Uoči blagdana Svih svetih, u subotu 30. listopada s početkom u 19:30 sati, na programu riječkog Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca je izvedba ‘Requiema’ Wolfganga Amadeusa Mozarta.

Uz Riječki simfonijski orkestar i Riječki operni zbor, a pod dirigentskim vodstvom glavnog gosta dirigenta, maestra Philippa von Steinaeckera nastupit će vokalni solistički četverolist: sopranistica Marija Kuhar Šoša, mezzosopranistica Ivana Srbljan, tenor Domagoj Dorotić te bas Slavko Sekulić.

Mozartov ‘Requiem’ grandiozno je djelo, snažno i uzvišeno. Napisano je u posljednjem mjesecu Mozartova života, suprotstavlja strah od smrti s blistavom nadom, balansira mračnu dramu s blagošću kojom priziva spasenje i vječni pokoj.

Mnogi su skladatelji bili obuzeti idejom requiema, u kojem se moli za spas i smiraj duše preminulog, ali ‘Requiem’ Wolfganga Amadeusa Mozarta, izdvaja se posebnom aurom i ljepotom. Činjenica da ga slavni skladatelj nije uspio završiti prije svoje smrti čini Requiem jednim od djela uz koje je vezano možda najviše misterioznosti i mitova te posljedično i rasprava u povijesti glazbe.

Naime, naručio ga je anonimno, preko posrednika, ekscentrični grof Franz von Walsegg, a Mozart je, prema nekim tumačenjima, u misterioznom naručitelju vidio glasnika smrti. Neki su stoga bili uvjereni kako je bolesni i već posve fizički skrhani Mozart, sluteći svoju skoru smrt, ovu posmrtnu misu zapravo pisao za sebe i vlastiti odlazak s ovoga svijeta u dobi od samo trideset i pet godina, svjestan kako je neće uspjeti završiti.

Tako je u svoj transcendentni ‘Requiem’ Mozart doista upisao svoje posljednje note iako nije stigao do zadnjeg takta. Posljednje riječi na koje je skladao glazbu bile su iz Lacrimose: ‘Taj dan suza i žalosti’. Na kraju će ga prema Mozartovim skicama i naputcima, a neke dijelove i samostalno, dovršiti njegov učenik Franz Süssmayr.

Iako nedovršen njegovim perom Mozartov Requiem ostao je jednim od najboljih i najglasovitijih primjera ove glazbene forme, veličanstveno djelo iznimne ljepote i dostojanstva.