Misija za Ukrajinu izazvala je nove prijepore u državnom vrhu pa je N1 o cijeloj situaciji pitao NATO.

Vlada je, naime, u Sabor uputila Prijedlog odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga RH u NATO aktivnostima za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU).

Vlada ističe da se aktivnosti neće provoditi na teritoriju Ukrajine, a premijer Andrej Plenković naglasio je da nijedan vojnik u sklopu NSATU-a neće otići u Ukrajinu.

Sukob Plenkovića i Milanovića oko misije pomoći Ukrajini

S druge strane, predsjednik Zoran Milanović tvrdi da građani Hrvatske moraju znati da će se misija NATO-a odvijati i na teritoriju Ukrajine.

Plenković odluku Milanovića da ne da suglasnost za sudjelovanje hrvatskih vojnika u NATO-ovoj aktivnosti podrške za Ukrajinu smatra perfidnom manipulacijom. Dodao je i da je Milanović nedavanjem suglasnosti samo “spasio pet časnika da ne odu u njemački Wiesbaden”.

‘Države u suradnji s vojnim vlastima NATO-a odlučuju gdje će rasporediti svoje osoblje’

Stoga je N1 o misiji NSATU-a kontaktirao NATO.

Ako zemlja koja sudjeluje u ovoj misiji odluči poslati svoje časnike, kako je to u našem slučaju, u Wiesbaden, je li moguće očekivati da će oni biti premješteni na drugu lokaciju, u neku drugu članicu NATO-a ili možda drugu zemlju nečlanicu (Ukrajinu)?

“Osoblje NSATU-a radit će u zapovjedništvu NATO-a u Wiesbadenu (Njemačka) i u logističkim središtima u istočnom dijelu Saveza kako bi pružili potporu Ukrajini”, odgovorili su iz NATO-a za N1.

“Pojedinačne zemlje odlučit će gdje unutar NSATU-a rasporediti svoje osoblje, u bliskoj suradnji s vojnim vlastima NATO-a”, dodao je službenik NATO-a.

Jandroković kaže da se ‘ne može isključiti mogućnost rata širih razmjera’

Inače, o mogućnosti slanja hrvatskih časnika u misiju NATO-a u utorak je govorio i predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Ocijenio je da je “svijet danas ponovno na prekretnici“ i da “ni izbliza ne možemo isključiti mogućnost pogubnog ratnog sukoba širih razmjera“.

“U tako krhkom i nepredvidivom svijetu jako je važno znati svoje mjesto. Znati s kim si i na kojoj si strani“, proučio je Jandroković, istakavši kako je Hrvatska svoje strateške odabire odavno napravila i da smo “nedvojbeno dio zapadnog civilizacijskog kruga“.

‘Važno je da iza sebe imamo važne saveznike’

Napomenuo je da ti odabiri nisu slučajni, da su rezultat povijesnih iskustava i naše vlastite volje i da oni sa sobom donose prava, ali i obveze.

“U svijetu koji se neprestano usložnjava, predanost našim vrijednostima i savezništvima pitanje je od vitalne važnosti i nacionalnog interesa“, istaknuo je napominjući da je za “zemlju smještenu na vrlo bremenitom i trusnom prostoru, važno da iza sebe ima snažne saveznike“.

“To se ostvaruje i partnerskom pouzdanošću i spremnošću na solidarnost“, kazao je Jandroković.

‘Ne smijemo poslati poruku da smo partner kojeg zanimaju samo prava, ali ne i zajedničke obveze’

Napomenuo je kako bi “slanje nekoliko hrvatskih časnika u Njemačku bila simbolička gesta pomoći koja nema nikakve veze sa slanjem naših vojnika u Ukrajinu“.

“Pritom, volio bih da oni koji dvoje o takvoj simboličnoj potpori razmisle. I da se zapitaju: što ako sutra nama zatreba saveznička pomoć? Hoćemo li moći računati na potporu, ako smo je uskratili kada je trebalo“, zapitao se Jandroković.

Dodao je kako zbog toga “ne smijemo poslati poruku da smo partner kojeg zanimaju samo pogodnosti pripadanja nekoj skupini, a ne i zajedničke obveze“.

“Za mene nema dvojbe: uskrata pomoći i solidarnosti ne bi smio biti hrvatski put“, poručio je i izrazio uvjerenje da su mnogi u Hrvatskoj svjesni gdje nas eventualna nedosljednost te politička i sigurnosna lutanja mogu odvesti.

BIVŠI ŠEF DIPLOMACIJE ‘Milanović je napravio povijesnu grešku protivljenjem slanja časnika u misiju…’

“Odgovorni političari to prepoznaju. Oni moraju biti dorasli trenutku, koliko god osjetljiv on bio“, zaključio je Jandroković, a prenosi N1.