Prvo je pod izlikom brojnih pritužbi za mobing Dijana Zadravec smijenjena s mjesta predstojnice Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice, a potom joj je vodstvo bolnice na čelu s v.d. ravnatelja Zoranom Vatavukom pripremilo izvanredni otkaz.

No trenutno joj ga ne mogu uručiti jer je ona uslijed problema sa srcem i visokim tlakom, moguće izazvanih i pojačanim stresom, otvorila bolovanje. Unatoč svemu, ona nema namjeru zašutjeti. Već će nastaviti upozoravati na nezakonitosti koje je u više navrata prijavila DORH-u.

Prema tvrdnjama visokog liječničkog izvora bliskog Vladi, njeni javni istupi značajno su utjecali na izbor novog vodstva te bolnice. Taj izvor o tomu kaže:

„Kako vrijeme prolazi, sve je više onih koji smatraju da je u pravu i da je se organizirana skupina želi riješiti. Ali problem je nastupio kada je Plenković hladno poručio da se istraže svi njeni navodi. Bez obzira na protuoptužbe o mobingu na njen račun.“

Osoba iz bolničkog kruga bliska Dijani Zadravec rekla je kako je ona i sama svjesna da je na djelu svojevrsna urota protiv nje u kojoj se nju želi proglasiti “vješticom”, što je uostalom termin koji je i sama spominjala u svojim javnim nastupima, ali i da je spremna boriti se do kraja.

“Njima Dijana Zadravec smeta zato što izvrsno poznaje situaciju u bolnici i zato što je u stanju iz relativno malo dokumenata povezati stvari i ‘zbrojiti dva i dva’. Nije zato čudo da su joj i dok je bila zamjenica ravnatelja u Zovakovom mandatu, uskraćivali većinu dokumenata, a Zovak joj je čak u sumnjivoj proceduri skresao većinu ovlasti koje je funkcija zamjenika do tada podrazumijevala. Naime, jedno od područja nad kojim joj je oduzeo ovlasti bila je upravo tehnička služba koja je nadležna i za sve što se u bolnici radi, uključujući i građevinske projekte. Očito nije želio da ona dođe u doticaj s nekim informacijama i procesima koji se odvijaju u bolnici. Jedan od njih bio je, sada to postaje jasno, i gradnja dnevnih bolnica i objedinjenog hitnog prijema za koju je Vlada dala dodatne silne milijune kuna iz državnog proračuna, iako su ti projekti u stopostotnom iznosu bili pokriveni iz europskih fondova. Zovak ju je očito razvlastio da ne bi saznala kako je i zašto cijena tih projekata skočila u nebo. A znate kako to već ide s javnim projektima u Hrvatskoj, dok se svi unutra ugrade, naravno da cijena raste”, kaže taj izvor iz bolnice.

On isto tako ističe kako je uvjeren da će Dijana Zadravec podnijeti tužbu protiv bolnice zbog nezakonite smjene s mjesta šefice radiologije. No budući da su joj već spremili otkaz, vjerojatno će biti prisiljena i zbog toga pokrenuti dodatni spor:

“Ona je svjesna da je nalog za njezinu smjenu, a onda i otkaz, došao iz politike navezane na te interesne skupine, da joj žele smjestiti i dekapitirati je. Uvjerena je da su tu u pitanju interesi Gordana Jandrokovića i Tomislava Čuljka. To je njihov rukopis. No ona će sigurno tužiti KBC, uvjeren sam i da će dobiti spor, samo što će se sve trajati godinama i onda će joj bolnica morati isplatiti plaće unatrag, samo što to sadašnji v. d. ravnatelja Zoran Vatavuk neće platiti iz svog džepa, nego će porezni obveznici morati platiti njihove makinacije. A za to vrijeme, oni koji su i do sada bili predvodnici kriminalnih radnji u bolnici, moći će to i dalje nesmetano raditi.”

S druge strane, bolnički izvori prisjetili su se kako je Dijana Zadravec svojedobno podigla prijavu za mobbing protiv samog ravnatelja bolnice Maria Zovaka, ali je ta prijava ekspresno riješena, u roku svega nekoliko sati. I, naravno, odbačena. A o prijavi je odlučivao jedan od pomoćnika ravnatelja, dakle, njemu izravno podređen čovjek.

Mario Zovak, iako više nije ravnatelj jer je dao ostavku kad je novi skandal s događajima u bolnici buknuo u javnosti, sada se priključio grupi liječnika koji otvoreno opstruiraju Dijanu Zadravec.

Tezi da je kontra Dijane Zadravec stvoren svojevrsni “kordon”, u prilog ide i situacija s prošlotjedne sjednice Stručnog vijeća na kojoj je bilo predviđeno i izlaganje Dijane Zadravec. Međutim, kad je ona došla na red, Zovak i još nekoliko liječnika demonstrativno su ustali i izišli iz dvorane. Bolnički izvori skloniji Dijani Zadravec objasnili su kako to izgleda iz njihove perspektive:

“Time su se zapravo otkrili, da se drže zajedno. Do sada je od te ekipe samo Zovak bio isturen, a sada su se na naše oči svi digli i skočili kad je Dijana uzela riječ. Vatavuk se iznenadio i pitao ih: ‘Hej, hej, kamo idemo?’ Znakovito je da je to odmah, praktički dok je Dijana još izlagala, netko pustio u medije i prezentirao tako kao da su se ti liječnici pobunili protiv nje i da je skoro cijela dvorana izašla, što nije točno. To je sve bila jedna velika predstava, ali dobro je da su se svi oni koji su zapravo držali štangu Zovaku, sada legitimirali.“

Drugi je problem, istaknuli su, u tome što je bivši ravnatelj Zovak Stručno vijeće bolnice koristio da bi dobio podršku za neke projekte nad kojima Vijeće uopće nije ni imalo nadležnost. Nacionalov izvor upozorio je na to da se zapravo stručna tijela bolnice uopće ne drže svojih ovlasti i ingerencija, a osim podrške ravnatelju za neke projekte, to vijeće ponekad je imalo i “egzekucijsku ulogu”.

Ono što sada svi čekaju je izbor novog ravnatelja bolnice. U tom kontekstu bit će vrlo zanimljivo vidjeti hoće li se na natječaj ponovo prijaviti Mirna Šitum, predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestara milosrdnica i supruga oca Mislava Hermana, šefa zagrebačkog HDZ-a.

To je novi razvoj zbivanja nakon što su se premijer Andrej Plenković i vrh HDZ-a prošloga tjedna našli u iznimno eksplozivnoj političkoj situaciji nakon što je Dijana Zadravec, donedavna šefica radiologije KBC-a Sestara milosrdnica, prozvala dio vodećih liječnika te bolnice da opstruiraju javno-zdravstveni sustav u korist svojih privatnih klinika, ali i da je dosadašnji ravnatelj te bolnice Mario Zovak, koji je tolerirao razne sumnjive radnje zbog kojih je ona podnijela kaznene prijave DORH-u, uživao zaštitu vrha HDZ-a.

Situacija je eskalirala nakon što je Nacional prošloga tjedna objavio da Dijana Zadravec posjeduje dokaze da su predsjednik Sabora Gordan Jandroković i koordinator svih HDZ-ovih odbora Tomislav Čuljak štitili Zovaka, a ona je potom za N1 televiziju i RTL potvrdila da ima SMS-ove kojima to može dokazati. Upravo je Plenkovićeva vlada svojom odlukom od 25. travnja 2019. godine odobrila dodatnih 67 milijuna kuna iz državnog proračuna za dovršetak dvaju projekata u Vinogradskoj bolnici, izgradnju dnevne bolnice i objedinjenog hitnog prijema, za koja su već bila osigurana sredstva iz europskih fondova, i to u stopostotnom iznosu. U svojoj odluci Vlada nije dala nikakvo suvislo obrazloženje zašto je došlo do gotovo stopostotnog skoka troška jednog i 70-postotnog skoka troška drugog projekta, već je samo šturo navela “s obzirom na to da je za realizaciju ugovorenih radova potrebno više od ugovorenih iznosa…”

Nacional je zato poslao upit Vladi i nadležnim ministarstvima pa je iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a došlo sljedeće pojašnjenje: “Budući da su oba ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava potpisana u prvoj polovici 2017. godine kada su cijene građevinskih radova bile znatno niže u odnosu na razdoblje kada je korisnik raspisao javnu nabavu za izvođenje građevinskih radova, usluge stručnog nadzora, usluge projektantskog nadzora i usluge koordinatora zaštite na radu, korisnik KBC Sestre milosrdnice obavještavao je Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije o nedostatku financijskih sredstava za uspješnu realizaciju projekta.”

Nacional je doznao kako je uvjet da se ta dodatna sredstava odobre na razini Vlade najviše zagovarao Gordan Jandroković, predsjednik Sabora, a u to vrijeme i glavni tajnik HDZ-a. Iako se on prošloga tjedna javno ograđivao i tvrdio da nema veze s Vinogradskom bolnicom, Dijana Zadravec javno je rekla kako ima dokaze da se on itekako bavio situacijom u toj bolnici.

Premijer Plenković nastojao se usred te afere držati po strani, ali je Nacional doznao da je dao nalog da se optužbe Dijane Zadravec, posebno one koje se odnose na potencijalni kriminal koji se događa u bolnici, detaljno istraže. Ministar zdravstva Vili Beroš javno je rekao da se sve na što je Dijana Zadravec upozorila, a riječ je, između ostalog, o prelijevanju novca iz zdravstvenog sustava u privatne džepove, mora istražiti. Istovremeno, u javnosti se potegnulo i pitanje “šteti li ona HDZ-u”, na što je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, koji je tvrdio da nema veze s događajima u Vinogradskoj, spremno odgovorio da ona šteti HDZ-u. Na odgovor nije trebao dugo čekati. Ona je u roku sat ili dva bacila novu rukavicu u lice vodstvu stranke, rekavši za N1 televiziju: “HDZ-u ne štetim ja, nego korupcija.”

O slučaju Dijane Zadravec i njezinim optužbama morao se izjasniti i predsjednik zagrebačkog HDZ-a Mislav Herman. Naime, ako bi netko želio izbaciti Dijanu Zadravec iz HDZ-a s obrazloženjem da ona “šteti stranci”, to bi morao učiniti preko njezine temeljne organizacije. Međutim, Herman je, barem zasad, dao do znanja da izbacivanja neće biti. Nacionalovi izvori iz HDZ-a upozorili su, međutim, da je Herman vjerojatno i sam u strahu od toga što bi sve Dijana Zadravec mogla još reći, i to zato što je njegova obitelj višestruko vezana uz Vinogradsku bolnicu. Njegov otac Radoslav Herman bio je ravnatelj Vinogradske bolnice, a Mirna Šitum, sadašnja predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti u toj bolnici, koja se posljednji put prijavila na natječaj za ravnateljicu, bila mu je u to vrijeme pomoćnica. Radoslav Herman i Mirna Šitum u međuvremenu su se zbližili i postali supružnici. No Radoslav Herman bio je prije toga u braku s majkom Mislava Hermana, Vinkom Luetić-Herman, također liječnicom i bivšom revizoricom za mirovine u HZMO-u, koja je prije nekoliko godina bila nepravomoćno osuđena u “aferi Rubala”. Bila je riječ o aferi sa sređivanjem lažnih invalidskih mirovina u kojoj je glavni akter bio doktor Drago Rubala, a osim njega, istragom je bilo obuhvaćeno još 68 osoba, među kojima i majka Mislava Hermana.

Sve su to vrlo neugodne poveznice za HDZ te bi, ako bi se stranka išla dalje obračunavati s Dijanom Zadravec, u javnost možda moglo isplivati još kontroverznih detalja o političko-liječničkoj mreži vezanoj uz Vinogradsku bolnicu.

U međuvremenu, zbog argumentiranog izlaganja problema u Vinogradskoj bolnici i činjenice da je podnijela kaznene prijave DORH-u u kojima je detaljno obrazložila kako su pojedini liječnici obračunavali višestruko veće troškove za repromaterijal, i to mimo zadane procedure, u javnosti se mišljenje o Dijani Zadravec – koja je do sada bila uglavnom prikazivana u negativnom kontekstu, gotovo kao problematična osoba koja samo radi probleme i mobingira zaposlenike bolnice – počelo mijenjati. Polako prevladava mišljenje da je Dijana Zadravec, čak i unatoč mogućim problemima u komunikaciji unutar bolnice, hrabra žena koja se usudila usprotiviti umreženoj kliki doktora koji su vlasnici privatnih klinika, a istovremeno ravnatelji ili predstojnici u državnim bolnicama. Izravno je otvorila pitanje zagušuju li neki od njih namjerno bolnički sustav i stvaraju liste čekanja kako bi se dio pacijenata prelio u njihove privatne klinike. Pritom je najstrašnija optužba da se takvo nešto radi i kad su u pitanju najteži bolesnici, oni onkološki. Konkretno, da kao jedan od takvih “rasadnika” pacijenata služi i Klinika za tumore – ista ona ispred koje je organiziran prosvjed za podršku radiolozima koji je pretvoren u prosvjed protiv Dijane Zadravec. Pritom je jedan od radiologa koji je otišao iz te klinike bio sin dosadašnjeg ravnatelja Vinogradske Maria Zovaka, koji je završio specijalizaciju o trošku bolnice, odnosno države, i potom otišao bez da je ispunio obveze koje takve specijalizacije podrazumijevaju.

Da stvar bude zanimljivija, i bivši i sadašnji predstojnik te klinike, koja spada u nadležnost Vinogradske bolnice, bili su angažirani u privatnim klinikama. Aktualni v.d. ravnatelja Ivan Milas vlasnik je poliklinike zanimljivog imena – Vili.

Dijana Zadravec tvrdila je u svojim javnim istupima kako nije točno da ona mobingira radnike, već da je situacija upravo suprotna, da se mobbing vrši nad njom, i to zato što je jedna od rijetkih koji su javno digli glas protiv umreženih liječnika koji, po svemu sudeći, imaju i političku zaštitu. Naime, upozorila je da nisu samo ravnatelji i predstojnici angažirani u privatnim klinikama, već oni često na rad u te klinike povlače i druge, sebi podređene liječnike, pa i radiologe. Zbog toga mnogi od njih šute jer imaju izravne koristi od takvih angažmana. Ili se jednostavno ne žele nikom zamjeriti.

U prilog tvrdnjama Dijane Zadravec da je u toj cijeloj priči ona žrtva podmetanja, spletki i borbi za privatne interese, svjedoči i poruka koju je na njezinu profilu na Facebooku ostavila nekad visokopozicionirana djelatnica bolnice Slavica Vučko. Ona je, naime, bila šefica financija, to jest bivša pomoćnica ravnatelja za financije, u vrijeme kad je ravnatelj bolnice bio ugledni neurokirurg Krešimir Rotim, jedan od liječnika koje Dijana Zadravec također proziva. Inače, dok je Rotim bio ravnatelj, Mario Zovak bio je pomoćnik za kvalitetu.

Slavica Vučko napisala je znakovitu objavu:

“U slučaju prof. dr. Zadravec, jedino je ona mobingirana. Svi ostali koji je optužuju za mobbing imali su zadatak da je provociraju i odbijaju radne zadatke i glume žrtve. Vidi se da imaju dobru zaštitu. Ne poštuju je kao svoju šeficu i organizirano i sinkronizirano su na zadataku da izazivaju sukobe. Sve se da iščitati iz rečenice doktorice Čulo, koja je na prosvjedu ispred Klinike za tumore pred TV kamerama izjavila: ‘Ovo su moji ljudi, ovo je moja bolnica i neka nas ostavi na miru.’ Rečenica kojom se šalje poruka da Dijanu Zadravec ne smatra svojom šeficom krajnje je uvredljiva i ponižavajuća, ali i mobingirajuća spram šefice prof. dr. Zadravec nakon što je odbila radni zadatak.”

Vlada je 25. travnja 2019. donijela zaključak kojim projekte “Nadogradnja, rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija KBC Sestre milosrdnice” i projekt “Uspostava objedinjenog hitnog bolničkog prijema KBC Sestre milosrdnice na lokaciji Vinogradska” podupire s dodatnih 44.992.829,81 kuna za Dnevne bolnice i dodatnih 22.221.848,85 kuna za Objedinjenih hitni prijem, iako su ti projekti već dobili stopostotono financiranje iz EU fondova. Odluku je obrazložila samo ovako: “Budući da je za realizaciju ugovorenih radova potrebno više od ugovorenih iznosa…” Na pitanje zašto je za realizaciju tih dvaju projekata bilo potrebno “više od ugovorenih iznosa”, i to u slučaju Dnevnih bolnica gotovo sto posto više, a u slučaju Objedinjenog hitnog prijema oko 70 posto više, iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a kažu:

“Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice je s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao upravljačkim tijelom Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“ i Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije kao Posredničkim tijelom razine 2, ugovorio dva ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte:

„Uspostava objedinjenog hitnog bolničkog prijema KBC Sestre Milosrdnice na lokaciji Vinogradska“ u iznosu 30.970.253,44 kn ukupnih bespovratna sredstva (26.324.715,42 kn osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj) u okviru poziva na dostavu projektnih prijedloga „Poboljšanje pristupa hitnoj zdravstvenoj zaštiti“. Ugovor je potpisan 21.4.2017. godine.

„Nadogradnja, rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija KBC Sestre milosrdnice“ u iznosu 49.824.143,20 kn ukupnih bespovratna sredstva (42.350.521,72 kn osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj) u okviru poziva na dostavu projektnih prijedloga „Poboljšanje isplativosti i pristupa dnevnim bolnicama/dnevnim kirurgijama“. Ugovor je potpisan 8.2.2017. godine. S obzirom na to da se KBC Sestre milosrdnice kao korisnik bespovratnih sredstava Ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava obvezao na realizaciju gore navedenih projekta u cilju poboljšanja isplativosti i pristupa dnevnim bolnicama/dnevnim kirurgijama te poboljšanju pristupa hitnoj zdravstvenoj zaštiti, KBC Sestre milosrdnice je preuzeo na sebe obavezu uspješne realizacije projekata i ostvarenja pokazatelja definiranim ugovorom.

Budući da su oba ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava potpisana u prvoj polovici 2017. godine kada su cijene građevinskih radova bile znatno niže u odnosu na razdoblje kada je korisnik raspisao javnu nabavu za izvođenje građevinskih radova, usluge stručnog nadzora, usluge projektantskog nadzora i usluge koordinatora zaštite na radu, korisnik KBC Sestre milosrdnice obavještavao je Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije o nedostatku financijskih sredstava za uspješnu realizaciju projekta. Vlada RH je Zaključkom od 25. travnja 2019. podržala realizaciju oba projekta te dala suglasnost Ministarstvu zdravstva i KBC-u Sestre milosrdnice za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2021. i 2022. godini radi sklapanja ugovora o javnoj nabavi građevinskih radova, usluge stručnog nadzora, usluge projektantskog nadzora i usluge koordinatora zaštite na radu.

Zaključkom Vlade RH osigurana su dodatna sredstva kako bi se osigurala razlika sredstava koja nedostaje za realizaciju projekata i to kako slijedi:

– za realizaciju Projekta „Nadogradnja, rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija KBC Sestre milosrdnice“ u iznosu od 22.770.980.96 kuna

– za realizaciju Projekta „Uspostava objedinjenog hitnog bolničkog prijema KBC Sestre Milosrdnice na lokaciji Vinogradska“ u iznosu od 22.221.848,85 kuna.

Za oba projekta osiguran je ukupni iznos od 44.992.829,81 kuna, a sve sukladno Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2012.-2020. (Narodne novine, broj 116/12).

Posrednička tijela mogu jednostranom izjavom raskinuti Ugovor ukoliko korisnik bez opravdanog razloga ne ispuni, djelomično ispuni ili zakasni s ispunjenjem ugovorne obaveze. U slučaju raskida ugovora, korisnik nema pravo na naknadu štete niti na daljnju isplatu bespovratnih sredstava te podliježe financijskim korekcijama vezanim uz neostvarenje ugovornih obaveza. Kako bi se osiguralo plaćanje financijskih obaveza KBC-a Sestre milosrdnice, a uslijed povećanja cijena gore navedenih usluga, korisnik je dobio podršku Vlade RH u skladu s Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva 2012.-2020. (Narodne novine, broj 116/12) s obzirom da bi u slučaju raskida ugovora zbog njegova neostvarenja, dodijeljena europska sredstva, odnosno potraživani financijski trošak za oba projekta tijekom provedbe projekta, morala biti vraćena te bi sav financijski teret oba projekta podnio državni proračun RH.”