“Godine 2050. vi ćete biti mrtvi, ali mi nećemo”: mladi cijelog svijeta pozvani su da u petak sudjeluju na prosvjedima kojima će se od odraslih zatražiti da poduzmu odlučne mjere protiv klimatskih promjena, po uzoru na Šveđanku Gretu Thunberg koja je pokrenula taj pokret.

Poziv na tjedne prosvjede mlade aktivistkinje, koja od ljeta svaki petak štrajka za klimu ispred parlamenta u Stockholmu, naišao je do sada na odziv u nekoliko zemalja, primjerice Belgiji i Njemačkoj, gdje se okupljaju tisuće mladih.

No na ovom “svjetskom štrajku za budućnost” 15. ožujka, srednjoškolci i studenti pripremaju se napustiti učionice u Sydneyju, Parizu, Tokiju, Montrealu, Hong Kongu i Kampali.

“Štrajkamo kako bismo poručili našim vladama da ispune svoju dužnost i da nam pruže dokaze!”, navodi se u javnom apelu na Facebooku.

Dokaze da svijet poduzima mjere koje su potrebne kako bi se ograničilo globalno zagrijavanje na ne više od 2 stupnja Celzijevih u odnosu na predindustrijsko razdoblje, kako je predviđeno Sporazumom iz Pariza. Zato što do sada “nisam čula nikakvo konkretno obećanje čelnika”, kazala je nedavno Thunberg.

“Jednostavno govore da će pokušati učiniti najbolje što mogu, a to nije dovoljno jer naša kuća gori i želim da počnete paničariti”, upozorava 16-godišnjakinja.

Po pokretu nazvanom “Petkom za budućnost”, predviđeno je više od tisuću prosvjeda u stotinjak zemalja. Teško je, međutim, znati koliko će se mladih odazvati.

“To je jako važno, ne samo u smislu broja mladih koji će ‘štrajkati’, nego i kada je riječ o raspravama koje će to izazvati u obiteljima, između prijatelja i u školama”, komentirala je Karen O’Brien, sociologinja sa Sveučilišta u Oslu.

“Test za pokret neće biti broj mladih koje će mobilizirati 15. ožujka, nego mjere koje će društvo poduzeti u pogledu klimatske krize”, dodala je.

“Birači sutrašnjice”

Imaju li, iskreno, ti mladi uopće izgleda promijeniti nešto?

To su birači sutrašnjice, političke stranke i interesne skupine promatraju ih sa zanimanjem, komentirao je Sebastien Treyer, glavni direktor Instituta za održiv razvoj i međunarodne odnose (IDDRI). “To nije beznačajno.”

Više političkih dužnosnika, u Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Hong Kongu, pokušalo je vratiti te mlade u školske klupe, prijeteći posljedicama u slučaju markiranja nastave.

“Naravno da postoje neki koji nas ne shvaćaju ozbiljno, govoreći da smo mladi i da ne znamo o čemu govorimo”, rekla je 18-godišnja Belgijka Adelaide Charlier.

“Ja im kažem da smo se informirali i da smo informirajući se primijetili da smo daleko od naših ciljeva, da nismo na dobru putu, da ćemo se zaletjeti u zid”, dodala je, ocijenivši da se njihov “vrisak” “sve više” shvaća ozbiljno.

U Francuskoj je ministar obrazovanja pozvao da se tog dana organiziraju rasprave o klimi u srednjim školama. “Očajnička gesta kojom se pokušava ugušiti prosvjede”, kritiziralo je udruženje “Mladi za klimu Francuska”.

Nevladina organizacija 350.org koja podržava mobilizaciju nada se da će prosvjedi 15. ožujka biti prekretnica koja će nešto promijeniti.

“Taj svjetski štrajk bit će prekretnica u svjetskoj povijesti, trenutak u kojem će odrasli naučiti da slijede svoju djecu, radi istinskih promjena”, rekao je Nicolas Haeringer.

No ta mobilizacija mladih dio je šireg građanskog pokreta za klimu koji uključuje građanski neposluh ili pravne korake poput tužbe zbog “nedjelovanja za klimu” koju bi u četvrtak u Parizu trebale podnijeti četiri nevladine organizacije koje podržava više od dva milijuna potpisnika peticije.

“Ono što je važno je da se dogodi spoj mjera koji uključuje (…) mobilizaciju mladih, pravne korake, razmatranje javnih politika, aktiviste kao što je Greta”, rekao je Treyer.