Knjiga ‘Smrt na Kosovu polju’ političkog antropologa Ivana Čolovića predstavlja ‘jednu od mogućih povijesti toga mita’. Autor osvjetljava ideološke i političke funkcije sjećanja na Kosovsku bitku te otkriva mitsku matricu u naizgled učenim govorima o takozvanom nacionalnom identitetu
Govor Slobodana Miloševića na Gazimestanu 29. lipnja 1989., u kojem je evocirao Kosovsku bitku, najupečatljivije je mjesto u kolektivnoj memoriji kada je riječ o složenoj genezi mita o Kosovskoj bitki. Za nju se pouzdano može ustvrditi samo to da se dogodila na Kosovu polju blizu Prištine, da su se sukobile kršćanska i osmanlijska vojska i da su poginula obojica predvodnika – srpski knez Lazar i osmanlijski sultan Murat. Sve ostalo čine mitski slojevi, a jedan od njih je i tvrdnja o teškom srpskom porazu. Činjenica je da ishod bitke predstavlja nepoznanicu, a većina povijesnih izvora zapravo svjedoči o turskom porazu. Prošli tjedan u Hrvatskom novinarskom društvu promovirana je knjiga “Smrt na Kosovu polju” političkog antropologa Ivana Čolovića koja predstavlja, kako je u predgovoru napisao autor, “jednu od mogućih povijesti toga mita”. Ivan Čolović (Beograd, 1938.) osnovao je 1971. biblioteku “XX vek” čiji je danas urednik, a objavio je i sedamnaest vlastitih knjiga studija i eseja, među kojima se ističu “Divlja književnost”, “Kad kažem novine”, “Bordel ratnika”, “Politika simbola”, “Balkan-teror kulture” i “Rastanak s identitetom”. Dobitnik je Herderove nagrade, nagrade “Konstantin Obradović”, ordena viteza Legije časti, zvanja počasnog doktora Varšavskog sveučilišta i drugih priznanja, a knjige su mu prevedene i na nekoliko stranih jezika. Autor je u najnovijoj knjizi osvijetlio ideološke i političke funkcije sjećanja na Kosovsku bitku od njezina prvog spomena u srednjovjekovnim crkvenim spisima, do korištenja te bitke kao motivacijskog goriva za rat na prostoru bivše Jugoslavije…
Komentari