Saborski zastupnik SDP-a i kandidat za člana Predsjedništva stranke na skorim stranačkim izborima Mišo Krstičević pojašnjava zašto je podnio ostavku na mjesto gradonačelnika Ploča i otkriva koga podržava u utrci za novog predsjednika SDP-a

S Mišom Krstičevićem, donedavnim SDP-ovim gradonačelnikom Ploča koji je doselio u Zagreb, a od ponedjeljka počeo i operirati kao kirurg u Traumatološkoj bolnici u Zagrebu, razgovarali smo u povodu predstojećih stranačkih izbora u SDP-u ove subote. Iako se očekivalo da će se i Krstičević kao aktualni predsjednik županijske organizacije SDP-a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kandidirati za predsjednika SDP-a, to se nije dogodilo. Kandidirao se samo ponovo za člana Predsjedništva SDP-a, što je i dosad bio. Osvrnuo se i na kandidaturu Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima naglasivši da Milanovićevu kandidaturu ne treba ponovo propitivati, jer SDP boljeg kandidata od njega nema.

Krstičević je upamćen i po tome što se, kada se kandidirao za gradonačelnika Ploča, zbog kampanje šest mjeseci odrekao plaće u Kliničkom bolničkom centru u Splitu, gdje je tada radio kao liječnik. Krstičević je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Splitu, a rodio se 1987. godine u njemačkom gradu Oberhausenu, gdje mu je tada otac, Mišo Krstičević stariji, igrao nogomet.

NACIONAL: Odrekli ste se položaja gradonačelnika u Pločama, a dužnost prepustili svom zamjeniku. Niste morali to učiniti zbog toga što ste izabrani za zastupnika u Saboru jer niste bili župan, a niste se ni kandidirali za predsjednika SDP-a. Napustili ste i KBC u Splitu, gdje ste bili važan kirurg. Preselili ste u Zagreb i radite sada u Traumatološkoj bolnici u Zagrebu. Je li to bio bijeg iz Dalmacije?

Dalmatinci bježe u Dalmaciju, nikad iz nje. Preseljenje s etablirane pozicije, uhodanog funkcioniranja i jadranske obale nije jednostavna odluka. Želja za daljnjim profesionalnim napredovanjem i društvenom promjenom prebacila me jednom nogom u Zagreb. Druga noga ostaje u Dalmaciji, a s obzirom na to da sam izabran za zastupnika u desetoj izbornoj jedinici, pa su mi Ploče i cijela Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija ne samo izbor, nego i obaveza za daljnje društveno djelovanje.

NACIONAL: Zbog selidbe u Zagreb ostavili ste splitsku bolnicu bez važnog kirurga. U Zagreb ste stigli i kao sljedbenik Torcide. Kako ćete se s tim nositi u Zagrebu, u centru Bad Blue Boysa? Zašto ste napustili splitsku bolnicu u kojoj ste bili cijenjeni?

Javni sustav nikako ne bi trebao ovisiti o samo jednom pojedincu, tako da smatram da se za pacijente ništa mojim odlaskom objektivno neće promijeniti. Subjektivnih, izdvojenih mišljenja će uvijek biti, za takve slučajeve udaljenost Zagreb – Split neće biti prepreka. Život na svakodnevnoj relaciji Ploče – Split, uz paralelno upravljanje gradom i kirurški posao, bio je izrazito izazovan i užasno fizički naporan. Sličan obim i opis posla čekaju me i u Zagrebu, a nadam se da ću biti uspješan u liječenju pacijenata i političkom djelovanju. Ustrajan u napredovanju na oba polja. Hajduk kao jedan od najprepoznatljivijih simbola unutar Dalmacije je duboko ukorijenjen u moju obitelj, mogu slobodno reći da je i dio tradicije kroz nekoliko generacija. Otac je najznačajnije uloge u karijeri i igrača i trenera ostvario s Hajdukovim grbom. Svaka regija ima svoje posebnosti, često je Dalmacija malo ekstremnija od ostalih, ali to je tako. Pogledajte primjer bijele zastave koja je međunarodni simbol predaje. Kod nas predstavlja poziv na otpor, zajedništvo, prkos moćnome, zaštita slabijeg. Simbol dišpeta, borbe do kraja, negacija predaje. Baštiniti ideju slobode u Dalmaciji izvanredan je temelj razvoja ljevičarske misli i djelovanja.

‘Potrebno je transformirati SDP iz stranke sukoba zbog osobnih interesa u stranku suradnje radi javnih interesa. Nadam se da ćemo uskoro osvijestiti uvjete svog opstanka’

NACIONAL: U jeku ste kampanje stranačkih izbora u SDP-u. Vaš kolega Ranko Ostojić je povukao svoju kandidaturu za predsjednika SDP-a. Može li se povući kandidatura neposredno uoči izbora? Ostojić se jako založio za to da se za predsjednika SDP-a kandidira Zoran Paunović, gradonačelnik Makarske koji nije imao potrebnih punih pet godina stranačkog staža u SDP-u za izbor predsjednika. Nedostajali su Paunoviću tek tjedni članstva u SDP-u.

Ne znam ostaje li ipak kandidatura Ranka Ostojića na izbornom listiću ili ne. To treba pitati Središnju izbornu komisiju. Ranko je komunicirao svoju kandidaturu za predsjednika SDP-a kao protest radi potencijalne zabrane kandidiranja kolege Paunovića. Nakon procesa kandidiranja je razvidno da smo i politički i tehnički pogriješili što smo prihvatili takva pravila. Nije samo zbrka oko Paunovićeve kandidature mana tih pravila. Tu umotvorinu pojedinaca treba zgužvati i baciti u smeće kao i mnoge matematičke formule koje guše SDP.

NACIONAL: Statutarna komisija je na kraju dozvolila Paunoviću kandidaturu. Kako tumačite taj obrat?

Statutarna je donijela odluku sukladno slovu i duhu statuta stranke. Ispravna je i za mene je očekivana odluka. Međutim, otvara niz drugih pitanja o pravilima koja treba raspraviti unutar kuće nakon izbora. Pravovaljana kandidatura kolege Paunovića otvara mogućnost svim članovima da glasaju za promjenu u SDP-u.

NACIONAL: Zašto se vi niste kandidirali za predsjednika SDP-a kad ste s preselili u Zagreb? U javnosti se to očekivalo.

Iako je svaka politička odluka izrazito javna stvar, jasno je da postoji i privatna komponenta. Svjestan sam da se kandidatura očekivala. S obzirom na osobni cilj političkog djelovanja i okolnosti, nisam se odlučio kandidirati. Unutarstranački izbori nisu utrka za poziciju vladara stranke. SDP treba biti sustav okupljanja i kreacije politike. Stranka je mehanizam dolaska na poziciju upravljanja državom s koje se može ostvariti cilj, kreacija boljeg i pravednijeg društva. Za početak je potrebno transformirati SDP iz stranke sukoba zbog osobnih interesa u stranku suradnje radi javnih interesa. Iako obrisi ne postoje, nadam se da ćemo uskoro osvijestiti uvjete svog opstanka.

NACIONAL: Kandidatkinja za predsjednicu SDP-a Sanja Major problematizirala je i kandidaturu Zorana Milanovića kao SDP-ova kandidata na predsjedničkim izborima. U svojoj kampanji najavila je novo izjašnjavanje SDP-a o Milanoviću. Treba li se stranka ponovo izjašnjavati o Milanovićevoj kandidaturi?

Ne znam je li to bilo njeno stvarno mišljenje ili joj je samo bila namjera da osvoji neki prostor u mainstream medijima dovodeći u pitanje hoće li SDP kao najveća oporbena stranka dati podršku aktualnom predsjedniku Hrvatske. Milanović će imati podršku SDP-a na predsjedničkim izborima. Iako se na izborima uvijek svašta može dogoditi, vrlo je izvjesno da će on ostati stari/novi predsjednik Hrvatske. Prema mom sudu, u SDP-u i oko SDP-a nema adekvatnijeg kandidata za poziciju predsjednika Hrvatske. Međutim, vodstvo SDP-a treba definirati odnos političkog djelovanja stranke i Milanovića.

NACIONAL: Smatrate li onda da se Milanović, kada mu istekne mandat ili eventualno podnese ostavku na predsjedničku dužnost, ne može vratiti u SDP, da mora napustiti visoku politiku?

SDP treba biti otvorena stranka u čije djelovanje se žele uključiti svi socijaldemokratski nastrojeni građani, tako i Milanović od 2030. Međutim, ako želimo biti uspješni, moramo biti i vjerodostojni i transparentni. Potrebno je odgovoriti na pitanja oko ponovnog uključivanja Milanovića u parlamentarnu utrku. SDP se treba razvijati suvereno i odvojeno od pozicije predsjednika Hrvatske. Smatram da je to i njegov stav.

‘Svjestan sam da se moja kandidatura očekivala, ali s obzirom na osobni cilj političkog djelovanja i okolnosti, nisam se odlučio kandidirati’, kaže Mišo Krstičević; FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Mladena Kešera, načelnika općine Kalnik, jednog od kandidata za predsjednika SDP-a, a u javnosti mnogi tvrde i najbogatijeg političara, osobno poznajte. On je zatražio novo raspisivanje stranačkih izbora jer je Peđa Grbin najavio da će voditi izborni stožer Siniše Hajdaša Dončića. Kako to komentirate?

Nisam primijetio takvu najavu Peđe Grbina, iako nije nemoguće da aktivno suportira kandidaturu Siniše Hajdaša Dončića. Mladena smatram dobronamjernom osobom, a teze o regularnosti izbora koje je iznio vidim da javno i direktno podržava i Mirando Mrsić. Do odlaganja izbora i ponavljanja procedure neće doći iako treba naglasiti da ovaj izborni proces nije besprijekorno pripremljen. Nažalost u sjeni procesa ostaju potezi kojima se kontinuirano smanjuje razina demokracije u SDP-u. Pravila o izborima su nakon drugog ciklusa dovela do toga da je određeni broj kolega već izabran prije izbora. Paralelno uz te porazne učinke imamo i javno zalaganje kolega za ukidanjem direktne demokracije, tj. sustava jedan član -jedan glas. Nevjerojatno je da se na toj razini ne razumije nužnost njegovanja demokracije u SDP-u.

NACIONAL: Bili ste kritični prema rezultatima izbora SDP-a. Izlaznost birača je bila visoka, skoro 70 posto, a u takvim situacijama u pravilu padaju vladajuće stranke. Ali HDZ je opstao na vlasti. S druge strane, činjenica je da je u Hrvatskoj bilo pola milijuna birača više od punoljetnih građana prema popisu stanovništva. Je li ta razlika u broju punoljetnih državljana i birača omogućila prostor manipulaciji, posve precizno, krađi glasova? Imamo konkretan primjer. Prijatelj mi je osobno potvrdio da su mu oba roditelja umrla prije godinu dana, ali da su njihova imena uredno ostala u registru birača, i to u centru Zagreba.

Često se kritički osvrt negativno vrednuje kod onih kojima ne odgovara, pozitivno kod grupacija kojima odgovara. Ali zapravo je pravo pitanje je li kritika točna ili netočna. Točnost analize da nažalost nismo uspjeli u izbornom procesu se potvrdila u trenutku kad je Andrej Plenković osigurao parlamentarnu većinu. A uoči samih izbora je SDP-u gotovo sve išlo na ruku u usporedbi sa situacijom prije četiri godine. Od izbora u srijedu, do ogromne izlaznosti, bez straha glasača od korone. Ponuda sigurnosti od ugroze se uvijek bolje „proda“ s vladajuće pozicije, a HDZ je to iskoristio prije četiri godine, kada je išao sa sloganom „sigurna Hrvatska“. Ove izbore su dobili i bez tih faktora. Birački popisi i nelogičnosti unutar njih su HDZ-ova konstrukcija kojom kontinuirano ostvaruju nekad značajnu, ponekad beznačajnu, ali uvijek nepoštenu prednost na izborima.

NACIONAL: Zašto mislite da je zbog epidemije presudila ta parola HDZ-a o sigurnosti na izborima prije četiri godine?

Sigurnost i sloboda se uglavnom poništavaju. Za vrijeme epidemije korone, zbog osjećaja ugroženosti, društvo je pristalo na brojne metode ograničavanja slobode. Pozicija vlasti u tom trenutku je najsnažniji izvor željene sigurnosti. Pa sjetite se kako je na tom valu ministar Vili Beroš, poznat po „hvala na pitanju“, postao nacionalni heroj iako je njegov resor epidemiju dočekao potpuno nespreman i nažalost prema statistici imao jedne od najlošijih rezultata u EU-u. U travnju ove godine imali smo ogromnu izlaznost potaknutu potezima Zorana Milanovića, ali to nismo uspjeli pretvoriti u rezultat na izborima. Zašto? Najavom da bi Milanović mogao postati i premijer nije se motiviralo da na izbore izađu samo birači ljevice, nego se motiviralo i birače HDZ-a, pa i desnice, koji su bili protiv Milanovića. Očito njegova poruka građanima da nikako ne glasaju za HDZ, nego za bilo koga drugog, pa čak i Domovinski pokret, nije riješila taj problem. Domovinski pokret je ušao u koaliciju s HDZ-om unatoč suprotnim porukama u izbornoj kampanju u kojoj je optuživao HDZ za lopovluk i korupciju. Pokrili su se po ušima i prihvatili ponudu HDZ-a. Rekao bih prevara birača, ali očekivana prevara.

‘Milanović će imati podršku SDP-a na izborima. U SDP-u i oko SDP-a nema adekvatnijeg kandidata. Međutim, vodstvo SDP-a treba definirati odnos političkog djelovanja stranke i Milanovića’

NACIONAL: Kako objašnjavate taj neuspjeh SDP-a na parlamentarnim izborima? Postizborni izračuni su čak pokazali da biste, da ste išli s Možemo! u predizbornoj koaliciji, dobili zajedno 49, a HDZ 46 saborskih mandata u izbornim jedinicama u Hrvatskoj. Iako je HDZ dobio tri dodatna mandata iz dijaspore, presuđivali su mandati osmero zastupnika nacionalnih manjina. Po svemu sudeći, manjinski zastupnici bi se opet ionako opredijelili za HDZ. Je li onda i kod zastupnika manjina presuđivao taj „osjećaj sigurnosti“ o kojem govorite?

Kako god bilo, moramo se suočiti s činjenicama. HDZ je pokazao visoku razinu organiziranosti, a ne možemo ignorirati ni podršku koju ima među građanima unatoč tome da je jedina stranka koja je pravomoćno osuđena i to zbog korupcije. I to je činjenica. Individualizacija kao proces u potrošačkom društvu na najgori način oslobađa pojedinca od kolektivnog djelovanja. Svijest o važnosti funkcioniranja države je niska. S druge strane, način komunikacije i banaliziranje političkih sadržaja uništili su dignitet politike i političara. HDZ se na takvom polju bolje snalazi.

NACIONAL: Ako je sve individualizirano, što onda građani kao individualizirani pojedinci pronalaze u toj podršci HDZ-u?

U HDZ-u prepoznaju vlastite interese, udio onih koji bi žrtvovali kravu zbog šnicela je očito značajan. Razina organiziranosti HDZ-a je trenutno nedostižna za konkurenciju. Značajnija izlaznost je način na koji se prednost njihove organizacije umanjuje, a s druge strane veća izlaznost povećava legitimitet demokratskog procesa.

NACIONAL: Hrvatska je i dalje suočena s najvećom inflacijom, najvećim poskupljenjima u Europskoj uniji. Može li se to odraziti na rezultate predsjedničkih izbora?

Teško mi je to reći. Vidimo da ta činjenica do sada nije izazvala neke veće tenzije u društvu. Čini mi se da prosječni građanin u Hrvatskoj mora biti mađioničar da sa svojim prosječnim mjesečnim prihodima preživi mjesec, pa su ljudi i demoralizirani. Također je činjenica da u kapitalističkim društvima, pa tako i u Hrvatskoj, najprije rastu cijene, pa tek onda s odmakom, ali u manjoj mjeri prihodi građana, posebno umirovljenika. Jasno je svima da je Vlada izgubila bitku s inflacijom, ali bunta nema.

NACIONAL: Kako ocjenjujete Dragana Primorca kao kandidata HDZ-a na predsjedničkim izborima?

Kandidat s podrškom HDZ-a uvijek može računati na dobar rezultat, što je u ovom slučaju ulazak u drugi krug. Ono što se Primorcu pojavljuje kao problem je relativno slaba razina podrške unutar HDZ-a od samo 80 posto te značajno slabija podrška od očekivane kod birača desnice. Za sada pokušava finoćom i pristojnošću postići efekt, ali potpuno bezuspješno. Bez aktivnih napada na Milanovića neće imati Plenkovićevu aktivnu podršku, a time ni apsolutnu podršku HDZ-a. Ostalo, vezano za programske smjernice, dosadašnju karijeru i uspjehe, za rezultat na izborima je irelevantno.

‘U HDZ-u prepoznaju vlastite interese, udio onih koji bi žrtvovali kravu zbog šnicela je očito značajan. Razina organiziranosti HDZ-a je trenutno nedostižna za konkurenciju na političkoj sceni’

NACIONAL: Parlamentarne izbore raspisao je predsjednik Milanović, pa su oni za tu prigodu prvi put srijedu pretvorili u neradni dan, što je značajno podiglo izlaznost birača. Ali sada predsjedničke izbore raspisuje Vlada. Hoće li to opet biti srijeda u studenome ove godine?

Vjerojatno neće biti srijeda. Plenković i HDZ napravit će analizu pa tek onda donijeti odluku. U svakom slučaju, nastojat će učvrstiti svoju poziciju i tako povlačiti poteze. Srijeda previše reklamira stil Zorana Milanovića.

NACIONAL: Što mislite o porezu na nekretnine, drugim riječima o porezu na imovinu koji je pripremila Vlada? Godinama se o tome raspravlja, ali nikako da se uvede.

Porez na nekretnine je nužan. Kašnjenje s uvođenjem takvog poreza je vjerojatno najizravniji pokazatelj političkog oportunizma u Hrvatskoj. Upitno je koliko će biti adekvatno podešen, koliko će godina i dopuna zakona proći dok zakon krene ostvarivati svoju davno, samo nažalost ne u Hrvatskoj, dokazanu svrhu. Rezultati će ovisiti o krajnjem obliku zakona koji će HDZ pripremiti i birokratskom aparatu, a s obzirom na to, možemo očekivati svašta.

NACIONAL: Kako ocjenjujete nastup Bijelog dugmeta u Splitu s pjesmom “Pljuni i zapjevaj, moja Jugoslavijo”, s emitiranjem u pozadini jugoslavenske zastave sa zvijezdom petokrakom? DP, član vladajuće koalicije, žestoko je napao taj koncert, a jedna braniteljska udruga zbog toga je zatražila i izgon Alena Islamovića iz Hrvatske. Lepa Brena pjevala je pjesmu „Jugoslavenka“ u zagrebačkoj Areni, pa nije bilo zahtjeva za njenim progonom.

Najbolji pokazatelj o čemu se radilo na tom koncertu Bijelog dugmeta u Splitu bila je reakcije publike. Jedan dio publike je pjevao s bendom, a drugi dio je zviždao. U takvoj situaciji atipični zvukovi, a to su bili zvižduci, uvijek više dolaze do izražaja i privlače pažnju od onih zvukova koje očekujete, a to su ljudi koji su pjevali. Tako je i u društvu kada očekivana reakcija izaziva manju, a neočekivana reakcija veću pažnju. Smatram da je i jedna i druga reakcija publike na tom koncertu bila ispravna, jer je pozicija jugoslovenskih simbola, objektivno, dvoznačna.

NACIONAL: Antipod tom koncertu bio je prethodni koncert Marka Perkovića Thompsona u Dugopolju. Tamo je bilo ustaških simbola.

Nemam ništa protiv koncerta Thompsona, smatram da svim organizatorima i pjevaču smetaju ustaški simboli koji se pojavljuju na takvim i sličnim javnim okupljanjima, jer da je suprotno već bi im do sada dali javnu podršku. Vjerojatno je sve to dio skrivene agende struktura koje takve događaje koriste za atomiziranje masa posjetitelja. Ovdje treba biti jasan, svi simboli NDH ne smiju bit dopušteni u javnom prostoru jer simboliziraju zločinačku tvorevinu. Obrazovni sustav je podbacio, društvo je prijemljivo za manipulaciju.

NACIONAL: Tko manipulira? Je li manipulira HDZ koji se nije baš nedvosmisleno izjasnio o koncertu Bijelog dugmeta?

HDZ je začetnik metoda manipulacije, ali se nekako čini da sad manipulira Domovinski pokret, ako ih u ovom trenutku uopće tako možemo zvati. Ljudi bi trebali biti najoprezniji kad im političari evociraju uspomene i pobuđuju emocije vezane za ratna zbivanja. U pozadini se najčešće događaju nelegalne novčane transakcije.