Objavljeno u Nacionalu br. 523, 2005-11-21

Athanasios Vamvakidis, predstavnik MMF-a u Hrvatskoj, govori o ambicijama Vlade da smanji proračunski deficit te o mjerama da se ubrza razvoj RH

Tekući tjedan uglavnom će u Hrvatskoj obilježiti saborska rasprava o Vladinu prijedlogu proračuna za 2006. Riječ je o najvećem proračunu od osnutka Hrvatske, koji je ministar financija Ivan Šuker paušalno ocijenio socijalnim i razvojnim, što stručnjaci uglavnom demantiraju. Svoje viđenje prijedloga proračuna za 2006. Nacionalu je iznio Athanasios Vamvakidis, predstavnik MMF-a u Hrvatskoj.
Vamvakidis je pozitivno govorio o Vladinim ambicijama da sljedeće godine dodatno smanji budžetski deficit i ubrza strukturalne reforme. Napomenuo je što je i u kojem roku potrebno učiniti da bi Vlada to uspjela ostvariti te iznio što za ekonomski razvoj Hrvatske znači nedavni početak pregovora o priključenju EU.

NACIONAL: Kako komentirate Vladine najave proračuna za sljedeću godinu?

– Otkako je počeo trenutačni stand-by aranžman, došlo je do znatnog napretka u smanjenju budžetskog deficita, sa 6,3 posto potkraj 2003. do 4,9 posto bruto nacionalnog proizvoda prošle godine. Vlada ga ove godine namjerava smanjiti na 4,2 posto. Prateći razvoj događaja do kraja rujna, čini se da je Vlada na tragu ostvarivanja tog cilja. Projekcija proračuna za iduću godinu najavljuje daljnje smanjenje budžetskog deficita na 3,3 posto BNP-a. Ta je ambicija konzistentna s naporima Vlade za daljnju fiskalnu konsolidaciju, odraz je stvarnih napora koje je Vlada već učinila i vrlo je zahtjevna. To se može najbolje sagledati ako se uzme u obzir da proračun za sljedeću godinu ne uključuje dividendu HT-a. Ta ambicija Hrvatsku približava srednjoročnom cilju smanjenja budžetskog deficita ispod 3 posto, što je u skladu s kriterijima Maastrichta. Taj je cilj prikladan i s makroekonomskog gledišta, s obzirom na trendove u ostatku ekonomije, ali i na to da dogodine počinje otplata duga umirovljenicima. Podržavamo najavljene ciljeve Vlade, koji se iz prijedloga proračuna daju nazrijeti. O nekim budžetskim stavkama još moramo raspravljati, osobito o mjerama ekonomske politike koje bi ostvarenje tog cilja trebale omogućiti. O tome ćemo raspravljati početkom prosinca, na sastanku predstavnika naše misije s Vladom. Sadržaj tog sastanka dijelom će odrediti i nadolazeća saborska rasprava o proračunu te ono što će se u tom smislu ondje izgovoriti i izglasati.

NACIONAL: Vjerujete li da Vlada doista može ostvariti najavljeno i jeste li već upoznati s kakvim mjerama to namjerava učiniti?

– O potencijalnim mjerama ekonomske i fiskalne politike s Vladom smo raspravljali tijekom posljednjeg sastanka predstavnika naše misije u listopadu. Tada se govorilo i o tome kako ubrzati smanjenje fiskalnog deficita. Vlada bi to mogla ostvariti provođenjem reforme u zdravstvu, koja je ove godine počela. Na tom se području još mora puno učiniti jer se gubici gomilaju, a troškovi rastu. Iako Hrvatska na tom području troši dosta više od članica EU, s obzirom na ukupni BNP, još je uvijek dosta gubitaka. S Vladom smo razgovarali o više tema, uključujući i dodatne promjene u sustavu dodatnog zdravstvenog osiguranja. Smanjenje fiskalnog deficita može se osigurati i promjenama u programima državne potpore i ostalih programa državne pomoći. S obzirom na BNP, Hrvatska na tom području izdvaja trostruko više od europskog prosjeka. Uz to, mnogi od tih programa nisu kompatibilni sa zakonodavstvom EU-a. Izravna potpora pojedinim ekonomskim sektorima posve je u suprotnosti zakonodavstvu EU-a, koje podupire jednakost pri tržišnom natjecanju. Takvi programi unutar EU-a uglavnom se odnose na potporu za istraživanje i razvoj, kako bi se pomoglo svim ekonomskim sektorima. To u Hrvatskoj nije slučaj. Zato Hrvatska mora smanjiti troškove na tim područjima. Mora dodatno ubrzati privatizaciju i nastaviti s restrukturiranjem nekih državnih tvrtki. Na tom području prije svega mislimo na provedbi srednjoročnog restrukturiranja Hrvatskih željeznica, koje je počelo ove godine. Nadamo se da će se ono dogodine ubrzati. Hrvatska dogodine treba početi brzo restrukturirati i prodavati brodogradilišta i željezare. Sveukupno gledajući, privatizacija znatno zaostaje za unaprijed postavljenim ciljevima.

NACIONAL: Mislite li da Vlada to može provesti bez značajnijih socijalnih problema, koji bi mogli ugroziti njezinu stabilnost?

– Te će reforme bez sumnje biti teške. No Hrvatska si ne može priuštiti daljnja odlaganja. Svako daljnje odlaganje Vlada će skupo plaćati, a to u konačnici znači da će ono skupo stajati porezne obveznike. Sva navedena područja tijesno su povezana s budžetom i znatno ga opterećuju. Iako su te reforme teške, korist koju će one u perspektivi donijeti iznimno je važna. Podržat će ekonomski rast i razvoj, smanjiti proračunski deficit i pomoći Vladi da počne ozbiljnu poreznu reformu. Hrvatska troši 50 posto svog BNP-a, a ostale tranzicijske zemlje oko 40 posto. Druga strana te medalje je visoko porezno opterećenje. Važno je istaknuti da je smanjenje budžetskog deficita u posljednje dvije godine Hrvatska ostvarila prije svega smanjenjem potrošnje, što treba nastaviti. Hrvatska u sljedećem razdoblju treba i znatno prilagoditi svoje zakonodavstvo EU, što bi trebalo pomoći konkurentnosti domaće ekonomije na tržištu EU-a.

NACIONAL: Koliko početak pregovora o priključenju EU i činjenica da sljedeća godina nije izborna mogu pomoći Vladi da provede potrebne reforme?

– Neke reforme koje je ova Vlada počela provoditi bile su vrlo teške, poput restrukturiranja željeznica. Nadamo se da će se reforme nastaviti još brže provoditi iz dvaju razloga. One su potrebne jer Hrvatska treba poduprijeti aktivnost privatnog sektora kako bi u budućnosti omogućila brži ekonomski rast. Uz to, neke reforme ionako treba provesti zbog priključenja EU. Zato se nadamo da će početak pregovora o priključenju EU već početkom iduće godine označiti i posve novi trenutak u dinamici provođenja reformi. Na kraju bi hrvatska javnost morala spoznati da doista postoji potreba za svim tim reformama. Reformski će napredak u budućnosti omogućiti smanjenje poreza, veći ekonomski rast i konkurentnost na otvorenom europskom tržištu. EU ne omogućava laka rješenja, već pruža mogućnosti. Na zemljama članicama je odluka u kojoj će mjeri iskoristiti te mogućnosti. Iako su sve članice Unije posve harmonizirane s njezinim zahtjevima, one se ipak razvijaju različitom dinamikom. Važno je naglasiti da je Hrvatska tijekom prošlih godina imala razvojni model koji je diktirala država. Stope rasta bile su relativno visoke. No taj je model ostao bez daha i rezultirao velikim deficitima te velikim dugom javnog sektora i vanjskim dugom. Jedini mogući nastavak ekonomskog rasta može se dogoditi kroz strukturalne reforme i aktivnosti u privatnom sektoru.

NACIONAL: Prošli smo tjedan u Opatiji čuli različite perspektive o aktualnom hrvatskom gospodarskom trenutku. Premijer Sanader tvrdi da su postignuti odlični rezultati, dok ekonomisti tvrde suprotno. Tko je u pravu?

– Moramo uzeti u obzir da je 2005. za Hrvatsku ipak bila dobra godina. Nakon sporog početka, reforme su se tijekom godine ubrzale. Vlada je posve svjesna nužnosti reformi i predana tom cilju. Naše diskusije vode se o detaljima njihova provođenja i rokovima. Sama činjenica da je stand-by aranžman u tijeku, znači da MMF smatra da je trenutačna ekonomska politika dobra i da se kreće u dobrom pravcu. Predstavnici Vlade na posljednjim su sastancima dali naslutiti da je 2006. za njih prema mnogim parametrima ključna godina za reforme, kako zbog strukturalnih reformi, tako zbog fiskalne konsolidacije. Posve podupiremo takve ambicije.

NACIONAL: Što osobno mislite o aktualnoj Vladi?

– Ne mogu komentirati ljude u Vladi, nego politiku koju provode. Hrvatska se općenito kreće u dobrom pravcu, u nekim područjima brže, u nekima sporije. Reforme fiskalne politike i privatizacija išle su sporije od planiranog, ali postoji snažna Vladina predanost ambiciji da se to promijeni. Osobno mislim da kad provodite ispravnu ekonomsku politiku, na kraju stječete političke bodove. U tom smislu sljedeća je godina velika prilika za Vladu da ubrza reforme.