Svaki četvrti umirovljenik u Hrvatskoj preživljava od najniže mirovine koja u prosjeku iznosi samo 358 eura.

Umirovljenika koji primaju najnižu mirovinu je više od 300.000. To su otprilike dva grada veličine dva Splita.

Najniže mirovine samo 30 posto prosječne plaće

Među najnižim mirovinama, najviše je onih starosnih. Za čak 30 godina staža prosječna mirovina tih korisnika iznosi samo 374 eura.

U prosječnoj plaći, najniže mirovine čine svega 30 posto udjela, piše mirovina.hr.

Za 15 godina staža jedva nešto više od 200 eura

Najniža mirovina porasla je srpanjskim usklađivanjem, i to tako da je njena vrijednost s 12,64 eura povećana na 13,58 eura, odnosno za 7,46 posto.

Tako za minimalnih 15 godina staža ona sada iznosi 203,7 eura. Za 20 godina staža najniža mirovina je 271 euro, za 25 godina 339 eura, za 30 godina 407 eura, dok za 35 godina staža iznosi 475 eura, a za 40 godina 543 eura.

Broj korisnika najniže mirovine iz godine u godinu raste

Inače, najniža mirovina određuje se u slučaju kada bi mirovina, izračunata na temelju godina staža i plaća, bila manja od najniže.

To se događa u slučaju kada su plaće tijekom radnog vijeka bile znatno ispod prosjeka pa je, s obzirom na rast plaća, korisnika najniže mirovine iz godine u godinu sve više, jer je i sve više radnika s ispodprosječnim primanjima.

Hrvatska ima 268.895 korisnika najniže mirovine, ne računajući tu isplate u inozemstvo. To znači da svaki četvrti umirovljenik preživljava od najniže mirovine. Ona u prosjeku iznosi 394 eura, što čini svega 30 posto udjela u prosječnoj plaći koja je za srpanj iznosila 1315 eura.

Da su se te mirovine određivale prema zarađenim plaćama kroz radni vijek, njihov bi prosjek iznosio 266 eura, odnosno bile bi još i manje, i to za 128 eura, pokazuju najnoviji statistički podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Korisnici najniže mirovine ‘profitirali’ usklađivanjem, dobili 27 eura više

Nakon isplate usklađivanja u rujnu, upravo su najmanje “profitirali“ korisnici najniže mirovine koja je porasla za 27 eura, dok je prosječni hrvatski umirovljenik usklađivanjem dobio oko 40 eura više.

Za kolovoz – dakle prije usklađivanja – prosječna najniža mirovina iznosila je 367 eura.

Prosječan staž korisnika najniže mirovine 28 godina

Broj korisnika najniže mirovine raste kada se u statistiku uključe i oni koji mirovinu primaju prema međunarodnim ugovorima, i to na 315.440 korisnika. Njihova su prosječna mirovinska primanja samo 358 eura.

Kada bi se i njihove mirovine računale prema stažu i plaćama, iznosile bi 243 eura. Prosječan staž korisnika najniže mirovine i nije toliko malen i iznosi 28 godina.

Najveći dio starosne mirovine

Velika većina najnižih mirovina su starosne, njih 247.097 s prosječnih 374 eura za čak 30 godina radnog staža.

Invalidskih najnižih mirovina je 41.259 od 330 eura za 20 godina staža u prosjeku, dok je najmanje obiteljskih, 27.084 od samo 252 eura za 21 godinu staža.

Država penalizira i najniže mirovine, ali nepovoljnije

Vrijedi spomenuti i da je najniža prijevremena starosna mirovina podložna penalizaciji, kao i sve ostale prijevremene mirovine, što znači da se umanjuje za mjesece, odnosno godine ranijeg umirovljenja po stopi od 0,2 posto mjesečno.

No, najniža mirovina računa se samo za godine radnog staža, ali ne i za odrađene mjesece. Primjerice, ako ste radili 35 godina, 11 mjeseci i 29 dana, u izračun će ući samo 35 godina, dok ovih 11 mjeseci i 29 dana rada i uplaćenih doprinosa propada.

NA IONAKO MIZERNE PENZIJE Pod ovrhom 30.000 umirovljenika. Evo koliko i za što duguju

U HZMO-u tvrde da je i takav izračun povoljniji nego da se računao prema stažu i plaćama, jer je najniža mirovina zapravo zaštitni institut, ističe mirovina.hr.