Zbog višestrukog rasta cijena nekretnina i najava većih kamata na stambene kredite, vlastita nekretnina za mnoge mlade postaje sve nedostižnija. Ne ohrabruje ni podatak da ih i nakon fakulteta čak 75% ima primanja niža od 1000 eura, zbog čega su ili kreditno nesposobni ili su iznosi koje mogu dobiti nedovoljni za kupnju vlastita doma, javlja HTV.

Severina Ivanišević majka je djevojčice Lu, a drugo je dijete na putu. Njezinoj obitelji probleme je zadala kupnja vlastitog doma. Iako ih je posao vezao za Zagreb, ondje zbog previsokih cijena nisu uspjeli pronaći nekretninu. “Ja sam stvarno bila otvorena za sve moguće opcije, čak i malo van Zagreba. Otišla sam zapravo jako tužna i ljuta”, kazala je Severina Ivanišević. Zagreb su zamijenili Donjim Bogićevcima kod Nove Gradiške. Za 8.000 eura kupili su kuću, a uz to i zemlju.

Dok je cijena metra četvornog u Zagrebu oko 2450 eura, čini se da je Slavonija na rasprodaji. Slično potvrđuju i iz agencije nekretninama. “Možemo reći da za uređeni stan u centru grada, s jednom spavaćom sobom, možete dobiti trosobni stan na rubnim dijelovima grada”, rekao je Luka Prica, vlasnik agencije za nekretnine.

Dodaju i kako se ne očekuje pojeftinjenje nekretnina, nego eventualno stabilizacija cijena koje su trenutačno za mnoge mlade obitelji neprihvatljive. “Ne želim vilu, želim skromno da imamo mi svoju sobu i djeca jednu sobu. Dakle, to je sad apsolutno onemogućeno, za nekoga tko želi živjeti srednji stalež”, kazala je Severina Ivanišević.

I cijene najma divljaju, a mnogima se najamnina izjednačila s potencijalnom ratom kredita. Zato se na kupnju odlučio i 29-godišnji inženjer prometa Marino Marković, koji je stan tražio više od godinu i pol. On pak najapsurdnijim smatra to što su cijene stanova bile iste u starim zgradama, kao i u novogradnji. Dapače, kaže, u zgradi staroj 30 godina tražili su čak i više, po 2000 eura za četvorni metar. Uz prihvatljiv kredit našao je i prihvatljiv stan, njegova potraga za domom ima sretan završetak jer su ključevi u rukama.

S druge strane iz HNB-a upozoravaju kako treba dobro razmisliti prije dizanja stambenog kredita i ne pristajati na ratu višu od vlastitih mogućnosti. “Potrošači otprilike 30% svog dohotka moraju izdvajati na otplatu tog kredita u trenutku odobravanja, no postoji jedan dio klijenata banaka tj. novih dužnika koji čak i više od 40% svog dohotka moraju izdvojiti na otplatu kredita”, kazala je Maja Bukovšak, direktorica Direkcije za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost HNB-a. Njih je oko 20 posto i žive rizik koji ni sigurnost vlastitog doma ne može umanjiti.