Tijekom ljetnih vrućina najbolje se rashladiti u moru, rijekama ili u hladu drveća, no priroda koliko god bila savršena za odmor, krije opasnosti od kojih su neke jedva vidljive golim okom, ali mogu izazvati velike probleme. Govorimo o krpeljima, sitnim paučnjacima koji su najaktivniji od ožujka do lipnja pa od rujna do listopada, no ima ih i ljeti.

U našim krajevima najopasniji su oni koji žive sjeverno od Save jer prenose virus krpeljnog meningoencefalitisa i bakteriju koja uzrokuje boreliozu ili Lajmsku bolesti. To su šumski krpelji. Uz obalu su opasniji smeđi pseći krpelji koji na ljude mogu prenijeti mediteransku pjegavu groznicu.

Krpelji preferiraju šumovita područja, grmlje i visoku travu, nisko raslinje i lišće. Kada ste u prirodi, nastojte se držati sredine staze i izbjegavajte, koliko god je moguće, kontakt s lišćem, izraslom travom i grmljem jer krpelji doslovce samo čekaju da se zakače za domaćina.

Naime, krpelji ne mogu letjeti niti skakati i jako malo se kreću. Umjesto toga čekaju domaćina mirujući na travkama, listovima i grmlju, u “niskom startu” – stražnjim nogama su na podlozi, a prednje su im ispružene u zraku, spremne da se uhvate za čovjeka ili životinju koji dodirnu lišće, prođu kroz grmlje…

Ugrizom, zaraženi krpelj na čovjeka može prenijeti nekoliko bolesti od kojih su najopasnije upravo ove spomenute. Protiv krpeljnog meningoencefalitisa postoji cjepivo, dok se mediteranska pjegava groznica treba na vrijeme (unutar 48 sati od ugriza) tretirati antibiotikom. Borelioza se također uspješno liječi antibiotikom, ako se na vrijeme tretira, odnosno u prvom stadiju bolesti.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Everyday Health (@everydayhealth)

Kako izbjeći krpelje?

– u prirodu idite u dugačkim hlačama koje ćete staviti u čarape te majici dugih rukava

-na glavu stavite kapu ili šešir, obujte zatvorenu obuću

-koristite repelente

-držite se sredine staza

-nastojte se ne provlačiti kroz grmlje i nemojte ležati na travi

-ne odlažite odjeću i ruksak na tlo, niti na grane

-po povratku kući temeljito se pregledajte – posebno pazuhe, prepone, pregibe iza koljena, područje iza ušiju, zatiljak, grudi, pupak. Krpelji vole toplu, znojnu kožu jer će je lakše probiti

-istuširajte se, odjeću koju ste nosili operite u perilici za rublje, pregledajte obuću

Što ako ga ipak ne uspijete izbjeći?

Treba ga što prije izvaditi iz tijela. Prije se preporučivalo omamiti ga alkoholom ili uljem, no ta je praksa napuštena jer krpelj u agoniji ispušta sadržaj iz svog tijela u domaćinovo, a to znači veći rizik od zaraze.

Uhvatite ga pincetom što bliže vašoj koži i nježno izvucite. Ne gnječite ga. Ne smije ostati glava. Mjesto ugriza dezinficirajte alkoholom, a ruke i pincetu operite.

Pratite mjesto ugriza nekoliko tjedana. Ako se oko njega pojavi krug koji blijedi u sredini ili povišena temperatura, moguće je da je došlo do zaraze bakterijom Borrelia burgdorferi pa se javite svom liječniku. Isto postupite ukoliko osjetite mučninu, bolove u mišićima, umor ili vrtoglavicu.

Nisu svi krpelji zaraženi i uz odgovorno ponašanje, nema mjesta panici i strahu. Nemojte da vam strah pokvari uživanje u prirodi.