Međunarodni kazališni festival 53. Bitef održat će se od 17. do 26. rujna u Beogradu, a među ukupno dvanaest predstava iz Francuske, Njemačke, Belgije, Srbije, Slovenije, Nigerije i Brazila, u program jednog od najznačajnijih europskih teatarskih festivala uvrštena je i hrvatska predstava “Mladež bez boga” Boruta Šeparovića.

Nakon prošlogodišnjeg izdanja Bitefa, koji je tematski okupljao predstave s fokusom na uznemirujuće društvene fenomene desnog populizma i ekstremizma, formiranja autoritarnih društava i urušavanja osnovnih demokratskih postulata u Europi i svijetu, 53. Bitef tematski je posvećen problemu sveopćeg raspada društva i zajednice, ali i mogućnostima njihove obnove, stoji u najavi.

Sve predstave objedinjuje slogan “Počnimo ljubav iz početka”, čime se ovogodišnje festivalsko izdanje referira na ulogu teatra kao alata preispitivanja novih oblika zbližavanja, s ciljem obnove – kroz različite kazališne forme – humanističkih vrijednosti na kojima bi se svako društvo trebalo temeljiti.

Na tragu iste ideje, svojom umjetničkom linijom festival poseže za predstavama temeljenima na pojačanom sudjelovanju gledatelja, koje brisanjem ‘četvrtog zida’ između scene i gledališta, izvođača i publike, ispituju mogućnosti stvaranja alternativnog oblika društvene zajednice kroz tzv. participativni teatar.

Osovinu tematsko-problemskog koncepta nose dvije belgijske predstave

Dvije ključne linije 53. Bitefa ove godine nose dvije predstave iz Belgije, “Orest u Mosulu” NT Genta u režiji jednog od najvećih redatelja današnjice Mila Raua, koja će 17. rujna u Narodnom pozorištu u Beogradu otvoriti festival, te “Pozvani” koreografa Seppea Baeyensa, u produkciji skupine Ultima Vez iz Bruxellesa, kojom se 53. Bitef zatvara.

Rau je predstavu “Orest u Mosulu”, čija je premijera bila u travnju ove godine, postavio u grad Mosul u Iraku, podjednako razoren i terorom Islamske države (IS), čija je bio prijestolnica, i američkim napadima na islamiste. Temeljena na Eshilovoj “Orestiji”, predstava spaja belgijske i iračke glumce, fikciju i dokumentarizam, kombinirajući filmski materijal iz Mosula i živu scensku radnju koja obnavlja snimljene prizore.

Prožimajući priču o razaranju Troje i vladarskog doma Argosa s razaranjem Mosula, u kojem se nalazi drevna civilizacija Niniva, za razliku od Eshila, Rau ne nudi pomirbu i uspostavljanje demokracije i pravde, već jasno ukazuje da su globalna razaranja – nasilje jednih koje rađa nasilje drugih, nepravda, urušavanje demokracije – sveopća obilježja današnjeg svijeta.

Dok Rauova predstava “postavlja pitanje je li demokracija danas moguća”, svojevrsni odgovor na to na 53. Bitefu pokušat će ponuditi predstava koja zatvara festival, “Pozvani” belgijske plesne skupine Ultima Vez. Tražeći alternativne oblike susreta, skupina ljudi iz bruxelleske četvrti Molenbeeck – uključujući starce, djecu i osobe s posebnim potrebama – gradi izvedbu u neprekidnoj interakciji s publikom, nasumično uključujući gledatelje, koji su čitavo vrijeme na pozornici, u različite performativne razmjene. Ideja je stvaranje društvene utopije: publika i glumci/amateri predstavljaju raznolikost europskih društava.

“Brišući granicu između izvođača i gledatelja, ‘Pozvani’ je svojevrstan krik; da se nešto učini, da se ne pristane, da se digne glas… da bi eventualno mogli početi ljubav iz početka”, stoji u najavi.

Hrvatska “Mladež bez boga” o korupciji moralnih vrijednosti

Hrvatska predstava “Mladež bez boga” autora i redatelja Boruta Šepatovića, u produkciji Montažstroja i Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM), premijerno postavljena u veljači, kao ishodište uzima istoimeni roman austrijskog književnika Odona von Horvatha iz 1937., mračnu genezu nastanka tzv. fašističkog čovjeka, koja percipirane društvene anomalije razotkriva kao ugradbene komponente (samo)svijesti suvremenoga Europljanina.

Von Horvathovu priču o korupciji moralnih vrijednosti u okolnostima procvata nacionalsocijalizma u Njemačkoj tridesetih godina, Šeparović je transponirao u Europu danas i proširio elementima iz knjige “Heroji” talijanskog teoretičara marksizma i aktivista Franca Berardija ‘Bifa’, gradeći na Bifovim psihološkim portretima masovnih školskih ubojica kazališne inkarnacije današnje ‘mladeži bez boga’, rođene i stasale u smrtonosnom zagrljaju apsolutnog kapitalizma u kojemu vlada zakon jačega.

Uz čitav arsenal međusobno umreženih tehnoloških pomagala, predstava je koncipirana kao multimedijalni glazbeno-scenski performans koji funkcionira na nekoliko vizualnih i auditivnih razina istodobno. Glume Boris Barukčić, Ugo Korani, Ivan Pašalić, Bernard Tomić, Lucija Dujmović i Ivana Gulin. Predstava je u programu 53. Bitefa 19. rujna u Ateljeu 212.

Predstave koje postavljaju pitanja i istražuju alternative

U programu su također i “Zašto je poludeo gospodin R?” Jugoslovenskog dramskog pozorišta u režiji Bobe Jelčića, “Tartuffe” redatelja Igora Vuka Torbice u produkciji Narodnog pozorišta Sombor i Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad, te “Ali: strah jede dušu” Sebastijana Horvata (SNG Ljubljana).

Na 53. Bitefu gostuje i berlinsko kazalište Schaubühne s predstavom “Povijest nasilja” istaknutog redatelja Thomasa Ostermaiera, temeljenom na istoimenu autobiografskom romanu Francuza Édouarda Louisa o proživljenom traumatičnom iskustvu silovanja i njegovim posljedicama.

Na repertoaru 21. rujna je predstava iz Nigerije “Yuropa”, u produkciji plesne kompanije Q iz Lagosa i režiji Qudusa Onikekua. Opisana kao kombinacija magijskog realizma, odiseje i nasilne umjetničke intervencije, “Yuropa” se bavi pitanjem mogućnosti putovanja – odiseje – u doba humanitarne i egzistencijalne krize.

U Beogradu 22. rujna gostuje Compagnie Non Nova iz Nantesa u Francuskoj s predstavom “Nemoralne priče – 1. dio: kuća majka” Phie Menard i Jean-Luca Beaujaulta.

Koreografska instalacija “O mesu i betonu” iz Brazila, produkcija kompanije Anti Status Quo iz Brasilije čiju koreografiju i koncept potpisuje Luciana Lara, poziv je na potpuno uranjanje i aktivno sudjelovanje u iskustvu koje preispituje ljudsko stanje iz perspektive tijela. Na granici suvremenog plesa, izvedbene i vizualne umjetnosti i društvenog eksperimenta, predstava postavlja pitanja o životu u društvu koncentriranom uglavnom na velika urbana središta.

U programu je i performans “Rijetke ptice” francuske skupine Un loup pour l’homme, u kojemu šestero umjetnika oslanjajući se na vještinu akrobacije istražuje različita izvedbena iskustva, mogućnosti i forme, nastojeći obraniti viziju čovječanstva sastavljenog od društvenih bića, pojedinaca koji su istodobno međusobno različiti ali i međusobno ovisni.

Za vrijeme trajanja festivala, publika će moći sudjelovati u konceptu “Beograd na daljinski” njemačke skupine Rimini Protokoll iz Berlina, u kojoj se skupina od 50 ljudi kreće gradom vođena sintetičkim glasom GPS navigacije iz slušalica. Oni vide i gledaju jedni druge, donose individualne odluke, ali ostaju dijelom skupine. Umjetna inteligencija promatra ljudsko ponašanje s distance, a glas iz slušalica postupno postaje sve poznatijim…

Beogradski Internacionalni teatarski Festival (BITEF) jedan je od najznačajnijih europskih kazališnih festivala koji dovodi u Beograd najveća imena svjetske izvođačke scene. U 52 godine održavanja, od 1967. do 2018., na Bitefu je odigrano više od 700 predstava.