U Jastrebarskom smo razgovarali sa SDP-ovim gradonačelnikom Ploča Mišom Krstičevićem koji je prošloga petka žurio na sastanak Predsjedništva SDP-a. I ovaj put u razgovoru za Nacional Krstičević se osvrnuo na predstojeće parlamentarne izbore, ali i ostale aktualne događaje na hrvatskoj političkoj pozornici opterećenoj aferama HDZ-a. Kada se prvi put odlučio kandidirati na lokalnim izborima za gradonačelnika Ploča, Mišo Krstičević odrekao se šest mjeseci plaće u Kliničkom bolničkom centru Split, gdje i danas, uz gradonačelnički posao u Pločama, radi puno radno vrijeme kao kirurg ortoped. Krstičević je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Splitu, a rodio se 1987. godine u njemačkom gradu Oberhausenu, gdje mu je tada otac, Mišo Krstičević stariji, igrao nogomet. Otac mu je bio poznati nogometaš koji je karijeru započeo u splitskom Hajduku, da bi kasnije igrao i za mostarski Velež i jugoslavensku reprezentaciju.

NACIONAL: Prošloga tjedna imali ste sastanak Predsjedništva SDP-a u Jastrebarskom. Pripremate li se za izbore? Je li bilo svađa ili barem razlike u mišljenjima?

Svađa nema, različitih interpretacija činjenica i stavova uvijek. To je jedini prihvatljiv način komunikacije. SDP se ozbiljno priprema za izbore.

NACIONAL: Možemo!, vaš koalicijski partner u Zagrebu, ostavio je SDP na cjedilu odbivši predizbornu koaliciju sa SDP-om, ali i nominirajući Sandru Benčić kao kandidatkinju za buduću premijerku. Analitičari procjenjuju da bi vam zajednički nastup na izborima osigurao više zastupnika u budućem sazivu Sabora. Što vi na to kažete?

Smatram da je izravno za državu, a posredno za društvo bolja opcija da Možemo! i SDP nastupe sa sklopljenom predizbornom koalicijom. Time su i izgledi da se eliminira HDZ iz sastava buduće izvršne vlasti veći. Predizborna koalicija do danas nije sklopljena isključivo zbog odluke članova Možemo!, a ne vodstva SDP-a. Posljedice takve odluke će se reflektirati i na državu i na društvo. Naravno i na obje političke stranke. Nažalost, SDP kao organizacija već je zbog takvog slijeda događaja platio veliku cijenu. Uložili smo ogroman organizacijski i politički kapital u propali projekt navedene koalicije. Neovisno o tome, velika većina građana Hrvatske će se u bliskoj budućnosti naći u situaciji potrebe za stvaranjem kordona na putu HDZ-u prema vlasti.

NACIONAL: Zašto mislite da će građani ovaj put okrenuti leđa HDZ-u?

Autoritarnost u rukovođenju državom ima gore razmjere nego devedesetih godina. Građani su gotovo u potpunosti izgubili povjerenje u državne institucije. Javna istraživanja pokazuju rekordno nezadovoljstvo funkcioniranjem države. Sada smo izašli iz razdoblja korona-krize i straha od rata. Zato HDZ neće uspjeti ponovno nametnuti atmosferu straha i potrebu za lažnom sigurnosti koju navodno nude. Propaganda novim avionima i manipuliranje migrantskom problematikom neće polučiti rezultat. Ljudi će ponovo tražiti više slobode naspram te sigurnosti. Za to je potrebno srušiti autoritarni i korumpirani režim HDZ-a.

NACIONAL: Kako onda tumačite činjenicu da od 2016. godine HDZ pobjeđuje na izborima unatoč svim korupcijskim aferama, počevši od afere Borg u Agrokoru do ovih zadnjih afera Plin za cent, afere zbog preprodaje jeftinog domaćeg plina teške milijardu kuna i afere ministra Marija Banožića s dodjelom stana u centru Zagreba, a taj se niz nastavlja i ne zaustavlja. Je li u Hrvatskoj stvoreno korupcijsko društvo?

HDZ je na posljednjim izborima mudro i precizno izašao sa sloganom „sigurna Hrvatska“ prepoznavši atmosferu straha u društvu zbog korona-krize. Nakon uspjeha na izborima Andrej Plenković nije mogao odoljeti zovu autoritarnosti u upravljanju državnim aparatom. HDZ-ovci su izgubili svaku inhibiciju za koruptivna djelovanja. Zaštićeni od institucija autoritarnom vladavinom odabrali su novi model rukovođenja aferama. Što ranije utrčati u novu aferu glavna je odlika tog modela. Građani samo promatraju kako se institucionalno ništa ne rješava i gube nadu. HDZ-ovci su danas pandan Đilasove „nove klase“.

NACIONAL: Je li opstanak na čelu HEP-a Frane Barbarić osigurao prijetnjom premijeru Plenkoviću da će, ako mu se išta dogodi, onda zajedno kartati, najvjerojatnije, u zatvoru? Jedan hrvatski premijer već je osuđen i u zatvoru izdržava dugogodišnju kaznu.

Od prvog dana osobe koje izabire Andrej Plenković na razne dužnosti gomilaju korupcijske afere. U mnogima se otima javni novac koji završava u privatnim džepovima. Premijer je dosta dugo održavao aureolu poštenja i nekorumpiranosti. U posljednje vrijeme se gotovo na svakom koraku provlače glasine, pa čak i iz HDZ-a, kako navodite, da je Plenković barem upoznat, ako ne i sam dio navedenih afera. Moguće da je to uzrok izostanka političke reakcije na posljednju aferu u HEP-u. Postdemokratsko i potrošačko društvo u kojem živimo je izgubilo fokus s bitnih društvenih procesa. Tolerancija društva na korupciju je veća nego ikada. Unatoč tome, Plenković je kod većine dobio status osobe koja podržava korupciju. Isključivo njegovom zaslugom.

‘Postdemokratsko i potrošačko društvo u kojem živimo je izgubilo fokus s bitnih društvenih procesa. Tolerancija društva na korupciju je veća nego ikada’, smatra gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Poznata je činjenica da je HDZ na zadnjim izborima u Hrvatskoj dobio 16 posto glasova birača, a potom kao najzastupljenija stranka s osam zastupnika manjina uspostavio apsolutnu vlast u Hrvatskoj. Andrej Plenković postao je i najdugovječnijim premijerom. S druge strane, u biračkim popisima postoji 500.000 birača više od punoljetnih građana, a premijeru Plenkoviću, kako je izjavio u jednom društvu, ni danas „ne pada na pamet“ da uredi biračke popise i ukloni višak birača.

Ostaje pričekati na stav Ustavnog suda. Nažalost, ne treba očekivati ni prodemokratsku odluku te institucije. Dočekat ćemo izbore s nekoliko činjenica. Prvo, imamo pola milijuna glasača više nego punoljetnih građana. Drugo, institucijama to nije problem niti anomalija. Treće, izvršna vlast, koja se bira s takvog biračkog popisa, ne želi to urediti. Iz toga se može zaključiti da je nered u biračkim popisima adut HDZ-a za izbore i da su svjesni koristi tog nereda za njih. SDP želi izravniju demokraciju. Ovakvi birački popisi to onemogućuju.

NACIONAL: Kako ocjenjujete hrvatski izborni sustav? Pod pritiskom Ustavnog suda donijet je novi Zakon o izbornim jedinicama s kojim je izjednačeno biračko pravo građana u Hrvatskoj. Je li to rješava problem izbornog sustava u Hrvatskoj?

Izborni sustav je prvotno skrojen po mjeri HDZ-a. Zadnjim promjenama se dodatno prilagođavao. Promjena je moguća samo većim izlaskom birača na izbore. To će se dogoditi kada se stvori dojam da postoji politička snaga koja može pobijediti i promijeniti ovu korumpiranu vlast u Hrvatskoj. Bilo to na redovnim ili izvanrednim izborima.

NACIONAL: Hoće li se pojaviti takva politička snaga na sljedećim izborima?

Naravno da takva snaga već sada postoji, ali sada predstoji i predizborna bitka za stvaranje takvog dojma.

NACIONAL: Premijer Andrej Plenković najavio je uvođenje u Kazneni zakon inkriminacije za curenje informacija iz istraga napomenuvši da više neće dozvoliti da mu to nanosi političke štete. Nije li to zapravo pokušaj uvođenja i cenzure medijima koji objavljuju kompromitirajuće informacije za HDZ i premijera? Je li to priprema, simbolički rečeno, za „zaustavljanje Reutersa“?

Mediji su jedan od tri stupa demokratskog sustava. Njihova uloga je već snažno nagrizena s obzirom na privatno vlasništvo najutjecajnijih medija. Dodatno urušavanje koje se može dogoditi nakon ovih izmjena zakona bio bi konkretan odmak od demokracije prema totalitarizmu. Nestvarno mi je o tome uopće komunicirati u 2023. godini. Ali pogled preko ramena prema Poljskoj i Mađarskoj na sumrak demokracije stvara zabrinutost.

NACIONAL: Zašto mislite da je nemoguće da se to dogodi i u Hrvatskoj?

Plenković je kontinuirano rastrgan. S jedne strane ambicijom europske političke karijere. S druge strane, autoritarnim porivima. U igru ulazi i činjenica da je Poljskoj i Mađarskoj zamrznuto gotovo 100 milijardi eura iz fondova zbog kršenja ljudskih prava. Ako Hrvatska preuzme poljski ili mađarski scenarij, sve će to platiti hrvatski građani. Uskratit će nam se novac iz fondova kojim danas financiramo sve svoje najvažnije projekte.

NACIONAL: Olakšavali li postojanje Poljske i Mađarske u Europskoj uniji možda ambicije premijeru Plenkoviću da najavljena ograničenja ipak uvede u Kazneni zakon? I zviždači bi ubuduće bili kazneno proganjani unatoč činjenici što postoji zakon i o navodnoj zaštiti zviždača.

Puno stvari je podređeno stvaranju paradigme o proeuropskom Plenkoviću zaslužnom za svaki iskorak Hrvatske u integracijama. S jedne strane, čini mi se i to kao neka vrsta brane tom njegovu totalitarnom prijedlogu. S druge strane, svjedočimo stalnom osnaživanju autoritarnog modela. Imponira Plenkovićeva sposobnost odigravanja obaju uloga. Međutim, vrijeme takve prikazivače stanja uvijek na kraju ogoli. Nadam se da postoji svijest u hrvatskom društvu o štetnosti takve odluke kojom bi se uvela cenzura. Vjerujem i dalje u reakciju društva da spriječi poljski scenarij u Hrvatskoj.

Ne smijemo pristati na odluke koje imaju ogromnu korist za vodećeg političara, ali istodobno i ogromnu cijenu koju plaćaju samo građani.