S Mišom Krstičevićem, članom Predsjedništva SDP-a, gradonačelnikom Ploča i aktivnim kirurgom u splitskoj bolnici, započeli smo razgovor još u samoj izbornoj noći u stožeru koalicije Rijeke pravde na Iblerovu trgu u Zagrebu. Iako su Rijeke pravde predvođene SDP-om s najavljenim postizbornim partnerom Možemo! na parlamentarnim izborima osvojile 1886 glasova više od HDZ-a, Krstičević nije zadovoljan rezultatima. Nezadovoljan je zato što su SDP i Možemo! unatoč tom rezultatu, zbog izborne geografije, osvojili devet saborskih mandata manje i tako smanjili šanse da eventualno formiraju Vladu, a HDZ pošalju u oporbu. Sam Krstičević ušao je u Sabor zahvaljujući preferencijalnim glasovima u 10. izbornoj jedinici. Osvrćući se na angažman predsjednika Zorana Milanovića, ocijenio je da je on odlukom o održavanju izbora sredinom tjedna i svojim javnim nastupima pomogao većoj izlaznosti birača, ali i značajno podigao rejting SDP-u i njegovoj koaliciji okupljenoj u Rijekama pravde. Budući da se zbog izbornih rezultata počelo spekulirati s odlaskom Peđe Grbina s čela SDP-a, među njegovim potencijalnim nasljednicima počelo se spominjati i Krstičevića, ali se on zasad u razgovoru za Nacional o tome nije želio izjasniti. Kada se prvi put odlučio politički aktivirati kandidiranjem na lokalnim izborima za gradonačelnika Ploča, Mišo Krstičević odrekao se šest mjeseci plaće u Kliničkom bolničkom centru Split, gdje i danas, uz gradonačelnički posao u Pločama, radi puno radno vrijeme kao kirurg ortoped. Krstičević je doktorirao na Medicinskom fakultetu u Splitu, a rodio se 1987. godine u njemačkom gradu Oberhausenu, gdje mu je tada otac igrao nogomet. Mišo Krstičević stariji bio je poznati nogometaš koji je karijeru započeo u splitskom Hajduku da bi kasnije igrao i za mostarski Velež te jugoslavensku reprezentaciju.

NACIONAL: Vi ste u Sabor ušli na osnovi preferencijalnih glasova u desetoj izbornoj jedinici, ali Rijeke pravde predvođene SDP-om nisu pobijedile unatoč relativno visokoj izlaznosti birača. Izašlo ih je više od 60 posto. U čemu je SDP pogriješio u ovoj izbornoj kampanji?

Nakon osam godina ovakvog HDZ-a ne možemo biti zadovoljni što nam birači, koji evidentno žele promjenu, a što su pokazali i kroz izlaznost i glasove koji su išli protiv vladajućih, nisu iskazali povjerenje u još većoj mjeri. Ne mislim da je problem u samoj kampanji koja je bila u specifičnim okolnostima. Rejting nam je u završnici čak i porastao. Iskustvo s lokalne razine uči me da su socijaldemokratske vrijednosti među građanima i te kako žive. Kad god i gdje god SDP ponudi kvalitetne ljude i jasno komunicira i provodi politiku, dobivamo snažnu podršku građana. Već deset godina se na nacionalnoj razini ne ponašamo tako. To što smo pošteni ili pošteniji od HDZ-a, nije dovoljno. Aktivisti, studenti, intelektualci i radnici, svi su počeli stvarati ili tražiti alternativne lijeve opcije, a nekad su redovito dolazili kod nas. Ako izuzmemo nešto starijih, koji će nam biti “vjerni do groba”, birači od centra nalijevo oduvijek su bili zahtjevniji.

NACIONAL: Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović objavio je odluku da predsjednik Zoran Milanović ne može biti kandidat za mandatara, a ni premijer. Ali troje ustavnih sudaca bilo je protiv te odluke ocjenjujući je protuustavnom. Jeste li to očekivali nakon višekratnih poziva Sandre Benčić da se Ustavni sud prije samih izbora odredi prema najavama predsjednika Milanovića da se kandidira za premijera iako formalno nije sudjelovao u izbornoj kampanji?

Ustavni sud je jako kompromitirao svoj ugled u društvu posljednjim odlukama i komunikacijom. Tužno mi je i dugoročno opasno što uopće tako raspravljamo o njihovim odlukama, jer duboko vjerujem u važnost snažnih institucija. No za to je nužno da tamo sjede najbolji, a ne politici najbliži. Činjenica je da su kalkulirali i politizirali i da je očito previše slobodnog tumačenja. Ispada da su zadovoljni rezultatima pa ih neće poništiti, a nezadovoljni mogućnošću da Milanović bude mandatar pa će mu, eto, to onemogućiti. Otvoreno neslaganje pojedinih članova i ustavnopravnih stručnjaka je dodatan razlog za pravnu nesigurnost, koja je i tako rak rana ove zemlje.

‘Kad god i gdje god SDP ponudi kvalitetne ljude i jasno komunicira i provodi politiku, dobivamo snažnu podršku građana. Već deset godina se na nacionalnoj razini ne ponašamo tako’, smatra Mišo Krstičević. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Je li to bila usluga predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića i osmero sudaca Andreju Plenkoviću i HDZ-u?

Iskreno, ne znam da su time išta postigli. Bilo bi jako opasno da onaj tko donese 76 potpisa i koga Sabor izglasa ne postane mandatar, ma tko on bio.

NACIONAL: S tom odlukom Ustavnog suda, osim troje njegovih sudaca, a to su Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec, nije se složila ni profesorica ustavnog prava iz Zagreba Ana Horvat Vuković. Prema njenoj promptnoj objavi, „donesena odluka je pogrešna jer pogrešno ocjenjuje činjenice i okolnosti“. Zaključuje da je to „oduzimanje prava građaninu Republike Hrvatske da na temelju iskazanog povjerenja birača prihvati mandat za sastav vlade“. Slažete li sa stavom profesorice?

Nisam ustavnopravni stručnjak, no rekao sam da bi to bio opasan presedan. Nastojim se držati onoga u čemu sam stručan, a u onome u čemu nisam slušam mišljenje i tumačenja eksperata. Kad osim sudaca imate podijeljena mišljenja i pravnih stručnjaka u tako bitnim stvarima, onda ste kao građanin u problemu. Kao da ja pacijentu kažem da mora amputirati nogu, a kolega na iste nalaze kaže da mu je potrebno samo tjedan dana u toplicama.

NACIONAL: Je li angažman predsjednika Milanovića, koji je pozvao građane da ne glasaju za HDZ zbog njegovih korupcijskih afera, pomogao SDP-u i oporbi? Ako nije, zašto mislite da nije?

Njegov angažman je, prije svega, podigao interes građana za izbore, a što je izuzetno bitno. Odabirom dana i njegovim aktivnim angažmanom došli smo do rekordne izlaznosti. Ponavljam, rejting SDP-a je također doživio najveći skok u posljednjih dugo godina upravo kad je on percepcijski preuzeo vodeću ulogu. Zašto taj doprinos nije bio još veći, nije fer stavljati na njegova leđa jer ovu trku očito nismo bili u stanju bez njega dobiti. Da jesmo, ne bi se on uključivao. Visoka izlaznost je, naravno, pogodovala i ostalim strankama, ali ponavljam – moja želja je da uvijek imamo visoku izlaznost. Demokracija daje najbolje rezultate i najpoštenija je kad veliki broj ljudi izađe na izbore.

NACIONAL: Kako objašnjavate to što je u stožeru SDP-a i Rijeka pravde atmosfera splasnula već nakon objave prvih izlaznih anketa?

Kad smo vidjeli veliku izlaznost, znali smo da to neće ići na ruku HDZ-u, no nadali smo se da će veći dio protestnih glasova ići koaliciji Rijeke pravde. Rezultati izbora nisu bili bitno drugačiji od izlaznih anketa, ali taj 61 mandat HDZ-u nije dovoljan za sastavljanje vlade. Treba im 76 zastupničkih ruku u Saboru da bi imali većinu. S druge strane, uoči izbora imali smo jasnu artikulaciju svih oporbenih stranaka upućenu građanima, dakle, biračima, da neće ulaziti u koaliciju s HDZ-om. Taj 61 mandat HDZ-u je ispod njihovih očekivanja, ali sada je pitanje do kada će ostati tako, odnosno, hoće li Domovinski pokret zadržati poziciju od prije kampanje ili će ići ruku pod ruku s HDZ-om kako to u ovom trenutku izgleda.

NACIONAL: Je li Zoran Milanović pogriješio nudeći se za premijera?

On je napravio najviše što je mogao da se vagon u kojem se Hrvatska našla izbaci iz kolosijeka anomalija u kojem smo posljednjih osam godina. Nije samo navijao s tribine, nego je izašao iz zone komfora i ušao igrati utakmicu. Ponavljam, da smo kao opozicija i kao SDP bili dovoljno jaki bez njega, siguran sam da mu takvo što ne bi palo na pamet.

‘Kad ovaj ciklus prođe, podvući će se crta i odlučit ćemo kako dalje. Godinama sam u stranci i predobro sam svjestan odgovornosti koju podrazumijeva vođenje SDP-a da bih olako o tome odlučivao’

NACIONAL: Prepoznajete li mogućnost oporbenih stranaka da ostanu dosljedne svojim predizbornim porukama, pa makar se možda formirala manjinska vlada i bez Zorana Milanovića?

Iako je politička trgovina ostala zaštitni znak HDZ-a, smatram da je javnost ozbiljno shvaćala poruke da nijedna oporbena stranka neće ući u koaliciju s HDZ-om. Jasno mi je da će se HDZ sada koristiti političkom trgovinom za formiranje parlamentarne većine unatoč činjenici da se dvije trećine birača izjasnilo kako ne želi da HDZ nastavi upravljati Hrvatskom. No to je uobičajeno za HDZ, a vrlo loše za Hrvatsku. Politička trgovina postala je ozakonjena. Pred europarlamentarne i lokalne izbore svi će biti oprezniji jer će ih građani jako kazniti ako krenu u dugom pravcu.

NACIONAL: Iako HDZ nije apsolutni pobjednik ovih izbora, oporbene stranke, uključujući one okupljene u Rijekama pravde s SDP-om, nemaju dovoljno mandata da bi formirale vladu. Slažete li se s tom ocjenom?

Matematički je moguće formirati anti-HDZ vladu, no pitanje je njene funkcionalnosti, održivosti i vrijednosne usklađenosti. Politika bez vrijednosti i dovela nas je tu gdje smo danas. Prioritet je smijeniti HDZ, ali ne da bismo ih za godinu vratili na vlast, već da građanima ponudimo nešto kvalitetnije i pravednije.

NACIONAL: Već se najavljuje odlazak Peđe Grbina s čela SDP-a. Među kandidatima koji bi ga mogli naslijediti na toj poziciji spominje se i vaše ime, kao i kolegica Mirela Ahmetović. Jeste li spremni preuzeti vodstvo SDP-a?

Prije četiri godine vrlo glasno sam kritizirao i upozoravao vodstvo na propuste prije izbora i nakon izbora. Ovoga puta govorio sam isključivo na tijelima stranke jer nisam htio ničim ugroziti cilj koji nam je bio zajednički, a to je smjena HDZ-a i pravednija i uspješnija Hrvatska. Uže vodstvo nekolicine je puno odluka donosilo bez konzultacija, na koncu smo i o Milanovićevu uključivanju saznali kad i vi mediji. Kad ovaj ciklus prođe, podvući će se crta i donijet ćemo odluke kako dalje ovisno i o ishodu. Godinama sam u stranci i predobro sam svjestan odgovornosti koju podrazumijeva vođenje SDP-a da bih olako o tome odlučivao. Do sada smo imali prilike vidjeti kolege koji od svega imaju samo ambiciju da budu na mjestu predsjednika stranke.

NACIONAL: Ali vidite li sebe na čelu SDP-a?

Imam snažan poriv da s kolegama sustavno mijenjam stranku, a time posredno i stvari u Hrvatskoj nabolje. Svi trebamo težiti tome da SDP ponovno postane stranka koja će biti prvi izbor najvećem broju građana i koja će samostalno ili s partnerima ostvarivati i relativnu pobjedu na izborima. Vodstvo ne trebamo birati samo gledajući unutarstranačke odnose. Predsjednica ili predsjednik ne bi trebali biti oni koji su u stanju samo skupiti ruke u stranci, nego sistemski promijeniti SDP, pobijediti na izborima prije svega HDZ, a onda i druge koji bi Hrvatsku gurali u crnilo. Sve navedeno mora prethoditi realizaciji našeg primarnog cilja, a to je izgradnja socijalne države.

NACIONAL: Tih šezdesetak mandata HDZ-u nije dovoljno. Hoće li uspjeti kupiti dovoljno zastupničkih ruku? Hoće li sklopiti koaliciju s Domovinskim pokretom o čemu, kako se tvrdi, već pregovaraju? Znači li to da će Plenković morati odustati od već u subotu dogovorene suradnje s SDSS-om Milorada Pupovca?

Kako god to završilo, Plenković više neće biti onaj koji upravlja onako kako je to radio prethodnih godina. Činjenice su da netko iz opozicije može pogaziti izgovoreno te da HDZ još uvijek trgovinom može doći do potrebne mu većine. Krajnji rezultat ovih izbora u konačnici bi mogao biti sljedeći: HDZ nije pobijedio, ali ni oporba okupljena u Rijekama pravde predvođena SDP-om nije uspjela.

‘Moguće je formirati anti-HDZ vladu, no pitanje je njene funkcionalnosti. Politika bez vrijednosti i dovela nas je tu gdje smo danas. Prioritet je smijeniti HDZ, ali ne da bismo ih za godinu vratili na vlast’

NACIONAL: Biste li bolje prošli da je Možemo! pristao na predizbornu koaliciju s Rijekama pravde? Je li Možemo! pogriješio što nije pristao na predizbornu koaliciju?

To su također odluke koje su utjecale na ishod, ali sigurno da svaka od njih ima duboke razloge. Nije ispravno isključivo naknadno zbrajati glasove koji su osvojeni, ali npr. Možemo! bi nam sigurno donio dodatnih mandata barem u jedinicama u kojima su ostali ispod praga kao što je, naprimjer, deseta izborna jedinica. S druge strane, bili bismo relativni pobjednici u zagrebačkim izbornim jedinicama i matematika bi danas bila dosta drugačija. SDP i Možemo! zajedno su na ovim izborima, na temelju podataka s 99,79 posto obrađenih biračkih mjesta, osvojili 731.750 glasova, što je za 1886 glasova više od HDZ-a s glasovima dijaspore. No iako su osvojili više glasova, zbog D’Hondtovog sustava preračunavanja u mandate dobili su devet mandata manje od HDZ-a. Ako im se pribroje i glasovi IDS-a i Fokusa, koji su također osvajali mandate, te četiri stranke imale bi čak 82.325 glasova više od HDZ-a, ali svi zajedno i dalje šest mandata manje od HDZ-a. Dakle, unatoč tome što je oporba imala više glasova od HDZ-a, zbog D’Hondtovog sustava preračunavanja glasova u mandate po izbornim jedinicama dobila bi devet mandata manje.

NACIONAL: Na prošlim izborima je Ivan Vrdoljak kao tadašnji predsjednik HNS-a i partner SDP-a govorio o HDZ-u i partnerima kao „Titanic koaliciji“, a onda je preko noći ušao u tu koaliciju. Hoće li i ovoga puta biti sličan rasplet?

Sve smo to već vidjeli. HDZ iza sebe ima osam godina na vlasti i imali su dovoljno vremena pokazati koliko vrijede. Na valu njihove kleptomanije i nefunkcionalnosti u trenutku puno bolje situacije za promjenu nego na prošlim izborima, oporba nije uspjela bez ikakvih problema srušiti HDZ. Što će se događati, teško je predvidjeti, ali izgledno je da će neku kompatibilnu vladu na strani opozicije teško biti složiti. S druge strane, čini mi se da će HDZ trgovinom uspjeti doći do nekakve većine. Ukratko, HDZ nije pobijedio, a oporba na čelu s SDP-om nije se uspjela obračunati s korupcijom.

NACIONAL: Je li Možemo! iznevjerio dobitnu kombinaciju kada nije ušao u predizbornu koaliciju s SDP-om? Unatoč činjenici da su za sebe osvojili dvostruko više, 10 saborskih mandata, izračuni pokazuju da biste zajedno osvojili više mandata od HDZ-a i bili relativni izborni pobjednici s 58 mandata, a HDZ bi imao manje.

Oni su nastali kao alternativa SDP-u u to vrijeme nezadovoljna našim djelovanjem. Ta skupina ljudi nije bila zadovoljna načinom na koji SDP provodi socijaldemokratske politike. Nije da ja ne razumijem i ne poštujem njihovu stranačku poziciju i interese. Također nisam sudjelovao u pregovorima i nije OK da donosim zaključke bez informacija s obiju strana, no danas je činjenica da je odluka Možemo! imala za posljedicu da nismo imali snažniji zamah kako bi ljudi shvatili da postoji snaga koja će srušiti HDZ. Želja građana je postojala da se sruši HDZ, ali taj moment nije kvalitetno iskorišten. Zašto je Možemo! u ovom trenutku odabrao gledati stranački interes, a državu kojoj je bio potreban scenarij rušenja HDZ-a s vlasti staviti na drugo mjesto? Takvo pitanje mi se čini opravdanim, ali uvijek sam za to da prije svega pometem ispred svog praga pa onda govorim o drugima.