Početkom ljeta u hrvatskim medijima relativno slabo odjeknula je vijest da se Međunarodni monetarni fond na neki način ogradio od doktrine neoliberalnog kapitalizma. Zaključak izvještaja koji su za MMF priredili Johnatan Ostry, Prakash Loungani i Davide Furceri jest da neoliberalizam ne potiče rast, nego dovodi do porasta nejednakosti u društvu. To što je institucija od koje bi se to ponajmanje očekivalo iskazala takav stav, daje vjetar u leđa filmskim kritičarima neoliberalnog kapitalizma Leslie Franke i Herdoloru Lorenzu, čije su ideje tako ušle u mainstream. Domaća publika će 27. kolovoza na Vukovar film festivalu imati priliku vidjeti njihov film iz 2015. „Tko koga spašava?“ („Who is saving whom?“) u kojem se pokazuje uvijek isti princip neoliberalnih politika, neovisno o tome radilo se o Španjolskoj, Grčkoj, Njemačkoj ili Islandu – one pogoduju spašavanju banaka i valuta, a ne ljudi.

Leslie Franke rođena je u Berlinu, a ruski jezik i povijest studirala je u Hamburgu. Svojedobno je bila stipendistica na moskovskoj Filmskoj akademiji. Radi kao filmašica u Hamburgu. Herdolor Lorenz rođen je u njemačkoj Fuldi. Studirao je politiku, povijest, njemačku književnost i filozofiju. Radi kao filmaš i producent u Hamburgu tridesetak godina. Ovo nije njihov prvi zajednički rad, kao ni prvi film u kojem razrađuju tematiku koja pokazuje njihov neupitan društveni angažman i osjećaj za problematiku koja je važna za svakodnevni život ljudi i koja je nerijetko prešućena. Njihov prethodni uradak nezavisni je dokumentarac „Water makes money“ (2010), za koji su skupili 120.000 eura donacija, u kojem problematiziraju upravljanje pitkom vodom u Francuskoj i Europi i objašnjavaju kako su multinacionalne kompanije od vode napravile profitabilni biznis, ignorirajući činjenicu da bi ona trebala biti javno dobro.

U filmu „Tko spašava koga“ naglašava se ideja da pretvorba privatnog duga u javni ne predstavlja spas ni rješenje. Najpesimističnija poruka je ona talijanskog ekonomista i bankara Maria Draghia koji kaže:“Europski model socijalne države pripada prošlosti. Spašavanje eura koštat će puno novca i zato se pozdravite sa socijalnom državom.“ Sve navodne mjere za spašavanje kojima se služi Europska unija dio su neoliberalnih obrazaca kojima se stvaraju još veće razlike između bogatih i siromašnih, umjesto socijalnih prava građana važnija su prava duga. Film, između ostalog, pokazuje kako takav sustav funkcionira u SAD-u gdje studenti napuštaju fakultete s nagomilanim dugom koji nikada ne može biti u potpunosti vraćen. Na Vukovar film festivalu će se, osim tog filma, prikazati i mnogi drugi dokumentarni i igrani filmovi.