Hrvatska poljoprivredna komora uputila je u veljači ove godine zabrinjavajući apel jedinicama regionalne samouprave, pretežno županijama, tražeći od njih da ne dopuste prenamjenu plodnog poljoprivrednog tla u zemljišta na kojima će niknuti solarne elektrane. U apelu se od županija traži da prilikom izmjena i dopuna županijskih prostornih planova vode brigu o poljoprivrednom zemljištu, odnosno da ga sačuvaju za potrebe poljoprivredne proizvodnje, te da ne dozvole gradnju sunčanih elektrana na poljoprivrednom zemljištu prve i druge kategorije, odnosno na najplodnijim poljoprivrednim površinama. U HPK-u tvrde da im se učestalo javljaju brojni poljoprivredni proizvođači koji se žale da ne mogu doći do poljoprivrednog tla za obradu jer se u velikom broju slučajeva te površine prenamjenjuju u zemljišta za instaliranje solarnih kolektora. Prema podacima HPK-a, u ovom trenutku nekoliko jedinica lokalne samouprave – općine Donji Kraljevec, Donja Dubrava, Rasinja, Čakovec u sjeverozapadnoj Hrvatskoj – rješavaju dokumentaciju i zahtjeve za izgradnju solarnih polja na zemljištu koje trenutno služi za poljoprivrednu proizvodnju. Površina tih solarnih polja je od 50.000 četvornih metara pa do 350.000 četvornih metara ili čak i veća.

‘Proizvodnja hrane prioritetna je za rast i razvoj ruralnih područja u Hrvatskoj’, naglašava predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. PHOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović potvrdio je da je takvih slučajeva prenamjene u posljednjih nekoliko godina sve više te da to predstavlja ozbiljan problem. „Poljoprivrednici ne uspijevaju zakupiti poljoprivredne površine za proizvodnju hrane jer sve više županija odlučuje prenamijeniti poljoprivredno tlo i dati ga u najam investitorima koji na tim površinama podižu solarne elektrane“, objasnio je Jakopović. Stoga je Hrvatska poljoprivredna komora na sjednici Upravnog odbora održanoj u prvoj polovini ove godine, kojoj su prisustvovali predstavnici poljoprivrednika iz svih županija, donijela zaključak kojim se ne podržava mogućnost gradnje sunčanih elektrana na poljoprivrednim površinama, osobito na zemljištu kategorija P1 i P2 najkvalitetnije poljoprivredne zemlje te na svim ostalim poljoprivrednim površinama koje služe za poljoprivrednu proizvodnju.

Razlog zbog kojega su u HPK-u odlučili reagirati i poslati apel županijama jest činjenica, kaže Jakopović, da Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za svoje potrebe, a istovremeno se najkvalitetnije poljoprivredne površine koriste za instaliranje solarnih panela. Osim toga, tvrdi i da država još uvijek ne potiče u dovoljnoj mjeri instaliranje takvih panela na objektima koji služe u poljoprivredne svrhe, prije svega na štalama za uzgoj stoke, peradarnicima, spremištima za sijeno i silažu i svim ostalim objektima na farmama koji bi bili pogodni za postavljanje panela. Jakopović kaže i kako je, kada su poljoprivredni objekti u pitanju, u Hrvatskoj zanemarivo mali udio tzv. građanske energije, odnosno projekata u kojima pojedinci – poljoprivrednici na svoje objekte instaliraju solarne panele za proizvodnju energije za vlastite potrebe, a država ih sufinancira tako što se odriče PDV-a, što u hrvatskim okolnostima znači da država projekt sufinancira u iznosu od 25 posto od ukupne investicije. „To je vrlo jednostavan princip koji dobro funkcionira u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj i ne vidim zašto se ne bi mogao iskoristiti i u Hrvatskoj. Mi ne osporavamo da nam energija iz obnovljivih izvora treba. Ona je svakako dobrodošla, no postoje i druge solucije i druge površine koje se mogu iskoristiti za tu namjenu, a na kvalitetnim poljoprivrednim površinama trebamo uzgajati hranu“, konstatirao je Jakopović. Na sreću, Varaždinska županija je na vrijeme prepoznala problem i u svojim je pravilnicima ograničila prenamjenu poljoprivrednog tla prve i druge kategorije za proizvodnju energije – i za sada je jedina koja je to učinila. No u Komori se nadaju da će njezin primjer slijediti i ostale županije.

‘Ministarstvo poljoprivrede, na čijem je čelu Marija Vučković, nije baš sklono rješavanju osnovnog nacionalnog bogatstva – a to je zemlja’, tvrdi Mladen Jakopović. PHOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Jakopović kaže kako je HPK do sada koordinirao i organizirao dva međuresorna sastanka na kojima su iznijeli problem prenamjene poljoprivrednog zemljišta, a svoje su stavove iznijeli i na zajedničkom sastanku s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Dobili su, kaže, podršku Ministarstva poljoprivrede, no Ministarstvo gospodarstva nije pokazalo previše razumijevanja za probleme poljoprivrednika i ostalo je čvrsto na svojem stavu da je proizvodnja energije gospodarska djelatnost. „Za sada Ministarstvo poljoprivrede pokušava barem deklarativno pomoći u rješavanju ovog izazova, međutim Ministarstvo nije baš sklono rješavanju osnovnog nacionalnog bogatstva – a to je zemlja“, objasnio je Jakopović.

Iz Ministarstva poljoprivrede, na čijem je čelu ministrica Marija Vučković, kažu da se spomenutim apelom Hrvatska poljoprivredna komora isključivo obraća jedinicama lokalne i regionalne samouprave te da problem prenamjene poljoprivrednog zemljišta nije u njihovoj nadležnosti, no tvrde da su i sami svjesni problema. „Izmjene dokumenata prostornog uređenja provode se u skladu s posebnim propisima koji nisu u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Nositelji izrade prostornih planova u skladu s člankom 19. Zakona o poljoprivrednom zemljištu obvezni su pribaviti mišljenje Ministarstva poljoprivrede“, stoji u odgovoru Ministarstva poljoprivrede na našu zamolbu da prokomentiraju apel HPK-a.

U istom odgovoru precizira se da članak 22. Zakona o poljoprivrednom zemljištu točno propisuje kada se osobito vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište, izvan granica građevinskog područja, može koristiti u nepoljoprivredne svrhe. Također napominju: „Ministarstvo poljoprivrede podržava i potiče korištenje poljoprivrednog zemljišta, a posebno osobito vrijednog obradivog zemljišta (P1) i vrijednog obradivog zemljišta (P2) za poljoprivrednu proizvodnju. S obzirom na porast interesa za korištenje energije iz obnovljivih izvora, svjesni smo važnosti i mogućnosti primjene zelene energije u segmentu konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava kroz postavljanje solarnih kolektora na gospodarskim objektima. Proizvodnja hrane prioritetna je za rast i razvoj ruralnih područja. Ministarstvo poljoprivrede vodeći se time, a u skladu s postojećim mehanizmima, brine se o očuvanju vrijednog obradivog poljoprivrednog zemljišta i smatra kako je potrebno uskladiti održivo gospodarenje prostorom i poljoprivrednim zemljištem.“

No iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, pod čijom je nadležnošću i resor energetike, tvrde da o tom problemu ništa ne znaju, iako Jakopović tvrdi da su njihovi predstavnici prisustvovali sastanku koji je organizirao HPK. „Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nije upoznato s dopisom koji spominjete (apel HPK-a, op. a.) niti bi tema takvog apela bila u nadležnosti ovog Ministarstva. Energetski objekt može se graditi jedino na prostoru kojemu je takva svrha definirana važećim prostornim planom, a Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nije ni nadležno ni ovlašteno mijenjati ili pokretati izmjene prostornih planova“, stoji u odgovoru iz Ministarstva koje vodi Tomislav Ćorić.

Maja Pokrovac na čelu je interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) – koje okuplja investitore u postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Jakopović, pak, naglašava da njegova Komora stalno upozorava i apelira na važnost ugradnje solarnih elektrana ili bioplinskih postrojenja na poljoprivrednim gospodarstvima kako bi ona kroz uštede na energiji bila konkurentnija, a to su učinili i na nedavnom zasjedanju saborskog Odbora za poljoprivredu. „U svom smo apelu istaknuli potrebu prilagodbe postojećeg tarifnog modela i potrebu da se dade prednost lokalnoj distribuciji energije iz poljoprivredne proizvodnje te smo upozorili na nužnost kontrole ulaska biootpada u Hrvatsku. Naglasili smo i važnost ubrzavanja procesa izrade Strategije za bioekonomiju, poticanja korištenje energije iz sektora poljoprivrede u energetskoj obnovi zgrada te kao najvažnije, upozorili smo na važnost očuvanja poljoprivrednih površina za proizvodnju hrane“, kazao je Jakopović.

Podsjetio je da su u Prijedlogu nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine kao strateški ciljevi istaknuti upravo samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva. U sklopu toga planira se povećanje iskorištenosti poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju hrane kao instrumenta za smanjivanje rizika od siromaštva i socijalne isključenosti na ruralnim i obalnim područjima te na područjima koja zaostaju u razvoju.

Udio poljoprivrede u proizvodnji ukupne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj znatno je niži od prosjeka EU-a i iznosi 2,7 posto. PHOTO: Marko Jurinec/PIXSELL

Sve navedeno je među glavnim razlozima zbog kojih je HPK tražio da se prva i druga kategorija zemljišta izuzmu od korištenja za sunčane elektrane. Jakopović upozorava na to da se Hrvatska nalazi u apsurdnoj situaciji jer sama ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe, a u isto vrijeme osnovni poljoprivredni resurs koristi za elektrane, poljoprivrednici ne mogu doći do potpora za korištenje električne energije za vlastite potrebe, a krovovi na farmama su prazni.

„Proizvodnja hrane i postavljanje solarnih elektrana na krovove postojećih poljoprivrednih objekata trebaju imati prioritet za rast i razvoj konkurentnosti ruralnih područja, zato smo i tražili da se uvaže naše primjedbe te da županije tijekom izmjena svojih prostornih planova onemoguće izgradnju sunčanih elektrana na poljoprivrednom tlu. Hrvatski poljoprivrednici i stočari imaju brojne mogućnosti koje mogu iskoristiti za proizvodnju električne energije kao dodatnu zaradu, a kao jedan primjer navodimo jedno alternativno rješenje izgradnje panela na stupovima ispod kojih je moguća ispaša stoke, a tako se dugoročno štedi na košnji i pojednostavljeno je robotsko pranje panela“, tumači dalje Jakopović i dodaje da Hrvatska poljoprivredna komora i njezini članovi poljoprivrednici stalno upozoravaju na to da njihova uloga, ali i potrebe nisu dovoljno prepoznati u natječajima kojima se podupiru projekti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije u poljoprivredi. „Zato im je potrebno osigurati ravnopravan položaj kako bi se postigao pozitivan pomak u konkurentnosti domaće proizvodnje, smanjio uvoz, smanjio rizik kroz diversifikaciju prihoda, postigla adekvatna cijena, privukao veći broj mladih ljudi i otvorila nova radna mjesta na selu“, smatra Jakopović.

Trenutno neiskorišteni potencijal u proizvodnji i korištenju obnovljivih izvora energije u poljoprivredi, prilika je za zeleni razvoj ruralnih područja, ali i novih mogućnosti za poljoprivrednike, a što se može iščitati i iz preporuka Europske komisije za nacionalni strateški plan u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, u kojima je Hrvatska prepoznata kao država s najvećim potencijalom u Uniji za razvoj biogospodarstva, ističe Jakopović. Nedavno je, dodao je, na Odboru za poljoprivredu Sabora istaknuto da je udio poljoprivrede u proizvodnji ukupne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj znatno niži od prosjeka EU-a i iznosi 2,7 posto. „Povezivanje stakleničke i plasteničke proizvodnje s geotermalnom energijom, stočarstva s proizvodnjom bioplina te postavljanje solarnih kolektora na proizvodne objekte u poljoprivredi, a ne na najkvalitetnije poljoprivredno zemljište – logični su potezi, ali je pitanje kako ćemo ih primijeniti u praksi“, upozorio je.

Upitali smo predsjednika HPK-a jesu li pokušali kontaktirati s predstavnicima interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) – koje okuplja investitore u postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora – i s njima naći obostrano prihvatljivo rješenje za taj problem. Jakopović kaže da nisu direktno kontaktirali s predstavnicima OIEH-a, na čijem je čelu Maja Pokrovac, no potvrdio je da se s njima povremeno sastaju kako bi raspravili neka otvorena pitanja kao što su kvote i otkupne cijene električne energije. I Megawatt je pokušao stupiti u kontakt s predstavnicima OIEH-a, no iz tog udruženja nisu našli za shodno iznijeti svoje stavove vezane uz ovu tematiku niti prokomentirati apel Hrvatske poljoprivredne komore iako se on tiče upravo dijela njihovih članova – investitora u solarne elektrane.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koje vodi Tomislav Ćorić nije pokazalo previše razumijevanja za probleme poljoprivrednika. PHOTO: Goran Kovacic/PIXSELL