Moderna galerija odlučila je u petak povući fotografiju “Azra” Jasmina Krpana s izložbe “Ikonografija grada 1950.-2000.+ – vizije grada” nakon što je to zatražio autor koji je osobno na dan otvorenja izložbe fotografiju i skinuo sa zida istaknuvši da ga nitko nije pitao slaže li se da se ta njegova fotografija izloži.
Spomenuta multimedijalna i interdisciplinarna izložba, koju autorski potpisuje muzejski savjetnik Moderne galerije Željko Marciuš, a stručni suradnici su Frane Dulibić, Saša Pavković, Vanja Babić, Milivoj Zenić i Feđa Gavrilović, otvorena je ovoga utorka navečer uz napomenu kako je riječ o najsloženijem projektu te jedine nacionalne galerije moderne i vizualne umjetnosti.
Pravo živog autora, poziv mladima da ne pristaju na robovlasnički tretman muzeja i galerija
Fotograf Jasmin Krpan obratio se u petak u Modernoj galeriji novinarima i objasnio zašto je skinuo svoju fotografiju. Posvjedočio je kako se neugodno iznenadio kada je na otvorenju izložbe vidio svoju fotografiju “Azra”, objavljenu u “Poletu” koju, istaknuo je, nikada ne bi dao za ovu izložbu jer smatra da nema dodirnih točaka s temom izložbe.
Krpan je podsjetio da je autor rekao kako je izložba pripremana tri godine te ustvrdio da ga u tom razdoblju nitko nije obavijestio da će biti izložena i njegova fotografija, a još manje da ga je netko pitao slaže li se s tim.
“Živući autor ima pravo znati i odlučivati kako, gdje i u kojemu kontekstu će se koristiti njegovo djelo. Nakon autorove smrti o tome brigu vode pojedinci ili institucije kojima je ostavio autorska prava i tako je to u uređenim društvima, rekao je Krpan.
S tim u vezi, spomenuo je kako su se legalni nasljednici prava Arsena Dedića – Gabi Novak i Matija Dedić javno usprotivili načinu na koji je vjerska udruga “Vigilare” koristila Dedićevu pjesmu “Kad se male ruke slože” za propogandnu kampanju protiv pobačaja.
“Ali, za razliku od njih koji nisu mogli ‘skinuti’ pjesmu s nevidjivog etera, ja sam mogao sa zida skinuti svoju fotografiju što sam i učinio svjestan toga što činim”, izjavio je Krpan i dodao kako je video snimku svoga čina stavio na internet jer nije namjeravao skrivati svoj postupak.
Istaknuo je kako se Moderna galerija financira iz proračuna, da ova izložba, kao i sve druge, ima svoju cijenu i komercijalna je jer će posjetitelji, da bi ju mogli razgledati, kupiti ulaznicu.
“Siguran sam da jedino autori izloženih djela nisu plaćeni za svoj rad i zato ne pristajem da se na takvoj izložbi u bilo kojem obliku izlaže moj rad za što neću biti plaćen kao što su plaćeni kustosi i stručni suradnici, dizajneri kataloga i svi drugi sudionici”, izjavio je Krpan.
Pozvao je Modernu galeriju da “njegovu malu fotografiju uklone s izložbe i na taj način pokažu da poštuju pojam autora i njegov rad na kome se temelji njihova institucija i njihove plaće koje svaki mjesec dobivaju iz državnoga proračuna”.
Mladim autorima je pak poručio da “ne pristaju na gotovo robovlasnički tretman muzeja i galerija i bore se da budu plaćeni za svoj rad jer su, bez autora, galerije ‘mrtvo slovo na papiru'”.
Fotografija privremeno u depou, nakon izložbe bit će vraćena posuditelju
Nakon obraćanja Jasmina Krpana, pročitano je i službeno priopćenje Moderne galerije u kojemu je istaknuto da ta galerija “ni u kome slučaju nije željela ugroziti autorska prava gospodina Krpana čije je ime i napisano na legendi koja prati fotografiju”.
Ako je pak sporno vlasništvo fotografije, Moderna galerija smatra da to Jasmin Krpan mora riješiti na drugi način – pravnim putem s osobom koja je vlasnik fotografije.
Modernoj galeriji je i “žao što gospodin Krpan smatra da ta njegova fotografija nije dovoljno reprezentativna”. Neshvatljiv im je i Krpanov postupak koji im se, istaknuto je, mogao obratiti pismenim ili usmenim putem ako je smatrao da postoji problem poštivanja autorskih prava, kako bi taj problem riješili na obostrano zadovoljstvo, a ne da samoinicijativno i bez ičije dozvole otuđi izloženu fotografiju sa zida.
Zato će Moderna galerija fotografiju privremeno pohraniti u depo do kraja izložbe kada će ju vratiti posuditelju.
Komentari