Prije dva tjedna hrvatsku javnost je zgrozila vijest da je žena u trećem mjesecu trudnoće pobacila u automobilu na trajektu Supetar-Split, budući da su je liječnici iz Splita poslali kući, nakon što su shvatili da više ne mogu spasiti dijete.

Osim ove činjenice, problem je i da zbog vremenskih nepogoda hitni medicinski prijevoz gliserom nije mogao biti upotrijebljen, pa je žena natrag u splitsku bolnicu krenula trajektom, trpeći strašne bolove. Na ovaj je tragični slučaj oštro reagirala gradonačelnica Supetra Ivana Marković, koja je na svom Facebook profilu upozorila na loše riješeno pitanje hitnog medicinskog prijevoza na otocima, prije svega helikopterima, zbog čega i dolazi do ovakvih tragičnih događaja.

Tom se problematikom godinama bavi i udruga HELP – kratica za : Helikopterima liječnici pomažu, koja se bori za uspostavu hitne helikopterske medicinske službe u cijeloj Hrvatskoj. Na Radio Nacionalu gostovao je Mladen Tureček, predsjednik spomenute udruge.

Hrvatska, kaže, ima helikopterski prijevoz, ali on nije adekvatni. To, zasada rade MUP i Ministarstvo obrane. “Godinama već imamo praktički pokriveno samo priobalje i dio otoka, ne leti se na sve otoke, i to iz baza u Čilipima, gdje je MUP sa svojim policijskim helikopterom, i iz baza u Splitu, Divulje i Krk, gdje se leti s vojnim helikopterima. To se onda ne može nazvati pravom hitnom helikopterskom službom, već sanitetskim prijevozom”, rekao je Tureček voditelju Krešimiru Končevskom.

Nekih pomaka ipak, kaže, ima, pogotovo ako se gleda prijevoz iz Dubrovnika, koji od 2019. godine radi cijelu godinu. To se, ističe, vidi i po rezultatima u broju prevezenih pacijenata.

Oni se, kao Udruga, zalažu da prijevoz bude u civilnom sektoru, ne na državnom proračunu i da to bude neprofitna firma koja ne bi distribuirala dobit svojim vlasnicima, već bi išla u širenje tvrtke. Govorio je Tureček i o financijskim aspektima, a u studio Radio Nacionala je donio i maketu helikoptera kakve bi upotrebljavali.

“To radi čitav svijet. Mi i Slovenci smo trenutno jedini u Europi koji nešto radimo s vojskom i policijom, Svi drugi, manje-više imaju privatne firme”, rekao je.

Procijenio je da je sadašnja cijena velikog vojnog helikoptera sedam tisuća eura na sat, a ovaj mali, čiju je maketu donio, je 2500 do tri tisuće eura. “Prema tome, mi smo bogata država jer na nešto što nije adekvatno plaćamo više od duplo da bi se na isti način zbrinuli ugroženi ljudi”, poručio je.

Cijena u satima nije samo potrošnja goriva, već i cijena resursa letjelica koji su ograničeni. “Tu su i plaće pilota i mehaničari, i ulja, sve je u tom satu leta. Ovaj mali helikopter ima još jednu veliku prednost – održavanje. za otići na servis mu treba puno više sati nego što je to za vojni helikopter”, dodao je Tureček.

Po njegovoj procjeni, trebalo bi minimalno pet baza, dobro razmještenih, da bi se pokrilo cijelu državu. Optimalno, dodao je, da svatko u Hrvatskoj ima šansu da u zlatnom satu bude u bolnici, trebalo bi osam baza.

Inače, u utorak udruga HELP će, zajedno sa Otočnim saborom na čelu s predsjednikom Denisom Barićem, Udrugom Moja Hrvatska 2030. na čelu s doktorom Miljenkom Burom i Koalicijom udruga u zdravstvu, na čelu sa Ivicom Belinom u 11 sati u Glini u Hrvatskom domu održati konferenciju pod nazivom: Inicijative za dostupnost zdravstvene zaštite na ruralnim područjima i otocima.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku:

Ivana Marković za Radio Nacional: “Ovo nije jedini slučaj. Obitelj je pokrenula pravne postupke”