Na nedavnom SEEMO Forumu, regionalnoj medijskoj konferenciji koja se održala u Zagrebu, jedan od glavnih govornika bio je Jean Philip de Tender, direktor medija EBU-a, Europske radiodifuzijske unije. Nakon prilično oštre rasprave o stanju medija u Hrvatskoj, osobito HRT-a, De Tender je održao govor u kojem je upozorio na jednu od temeljnih vrijednosti javnog servisa, a to je njegova neovisnost od politike. Budući da se većina zemalja jugoistočne Europe ne može pohvaliti takvim statusom svojih javnih servisa, postavlja se naravno i pitanje kako ga osigurati, ako ni Europska unija nema mehanizme kojima bi mogla vršiti pritisak na zemlje članice.

Europska radiodifuzijska unija, udruženje javnih RTV servisa, osnovana je 1950. godine u gradu Torquayu u pokrajini Devon, u Velikoj Britaniji, radi međunarodne tehničke podrške članica i razvoja zajedničke distribucijske prijenosne mreže. Uvjeti za punopravno članstvo su teritorijalno pripadanje države Europskoj uniji ili djelovanje na području europskog radijskog prostora. U današnjem obliku nastala je 1993. spajanjem dviju organizacija, one javnih servisa zapadne Europe nastale u Torquayu i RTV organizacije zemalja središnje i istočne Europe OIRT. HRT je član od samih početaka, isprva kao član JRT-a, a samostalno od 1993. Udrugu čine 73 aktivne članice iz 56 zemalja Europe i Sredozemlja te 34 pridružene iz Japana, Kine, Indije, Južne i Sjeverne Amerike.

Jean Philip de Tender, belgijski Flamanac, imenovan je za direktora medija EBU-a 2015. godine. Iza njega je dvadesetpetogodišnja karijera na VRT-u, flamanskom javnom servisu u Belgiji, na kojem je radio kao novinar i urednik u različitim radijskim i televizijskim programima. Od 2007. do 2014. bio je glavni menadžer najvećeg televizijskog kanala u Flandriji, kanala Eén, koji je pod njegovim vodstvom dosegao rekordnu gledanost od 33%, da bi nakon toga postao nadležan za sve VRT-ove kanale. Budući da voli pisanje, 2010. objavio je svoju prvu knjigu “Alles is een verhaal”, odnosno „Sve je priča“.

NACIONAL: Hrvatska je bila na dobrom putu da HRT doista pretvori u javni medijski servis u periodu procesa integracija u EU. Nažalost, od kada smo postali punopravna članica, politika je opet ušla na velika vrata na HRT. Kako to komentirate?

To je rastuća pojava, ne samo Hrvatskoj, već i u cijeloj jugoistočnoj Europi. Osnovna vrijednost javnih servisa je njihova nezavisnost. Na žalost, mnoge vlade od njih ponovo žele stvoriti državne medije. Javne medije ne smije nadzirati vlast i ne smiju biti pod njenim utjecajem jer je to temelj kvalitetnog novinarstva. Njegova zadaća nije samo prenošenje informacija, već i objašnjavanje konteksta, pri čemu novinari ne trebaju navijati niz za jednu stranu niti utjecati na mišljenje javnosti. Oni moraju samo prezentirati dovoljno točnih činjenica na temelju kojih publika sama formira svoje stavove.

NACIONAL: Imate li pregled nad stanjem javnih servisa u EU-u? Jer, koliko nam je poznato, osim jugoistočne Europe, najproblematičnije su nove zemlje članice, poput Mađarske i Poljske?

EBU je vrlo široka organizacija koja obuhvaća 56 zemalja, a temeljna vrijednost koja nas povezuje su upravo javni medijski servisi. Ono što vidimo jest da se izazovi s kojima se javni servisi susreću razlikuju od zemlje do zemlje, a oni često ovise o veličini države i stanju demokracije u njoj. No u svakom slučaju, nije dobro vidjeti da sve više jača politički pritisak krajnje desnih i populističkih stranaka koje očito ne shvaćaju ulogu i važnost javnih medijskih servisa.

‘Često nova vlada prvo smijeni upravu javnog servisa zato što su uprave javnog servisa predstavnici vlasti, što nije dobro. Zato nema smisla napadati uprave javnih televizija, već idemo ravno u vlade’

NACIONAL: Ili je, naprotiv, vrlo dobro razumiju i zato ih i zloupotrebljavaju.

To sam upravo želio dodati. Da, puno je onih koji su te važnosti svjesni i zato je namjerno zloupotrebljavaju. Naravno, postoje i drugi ekstremi, a to je da političari, predsjednici ili premijeri posjeduju svoje vlastite medije, ili imaju poslovne udjele u nekim lokalnim komercijalnim televizijama ili radijima. Oni takve medije koriste kako bi promovirali svoju istinu i na neki način satjerali u kut javne servise. No to nije slučaj samo u ovoj regiji. Kao što znate, ja sam Belgijanac i dolazim s flamanskog javnog servisa, a nova vlada upravo propituje njegovu neovisnost što mene, koji sam tamo radio preko 25 godina, doista čudi. VRT je primjer organizacije koja upravo radi u skladu s aktom koji garantira princip neovisnosti od vlade.

NACIONAL: Ima li EBU mehanizme da utječe na vlade u zemljama u kojima su javni servisi pod velikim pritiskom vlasti?

Ono što možemo učiniti za pojedine članice jest da formiramo misije koje odlaze na razgovor s njihovim vladama, kako bismo im objasnili ulogu javnih servisa, ali i izvršili određeni pritisak na njih. Svjedočili smo mnogim slučajevima u kojima je svaka nova vlada dolaskom na vlast prvo smijenila upravu javnog servisa.

NACIONAL: Da, to je slučaj i u Hrvatskoj, svaki put kad se promijeni vlast.

To se događa zato što su uprave javnog servisa predstavnici vlasti, što nikako nije dobro. Zato mislim da nema smisla napadati uprave javnih televizija, već idemo ravno u vlade kako bismo im objasnili da znamo što rade. Naime, u zemljama EU-a postoje različite zlouporabe moći. Zato je dobro da se održavaju konferencije poput ove koju je SEEMO organizirao u Zagrebu. Ključno je da se na njima pokaže novinarska solidarnost. Jer mi se možemo razlikovati i imati drugačije stavove, ali trebamo braniti zajedničke vrijednosti kao što su nezavisno novinarstvo i kvalitetno i profesionalno novinarstvo koje je u temeljima demokracije. Radim u EBU-u već pet godina i koncept javne televizije za mene je prilično jednostavan i nema nikakve dvojbe zašto nam je potreban. No naučio sam da to treba ponovo i ponovo objašnjavati svim stranama, a osobito vladama koje ih na neki način ipak financiraju. No ono na čemu je potrebno paralelno raditi je medijska pismenost, kako bi publika mogla prepoznati dobar sadržaj i kvalitetno novinarstvu u moru raznih informacija koje dobivaju preko različitih platformi.

NACIONAL: Jeste li o situaciji na HRT-u razgovarali s predstavnicima HND-a?

Iskreno, nisam imao vremena duboko zaroniti u hrvatsku situaciju, više sam se bavio općom situacijom u regiji, gdje nastojim ojačati i objasniti koncept javnog servisa. Zato mislim da su javne rasprave, osobito između novinara i urednika iz cijele regije korisne. Ja sam tu ispred EBU-a i smatram da trebamo podržavati jedni druge i sačuvati standarde.

NACIONAL: Postoji li neki recept kako spriječiti utjecaj vlasti na javne servise? U Francuskoj glavnog direktora imenuje predsjednik, drugdje su to parlament ili vlada.

Recept postoji. Na primjer, u britanskom sistemu BBC potpisuje povelju koja je zapravo ugovor s vladom. U njemu piše što vlada očekuje od BBC-a sljedećih nekoliko godina. U njemu su sadržani svi strateški ciljevi oko kojih su se vodili pregovori i koji su usuglašeni. Kada je ugovor potpisan, za njega BBC dobiva financije. O tome kako ih troši mora sastavljati godišnja izvješća. To uključuje odgovornost, a to je također jedna od temeljnih vrijednosti javnog servisa, kao i snažno vodstvo s vizijom. Vodstvo koje brani taj ugovor i ne boji se izazova ni političkih pritisaka. Problem je da takav sustav ne funkcionira u mnogim dijelovima Europe. Nedavno sam bio u Češkoj, u zajedničkoj misiji s Europskom federacijom novinara. Tamo javni servis na godišnjoj razini mora predavati izvješće vladi, a ako je dva puta odbijen, tada pada cijelo vodstvo. Ako se to prečesto događa, onda opet imate političko uplitanje. Zato je potrebno imati dobro zakonodavstvo koje će štititi neovisnost javnog servisa, a ne vlade i njihov utjecaj na njih.

NACIONAL: Dobar primjer su nordijske zemlje.

Da, oni imaju odličan sistem u kojem se institucija javnog servisa cijeni. Cijene ga i vlade i javnost. Jer kako možete imati kredibilitet kao političar, ako nema neovisnog izvještavanja. Kvalitetno novinarstvo daje i njima mogućnost prezentiranja svojih ideja, a publici mogućnost informiranog političkog izbora. Mediji imaju moć, iako ne volim tu riječ, radije upotrebljavam utjecaj, oni imaju ulogu koju trebaju igrati u društvu.

NACIONAL: HRT je podigao preko 30 tužbi protiv novinara, pa čak i protiv Hrvatskog novinarskog društva. Kako to komentirate?

Čuo sam za slučaj da je Hrvatska televizija tužila novinare, pa čak i vlastite zaposlenike i HND, ali nisam upoznat s detaljima i ne mogu to komentirati. No koliko mi je poznato, što se tiče HRT-a, u velikom broju slučajeva postignuta je nagodba. Dobro je da su se održale demonstracije zbog velikog broja tužbi protiv novinara i dobro je da je struka pokazala solidarnost. No isto tako, uvijek ističem važnost institucija i etički kod kojeg bi se svi trebali pridržavati.

‘Nije dobro da jača politički pritisak krajnje desnih i populističkih stranaka koje očito ne shvaćaju ulogu i važnost javnih medijskih servisa. A puno je onih koji su te važnosti svjesni i zato je zloupotrebljavaju’

NACIONAL: Razgovara se puno i o budućnosti javnog servisa jer mlade generacije uglavnom ne gledaju televiziju. Ali javne televizije još uvijek mogu proizvoditi sadržaje koji se onda mogu gledati na bilo kojoj platformi. Ima li dobrih primjera?

Ključna riječ je sadržaj. I radio i televizija samo su sredstva kojima se dopire do publike. Uloga javne televizije jest da radi programe u interesu svih vrsta publika i svih dijelova društva. I mladih i starih i manjina i osoba s invaliditetom. Jasno je da se dogodio pomak sa svima mlađima od 35 koji su prestali konzumirati tradicionalne linearne medije. Osobno više cijenim televizije koje su stvorile svoje vlastite platforme koje omogućuju publici da gleda i sluša njihove programe kako i kada želi. BBC na primjer ima svoj iPlayer, vrlo sličan radiju koji publici daje mogućnost direktnog pristupa svim sadržajima. Drugi je način da koristite postojeće platforme poput Facebooka, Amazona ili Googlea, ali tada oni kontroliraju pristup. Mi u EBU-u se trudimo da na tim platformama sadržaji javnih servisa dobiju dobru atribuciju, tako da je svima vidljivo da određeni sadržaj dolazi iz pouzdanog izvora. Omogućavanje pristupa videosadržajima on-line je najvažniji način približavanja publici.

NACIONAL: Kako se u tom internetskom svijetu javne televizije mogu boriti protiv konkurentskih američkih sadržaja koji se nude na svim mogućim platformama, poput Netflixa?

Kao što vam je poznato, u SAD-u ne postoji javna televizija. Rezultat je vrlo polarizirano društvo u kojem je u omjeru 51:49 nacija podijeljena na republikance i demokrate. Isto tako su podijeljene i publike, republikanci gledaju Fox TV, demokrati CNN. Tako da mediji zapravo pojačavaju tu podjelu. Ono što je dobro s javnim servisima u Europi jest da oni omogućuju raspravu različitih strana koja ipak pridonosi nekoj toleranciji. Zato nacionalne vlade moraju osigurati dovoljno novca za javne medijske servise jer, između ostalog, ako je njihov program kvalitetan, natjerat će i komercijalne da poboljšaju svoju produkciju lokalnih sadržaja. To onda potiče i kreativnu industriju i pridonosi očuvanju kulturne baštine i nacionalnog identiteta.

NACIONAL: Kako komentirate činjenicu da su neki od najboljih profesionalaca otišli s HRT-a na neke manje komercijalne televizije ili se prestali baviti novinarstvom zbog političkog pritiska i činjenice da im se ne dopušta da rade svoj posao na javnom servisu, čak i kad dobivaju plaću?

To se događa i drugdje. Ljudi odlaze s javnog servisa na komercijalne televizije, a ja osobno smatram da je dobro imati konkurenciju. Uvjeren sam da javni servisi imaju ključnu ulogu u medijskom eko-sistemu, ali tu podjela nije crno-bijela. Naravno da postoje i kvalitetni komercijalni mediji.

NACIONAL: Jeste li imali priliku razgovarati s ministricom kulture Ninom Obuljen-Koržinek i kako komentirate njen govor? Novinarima je djelovalo kao da živimo u paralelnim svemirima.

Teško je to komentirati. Mislim da ministrica dobro razumije važnost neovisnog javnog servisa i neovisnog novinarstva. Činilo mi se da shvaća kakva je situacija i da je treba popraviti, a političari bi trebali pokazati odgovornost prema svojim riječima.