Dana 16. svibnja 1934. godine, zahvaljujući nastojanjima članova Hrvatskoga društva umjetnosti Strossmayer, otvorena je Moderna galerija u Zagrebu. Galeriju je otvorio tadašnji predsjednik Hrvatskoga društva umjetnosti, dr. Svetozar Ritting. Svečanost otvorenja prenosila se i preko radija. Prijedlog o osnivanju Moderne galerije dao je mnogo godina prije njezina otvaranja Iso Kršnjavi, no tek prvih godina 20. stoljeća počeli su se skupljati radovi za buduću galeriju. Godine 2021. mijenja ime u Nacionalni muzej moderne umjetnosti. Danas je to najbogatija i najvažnija zbirka hrvatske umjetnosti 19. i 20. stoljeća. Njen fundus broji oko 12.000 umjetnina.

Muzej je smješten u reprezentativnoj palači koju je 1883. godine prema projektu bečkog arhitekta Otta Hofera u središnjoj zoni parkova zagrebačkog Donjeg grada izgradio Ljudevit pl. Vranyczany-Dobrinović, gospodarstvenik, trgovac, političar i mecena. Banovina Hrvatska je 1939. godine Palaču otkupila za smještaj tadašnje Moderne galerije. Kronološki postav muzejske zbirke koji prati razvoj nacionalne likovne umjetnosti i njezinu povezanost s međunarodnim tendencijama, predstavljen je na drugom katu zgrade. Sjeverozapadno krilo prvog kata namijenjeno je fenomenološkim kustoskim istraživanjima i interpretacijama muzejske zbirke, a njegovo jugoistočno krilo samostalnim izložbama retrospektivnog i monografskog obuhvata te tematskim skupnim izložbama.