Kongres. “Znam kako se osjećate, ukrali su nam izbore, glatku pobjedu. Svi to znaju, posebno druga strana, ali sad morate ići kući. Mi vas volimo”.

Prije toga je svoje pristaše u govoru nahuškao da krenu prema Kapitolu. Twitter ga je maknuo sa svoje platforme zbog poticanja na nasilje.

Profesorica s Fakulteta političkih znanosti, Marijana Grbeša Zenzerović vidi u tome i nešto pozitivno. “Osim što je pokazao da američka demokracija ima problema, pokazao i da je ona poprilično otporna i da se institucije mogu tome oduprijeti”.

“U širem javnom mnijenju postoji sumnja i dojam da se Amerika ne može nametnuti kao moralna vertikala ili nekakav policajac demokracije, ali s druge strane treba uzeti u obzir da je Amerika zasad, u principu, obranila svoju demokraciju”, objasnila je.

Trumpov mandat obilježen je i sukobima s medijima.

“LAŽLJIVI mediji (propali @nytimes, @NBCNews, @ABC, @CBS, @CNN) nisu moji neprijatelji, oni su neprijatelji američkog naroda!”, tvitao je Trump u veljači 2017.

Iste godine posvetio je CNN-u video na svom Twitter profilu u kojem napada i udara muškarca čiju je glavu zamijenio logom CNN-a. Video je bio modificirana verzija Trumpovog nastupa s kečerima iz 2007.

“Tužan je dan kad predsjednik SAD-a potiče nasilje protiv novinara”, objavio je tada CNN.

Ispravan, opasan presedan

Otkako su vodeći američki mediji Bidena proglasili novim stanarom Bijele kuće, Trump je koristio Twitter za širenje tvrdnji o izbornoj prijevari i odbijao priznati poraz.

Twitter, godinama Trumpov glavni saveznik u komunikaciji s pristašama, postao je njegov neprijatelj nakon izbora 3. studenoga i stavljao upozorenja da piše dezinformacije.

Krajnji potez Twittera bio je gašenje Trumpova profila nakon nereda na Kapitolu što je izvršni direktor te platforme Jack Dorsey opisao kao “ispravnu” odluku, ali “opasan presedan”.

Grbeša Zenzerović slaže se da je “odluka bila ispravna u datim okolnostima”, ali i da je to “najveće crveno svjetlo i zvono za uzbunu uz sve polemike koje se vode oko Twittera”.

Osim Twittera, Trumpa su “ugasili” Facebook, YouTube, Snapchat i Twitch, a njihove odluke osudile su Njemačka i Francuska.

“Taj potez Twittera pokazao je ono na što znanstvenici, profesori, ljudi koji se bave digitalnim medijima upozoravaju već godinama, a to je da ogromna komunikacijska moć i odgovornost leži u rukama privatnih korporacija i da su zahtjevi za regulacijom tih platformi opravdani”, rekla je Grbeša Zenzerović.

“Ali institucije debelo kaskaju, inertne su, spore i izrazito pasivne”, istaknula je.

Trumpove udice

Dodaje kako je napad na sjedište američke demokracije pokazao koliko društvene mreže “mogu biti moćne u mobilizaciji nepoželjnog, devijantnog i nedemokratskog ponašanja” i da je “to problem veći od Trumpa”.

Uz ‘factcheckere’ za borbu protiv lažnih vijesti na društvenim mrežama, jednako je važno i “dizanje standarda etike ‘mainstream’ novinarstva”, upozorila je politologinja.

Odgovornost imaju i mediji jer “daju ogroman prostor ljudima koji potenciraju kontroverzne diskurse, u Trumpovu slučaju vulgaran i konfliktan način komunikacije”, rekla je.

“A uz to mu još daju prostor prihvaćajući njegove teme”, navela je Grbeša Zenzerović i podsjetila na Trumpovu izbornu kampanju 2016. i obećanje o izgradnji zida s Meksikom.

“Trump je iskoristio taj zid kao udicu na koju su se mediji odmah uhvatili. Zid prema Meksiku je najbolji spin u izbornoj kampanji koji smo vidjeli u dugo, dugo godina”, rekla je.

“On je time nametnuo temu migranata, ključnu temu tih izbora i mediji su se potpuno navukli na to”, istaknula je profesorica s FPZG-a.