Nacional je neposredno uoči Božića poštom poslanom iz Austrije dobio na uvid intrigantni dokument, u čijem zaglavlju stoji da se radi o povjerljivoj snimci koju je za tvrtku Inagip izradila tvrtka Breda Energia sesto industria, koja predstavlja precizno pobrojana dramatična oštećenja Inine plinske platforme Ivane D.

Uz taj dokument Nacionalu je poslan i opsežan opis stanja u kojem se, kako to navodi njegov anonimni autor komu su po svemu sudeći dostupni povjerljivi interni dokumenti Ine, nalazi potonula Inina platforma. U zaključku tog dokumenta navedene su i adrese ureda predsjednika Republike i niza saborskih zastupnika svih političkih usmjerenja, pa se može pretpostaviti da je dokument i njima poslan na uvid.

U sukusu tog dokumenta tvrdi se da Inina plinska platforma Ivana D, koja je 5. prosinca prošle godine potonula pedesetak kilometara sjeverozapadno od Pule, prijeti istjecanjem i nekontroliranom erupcijom plina te eksplozijom i požarom koji bi mogao ugroziti gusto naseljene obale Italije, Slovenije i Hrvatske te uzrokovati nesreću koja bi financijski mogla “pojesti cijelu Inu, pa čak i Hrvatsku”.

Istodobno, ni Ina ni hrvatska vlada ne provode zakone propisane za takve slučajeve, a postupanje Ine ide mimo zakona, bez znanja javnosti i na štetu hrvatskog naroda. Prema navodima autora dokumenta, sve se to radi kako bi uštedjela mađarska osiguravajuća kuća koja navodno osigurava platformu.

Riječ je o dokumentu sastavljenom na četiri stranice. Na tri stranice analizira se trenutno stanje potonule platforme, okolnosti zbog kojih, prema autoru dokumenta, platforma još nije sanirana sukladno zakonu te navode mogući razlozi za to, a na jednoj stranici ponuđena je stručna grafička skica sadašnjeg stanja potonule platforme, kao dodatni argument za teze iznesene u dokumentu. Spis je dramatično intoniran pa njegov autor na početku podsjeća da je američki predsjednik Barack Obama 2010. čak i generale američke vojske uključio u planiranje i provedbu sanacije nakon najveće tragedije u povijesti naftne industrije, eksplozije naftne platforme Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu 2010. godine. S druge strane, tvrdi se u dokumentu, “slijed događaja nakon potonuća Inine platforme Ivana D samo je djelomično i u nebitnim detaljima poznat javnosti. Ina je snimila podmorski video koji je objavljen u javnosti. Na njemu nije moguće raspoznati nikakve detalje koji bi ukazivali na prijeteću opasnost. Nakon toga daljnja događanja obavijena su velom tajne”.

Autor analize koja je u posjedu Nacionala tvrdi da “cijeli Inin postupak ide mimo zakona, bez znanja javnosti i na neizmjeran rizik i štetu hrvatskog naroda, a može biti i na štetu susjednih naroda, Slovenaca i Talijana”. Potom, objašnjavajući navodne razloge za navodno protuzakonito djelovanje, tvrdi da “mađarskom osiguravatelju” nije stalo da lokalitet Ivana D bude saniran sukladno zakonima. “Zašto informacija da je odobalni objekt Ivana D osiguran, i to kod mađarske kompanije, nije proslijeđena hrvatskoj javnosti? Zašto činjenica da Ina ne plaća troškove sanacije havarije nije dovoljno interesantna da bi ju Ina objavila? Zašto se, nakon zaprimanja WWC-ove ponude, očekivani A scenarij po ponudi kompanije Wild Well Control, sanacije lokaliteta i likvidacije bušotine, mijenja u B scenarij pretvaranja lokaliteta u podmorski greben?” pita autor dokumenta i dalje tvrdi da je to zato što “mađarski osiguravatelj pokušava uštedjeti na troškovima”. “Umjesto troška od nekoliko desetaka milijuna američkih dolara, osiguravatelj pokušava problem riješiti s par milijuna američkih dolara (…) Osiguravatelj sigurno zna da pretvaranjem objekta u morski greben opasnost nije uminula, ali jednom kada Ina dobije hrvatske dozvole da se Ivana D pretvara u raj za ribe, više se ni za što neće zabrinjavati: vrući krumpir zauvijek će ostati u hrvatskim rukama, na hrvatskom teritoriju, u hrvatskim vodama Jadrana, a poneki Mađari bit će jako sretni što Jadran nije mađarsko more.”

Fotografija platforme Ivane D prije nestanka (lijevo) i nacrt koji je Nacionalu i nadležnim ministarstvima dostavljen poštom (desno). FOTO: Ina, Nacional

Autor analize sugerira i odgovornost premijera Andreja Plenkovića, tvrdeći da je “zasigurno detaljno upoznat sa situacijom”, s obzirom na to da je “slučaj krajnje opasan i delikatan zbog ugrožavanja nacionalne sigurnosti”, jer se radi o “nezakonitoj operaciji”. “Sve Inine manipulacije su pod pokroviteljstvom premijera, jer drugačije nije moguće zaobilaziti zakonske obveze”, tvrdi se.

Nacional je još 22. prosinca Ininoj Službi za odnose s javnošću uputio pitanja o platformi Ivani D. Zanimalo nas je kako će Ina dugoročno sanirati potonulu plinsku platformu, postoji li više scenarija sanacija i koji su to. Htjeli smo znati i troškove svakoga od tih scenarija i postoji li rizik za katastrofu od istjecanja plina i moguće eksplozije i na temelju kojih istraživanja su ti zaključci doneseni. Pitali smo i je li Ina sigurna da plin ne istječe te da, dugoročno, ne može istjecati iz uništene bušotine, kao i na kojim istraživanjima temelje ta uvjerenja. Naftnu tvrtku u vlasništvu mađarskog MOL-a pitali smo i postoje li podvodne snimke stanja platforme Ivane D, koliko ih je ako postoje i tko ih je te u čijoj organizaciji snimio, a zanimalo nas je i koje su od tih snimki objavljene. Od Ine smo željeli doznati i što propisuju hrvatski zakoni da se u podmorju mora učiniti u slučaju havarije plinske platforme te mora li se, prema hrvatskim zakonima, platforma izvući iz mora, a morsko dno vratiti u prvobitno stanje. Do zaključenja ovog broja Nacionala odgovore nismo dobili.

Nenaseljena Inina plinska platforma Ivana D. nestala je 5. prosinca prošle godine, a na morskom dnu pronađena je tek pet dana kasnije, 10. prosinca, jer je nevrijeme onemogućavalo potragu za objektom. Ivana D bila je, kako je 7. prosinca 2020. objasnila Ina, monopodski, jednostupni satelitski objekt bez posade, pomoću kojeg se proizvodi prirodni plin “te se prije opisanih događaja automatski aktivirao sustav za isključivanje u nuždi, pa su zatvaranjem dubinskih sigurnosnih ventila plinske bušotine dovedene u sigurno stanje, dok je tlak u plinovodu ostao stabilan”.

Nekoliko dana nakon nestanka platforma je pronađena ronilicom koja odašilje sliku na brod Brodospasa kojim su istražitelji svih nadležnih tijela krenuli u potragu. FOTO: Ina

Kada je platforma 10. prosinca pronađena, pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture Siniša Orlić izjavio je kako Ivana D ne ugrožava promet brodova, nema ispuštanja plina niti straha od onečišćenja. Platforma je pronađena ronilicom koja odašilje sliku na brod, a išlo se brodom Brodospasa na kojem su bili istražitelji svih nadležnih tijela. Ina je tada, među ostalim, priopćila sljedeće: “Pregledom i nadzorom na lokaciji utvrđeno je da je došlo do oštećenja, odnosno puknuća na mjestima spajanja platforme s utemeljenim pilotima, dok cijevi koje vode iz bušotine do površinskog dijela platforme nisu pukle već su se savinule i nalaze se na dnu zajedno s površinskim dijelom platforme. Nije uočeno nikakvo propuštanje što potvrđuje da su svi sigurnosni sustavi odradili svoju funkciju.” Dokument koji je u posjedu Nacionala, međutim, tvrdi nešto drugo. “Početkom godine Ina je uspostavila kontakt s talijanskim Agipom koji je snimio svoj podmorski video potonule platforme”, navodi se te se opisuju “interpretacije videosnimke stanja ušća bušotine” koje su, u obliku grafičke sheme, priložene analizi koju posjeduje Nacional. “Opis na nacrtu govori da je prikazano ušće uništeno do posljednjeg detalja. Niti jedan element ušća više ne služi svrsi osiguranja bušotine od nekontroliranog istjecanja plina. Stanje ušća je izvan dosega bilo kakvog popravka ili zamjene”, tvrdi se u analizi.

U analizi se tumači kako je “plin iz podzemnog ležišta kroz bušotinu na površinu dolazio kroz dva niza cijevi. U trenutku havarije lom površinskih kontrolnih vodova dubinskih sigurnosnih ventila (SSSV) ugrađenih u gornjem dijelu bušotine, nešto ispod ušća bušotine, prekida protok plina kroz svaku cijev. Ti ventili se koriste za privremeno, a ne trajno zatvaranje bušotine, i samo do dolaska ekipe za sanaciju. Ventili su prva pomoć u slučajevima oštećenja ušća prirodnim silama, u ratnim operacijama, diverzijama, terorističkim napadima… Oni nisu konstruirani da osiguravaju bušotinu zauvijek, podložni su koroziji i prije ili kasnije će propustiti plin. Opasnost od propuštanja plina je dvostruko veća jer iz bušotine izlaze dvije cijevi za koje nitko ne može predvidjeti kada i iz koje će početi izlaziti plin”.

To je ključni razlog opasnosti. “Nekontrolirano izlaženje plina ugrozilo bi obližnje platforme AGIP-a, prolazeće brodove, a njegov oblak, čiji smjer kretanja ovisi o meteorološkim uvjetima, mogao bi ugroziti gusto naseljene obale Italije, Slovenije i Hrvatske! Najbliža točka izvoru ugroze je grad Pula na istarskoj obali. Opasnošću od nekontrolirane erupcije, eksplozije i požara bušotina Ivana D prijeti nacionalnoj sigurnosti RH! Slobodan plin će iskoristiti susret s prvom iskrom da bi eksplodirao i počeo gorjeti, a sanacija nekontrolirane opožarene erupcije je neusporedivo teža i složenija, pa i skuplja”, navodi se u analizi i dodaje: “Dimenzije katastrofe do koje može doći u bilo kojem trenutku daleko prelaze granice zamislivog. Scenario najgoreg slučaja je nesreća koja svojim troškovima može pojesti cijelu Inu, pa i Hrvatsku. Ovoga trenutka dioničarima Ine ne pada na pamet taj scenario. Kada bi znali da im ulog u Inine dionice počiva na dvije tanke metalne pločice koje su u upotrebi već više od dvadeset godina, da li bi se barem malo zamislili?!”

U javnosti do danas nisu objavljeni rezultati istrage o tome zašto se platforma srušila, niti kako će biti sanirana. Najčešće se nagađalo da je objekt srušilo nevrijeme, ali su iznesene i druge relevantne pretpostavke. U ožujku ove godine, na primjer, Nacional je prenio tvrdnje talijanske ekološke organizacije CovaContro koja je, na temelju satelitskih snimki, objavila da je potonuće Inine platforme moglo uzrokovati nepoznato veliko plovilo snimljeno satelitom. U siječnju ove godine, CovaContro na svojim je internetskim stranicama objavio članak u kojem, pozivajući se na zapise satelita SAR, dijela misije Sentinel-1 u okviru programa Kopernik koji je pokrenula Europska svemirska agencija ESA, spominje i mogućnost da je u Ivanu D udarilo neidentificirano plovilo koje je moglo uzrokovati njezino urušavanje na morsko dno. CovaContro je u tom članku ustvrdio da je 5. prosinca oko 17 sati, odnosno u vremenu koje približno odgovara vremenu havarije, satelit SAR prilikom prolaska iznad područja sjevernog Jadrana u neposrednoj blizini, odnosno na udaljenosti od oko jedan kilometar od platforme Ivane D, snimio neidentificirani plovni objekt koji je satelit zabilježio kao odziv na zaslonu. Kada je SAR idući put, 9. prosinca, preletio sjevernim dijelom Jadrana, snimio je dugačku „anomaliju“ za koju se može pretpostaviti da je posljedica izljeva nafte u području na kojem se nalaze Inine platforme, tvrdi CovaContro. Iz te udruge spominju mogućnost da bi navedena „anomalija“, odnosno naftna mrlja, mogla biti posljedica štete nastale na plovilu prilikom udara u platformu.

U dokumentu se tvrdi da cijeli Inin postupak ide mimo zakona, bez znanja javnosti i na neizmjeran rizik i štetu hrvatskog naroda, a može biti i na štetu susjednih naroda, Slovenaca i Talijana. FOTO: Igor Kralj/PIXSELL, Nacional

Ministarstvo gospodarstva sve je te navode odbacilo. „Naprednim tehničkim sustavom za nadzor i upravljanje pomorskim prometom koji posjeduje ovo Ministarstvo u periodu incidenta platforme Ivana D nije utvrđeno kretanje plovnih objekata u području iste”, odgovorili su iz Ministarstva Nacionalu u ožujku ove godine. “Isključuje se mogućnost havarije platforme Ivana D kao posljedice udara plovnoga objekta, ne samo s obzirom na navedenu činjenicu da sustavom nadzora pomorskog prometa nije utvrđeno kretanje plovnih objekata, nego i na utvrđeno stanje platforme Ivana D, čija oštećenja nisu posljedica vanjskoga udara. Pored navedenog, ukoliko bi se i radilo o udaru plovnoga objekta isti bi pretrpio znatna oštećenja o čemu bi nadležne službe ovoga Ministarstva odnosno države luke dolaska takvoga broda bile pravovremeno upoznate.“ Komentirajući potom navode o „anomaliji“ koja bi, prema tvrdnjama djelatnika talijanske udruge, mogla biti naftna mrlja, iz Ministarstva podsjećaju kako je Ivana D isključivo plinska a nikako naftna platforma te da je njezin sigurnosni sustav pravovremeno reagirao i obustavio eksploatacijski proces.

Sve te tvrdnje navodimo kako bismo ilustrirali do koje su mjere i danas uzroci havarije platforme nejasni te koliki je prostor za spekulacije. U svibnju ove godine hrvatski su mediji najavili stupanje na snagu Pravilnika o istragama velikih nesreća pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Međutim, kako je 17. svibnja objavio Poslovni dnevnik, “taj podzakonski propis koji uređuje postupak istraga neće se koristiti za prvi slučaj potonuća platforme u hrvatskom dijelu Jadrana, Inine Ivane D.” Koordinacija za sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koja djeluje pri Agenciji za ugljikovodike, u javnoj je raspravi o tom Pravilniku predlagala Ministarstvu gospodarstva da se primjenom Pravilnika obuhvati i postupke koji su pokrenuti prije njegova stupanja na snagu, dakle na Ininu platformu, ali je Ministarstvo gospodarstva, prema navodima Poslovnog dnevnika, “taj prijedlog odbilo, argumentirajući da se Ustavom RH izričito zabranjuje retroaktivnu primjenu propisa, uz iznimke za posebno opravdane razloge, što Ministarstvo ne smatra slučajem Inine platforme.”

Istragu potonuća platforme vodi Koordinacija za sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koju je Hrvatska osnovala još 2017. godine. Predsjednik te Koordinacije David Dobrinić, u izjavi za Nacional u ožujku ove godine, kazao je kako je Koordinacija, odmah po dojavi o havariji Ivane D, od nadležnih tijela zatražila inspekcijski nadzor, tijekom kojeg je platforma pronađena na mjestu potonuća. „Odobalni objekt Ivana D je cijelom dužinom položen na morsko dno na lokaciji gdje je bio postavljen. Koordinacija je događaj utvrdila kao veliku nesreću i o tome obavijestila Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koje sukladno zakonu pokreće i provodi istragu velikih nesreća. Istraga je u tijeku, a Koordinacija sudjeluje putem svog predstavnika u povjerenstvu koje je osnovalo nadležno ministarstvo koje provodi istragu“, naglašava Dobrinić i dodaje da će Koordinacija nakon završetka istrage sažetak rezultata dostaviti Europskoj komisiji, ali i javnosti.

Međutim, sedam mjeseci nakon te izjave, u listopadu ove godine, Greenpeace je javno konstatirao kako se još ništa ne zna. “Prvo smo imali situaciju da plinska platforma nestane i nitko od nadležnih danima nema pojma gdje je nestala, a sad se čini da ta željezna grdosija ostaje na dnu Jadrana. Ina, uz očiti blagoslov i nemar vlasti, ne uspijeva ukloniti ostatke s morskog dna i zanemaruje znanstveno dokazane prijetnje istjecanjem plina”, izjavila je 17. listopada Petra Andrić iz Greenpeacea tijekom kampanje te nevladine organizacije protiv reklamiranja fosilnih goriva. “Odgovorni nas uvjeravaju da je bušotina Ivana D zatvorena, na isti način uvjeravani smo da je sam proces eksploatacije siguran i čist, unatoč brojnim zabilježenim curenjima metana diljem Europe”, izjavila je Petra Andrić iz Greenpeacea, podsjećajući kako je metan mnogo opasniji staklenički plin od ugljičnog dioksida.

“Istina je da fosilni plin prilikom gorenja emitira manje ugljičnog dioksida od ugljena i drugih fosilnih goriva, ali nije istina da ga to čini prihvatljivijim tranzicijskim gorivom od ugljena ili nafte. Jer postoji zamka: metan, glavna komponenta fosilnog plina, daleko je snažniji staklenički plin od ugljičnog dioksida. Znanstvena istraživanja alarmiraju na istjecanja metana tijekom crpljenja, transporta i skladištenja fosilnog plina. Studije pokazuju da je metan, kada se ispusti u atmosferu, 84 puta snažniji staklenički plin od ugljičnog dioksida, u periodu od 20 godina”, ustvrdila je.

Akrivisti Greenpeacea su 16. listopada 2021. na palubi broda Arctic Sunrise u riječkoj luci održali konferenciju za medije i upozorili da je plinska platforma Ivana D nakon 316 dana još na dnu Jadrana. FOTO: Nel Pavletic/PIXSELL

U analizi se također tvrdi kako “po zakonu, ako je ležište rudnog blaga iscrpljeno ili rudarski objekta za iskorištavanje ne udovoljava tehničkim normama, neizbježna je likvidacija objekta. U konkretnom slučaju bušotine Ivane D, likvidacija se obavlja tako da od bušotine zauvijek ne može zaprijetiti nikakva opasnost, a zemljište na kojem je bila bušotina vraća se u prvobitno stanje i na raspolaganje kao što je bilo ranije. Morsko dno, gdje je bila bušotina, zaravnava se tako da od bušotine nema niti traga.” Takvu interpretaciju ponudio je i bivši ministar gospodarstva i bivši generalni direktor Ine Davor Štern. Nekoliko dana nakon nestanka Ivane D, 9. prosinca prošle godine, Štern je na N1 izjavio kako se platforma, “nakon isteka njezina vijeka trajanja, mora ukloniti s mjesta na kojem je bila, a morsko dno mora se osloboditi i cijelo područje dovesti u prvobitno stanje, što također iziskuje vrijeme i velike troškove.” Štern je tada posumnjao i u opravdanost eksploatacije plina na tom području.

“Može biti i manji interes Ine za samo to polje, jer je ono pred krajem eksploatacijskog roka i postavlja se pitanje zašto je Ina to otkupila od Talijana”. Kazao je također da je svaka platforma u Jadranu izložena situaciji u kojoj se našla Ivana D. “Vjerojatno se održavaju na isti način i na isti način se prema njoj postupa. U jednom periodu smo imali agresiju na istraživanje i proizvodnju nafte i plina u Jadranu. Ja sam tada bio, a i danas sam, protiv toga da se uopće proizvodi nafta u Jadranu. Plin da, nafta ne”, rekao je Štern, dodajući da nakon havarije Ivane D treba pojačati inspekcije, posebice na naftnim platformama. “Do havarije poput one u Meksičkom zaljevu nadam se da neće doći, ali treba pojačati inspekcije, povećati broj ljudi koji se o tome brinu, pa ako treba, čak dovesti i stručnjake iz inozemstva”, rekao je Štern i zaključio da se ne zna koja je razvojna strategija Ine, ali da bi ministarstvo zaduženo za njen rad trebalo ponuditi odgovore na ta pitanja.