Doajen HDZ–a Bosiljko Mišetić kritizirao je mađarskog ambasadora zbog odnosa Mola prema Ini te je dodao da bi odnos Mađarske prema Ini mogao udaljiti dvije države

Bosiljko Mišetić, doajen HDZ-a, ministar pravosuđa početkom 90-ih i savjetnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana sredinom 90-ih, oštro je prošlog tjedna napao Józsefa Zoltána Magyara, mađarskog veleposlanika u Hrvatskoj. Nije se radilo o napadu na mađarskog veleposlanika osobno, nego je Mišetić optužio mađarski Mol da svojim ponašanjem u Ini provodi agresiju na hrvatski energetski suverenitet. U slobodnom prijevodu, Mišetić je izjavio da su zbog Mola Mađarska i Hrvatska u energetskom ratu.

MIŠETIĆEV ISTUP posredno govori i o razini frustracija koje unutar članstva HDZ-a rastu zbog ponašanja aktualne vlade, ponajprije Tomislava Karamarka, u okviru sukoba Vlade i Mola oko Ine. Sve se to dogodilo na predavanju “Quo vadis Hrvatska i Mađarska” koje je prošlog četvrtka na poziv Hrvatskog diplomatskog kluba održao mađarski veleposlanik u Hrvatskoj József Zoltán Magyar.

On je dobar poznavatelj prilika u Hrvatskoj, još od 1995. obnašao je dužnost konzula i atašea za tisak u Zagrebu, a od 2002. do 2006. bio je na čelu Generalnog konzulata Republike Mađarske u Osijeku. Izvanredno govori hrvatski jezik. Diplomirao je povijest i hrvatski jezik na Sveučilištu Janusa Pannoniusa u Pečuhu. Od 2008. do 2012. bio je zamjenik šefa misije u Veleposlanstvu Mađarske u Zagrebu, a dužnost veleposlanika preuzeo je prije nešto više od godinu dana. Nacional je jedini od hrvatskih medija prisustvovao tom predavanju koje je završilo raspravom o odnosima Ine i Mola. Rasprava je krenula u tom smjeru nakon što je novinarka Nacionala zamolila mađarskog veleposlanika da komentira smjer razvijanja mađarsko-hrvatskih odnosa u kontekstu afere Ina-Mol.

MAGYAR JE NAJPRIJE ISTAKNUO da taj slučaj ne voli nazivati aferom, nego problemom koji treba riješiti te da je prije svega riječ o sudskom ili juridičkom pitanju.

“Mi Mađari smatramo da je to pitanje koje svakako moramo riješiti. Koja ćemo sredstva koristiti za njegovo rješavanje, to je možda zanimljivije. Međutim, smatramo da se to mora prvenstveno riješiti na poslovnome planu. Moje je stajalište da bi možda cijeli odnos najviše pokvarilo ako bi se netko uplitao sa strane. To je sudsko pitanje, a na sudu obje strane predstavljaju ljudi koji se razumiju u to. Mađarska država, odnosno vlada, nije u toj parnici, a ja predstavljam mađarsku državu i mađarskog predsjednika”, istaknuo je veleposlanik.

• ‘HRVATSKA TREBA ISTRAŽITI i privesti pravdi one koji su skrivili gubitak kontrole nad Inom. Tendencija Mola je da Inu pretvori samo u benzinske postaje. Ako zatvori rafinerije, bit će političkih implikacija’

 

Nakon njegovih riječi Mišetić je izjavio: “Vi kažete da je to juridičko pitanje. Odnos Ine i Mola nije samo juridičko pitanje, nego je u pitanju odnos Hrvatske i Mađarske. Kad bi to bilo samo juridičko pitanje, ono bi se lako riješilo. Hrvatska treba istražiti i privesti pravdi one koji su skrivili da je izgubila kontrolu nad strateškom firmom kao što je Ina. Odnos Mola prema Ini je takav da ovih posljednjih nekoliko godina poslovanja očito pokazuje da je takvim sporazumom i davanjem takvih ovlasti Molu, Hrvatska izgubila energetski suverenitet. Tendencija Mola je da Inu u Hrvatskoj pretvori samo u benzinske postaje na kojima će prodavati svoje proizvode. Ako zatvori rafinerije, što je očito teže, to će imati određene političke implikacije”, poručio je Mišetić mađarskom veleposlaniku i pozvao da se upotrijebi politička volja kako bi se odnosi Hrvatske i Mađarske nastavili razvijati u kvalitetnom i dobrom smjeru. Mišetić je upozorio da bi odnos Mađarske prema Ini Hrvatsku mogao udaljiti od te države.

“Kao da je netko kost bacio među nas u odnosima Ine i Mola koji bi mogli poremetiti i političke odnose, što bi bilo štetno za obje države”, rekao je Mišetić.

TEMA O ODNOSIMA INE I MOLA nije bila predviđena dnevnim redom, a veleposlanik je u svom predavanju koje je trajalo više od sat vremena i u kojem su vješto i diplomatski izbjegnute neugodne epizode iz mađarsko-hrvatske povijesti, i tu temu spomenuo samo usputno. Odnosi Ina-Mol spomenuti su tek u kontekstu jačanja energetske suradnje između dviju zemalja, iako se možda prema nazivu predavanja moglo očekivati da i o toj temi kaže nešto više zato što je riječ o pitanju koje trenutno najviše opterećuje mađarsko-hrvatske odnose.

U završnom dijelu predavanja, odgovarajući na pitanja Nacionala, Magyar je istaknuo da je okvir za daljnje političke razgovore uspostavljen 2. veljače ove godine, kada je šef hrvatske diplomacije Miro Kovač posjetio Mađarsku i izrazio želju da se ponovno otvore razgovori. Magyar nije želio konkretno odgovoriti ni na pitanje smatra li da se dvije zemlje trebaju povući iz arbitraže te što misli o tome što se iz vrha hrvatske politike, odnosno iz Vlade, mogu čuti stajališta da se Hrvatska treba povući iz tog procesa.

“ODREĐENA PITANJA su na određenim aktovima i ne želim ih izvlačiti izvan okvira. Mađarska država nije većinski vlasnik Mola i smatra da ta naftna kompanija kao zaista srednjoeuropski lider u energetskom sektoru, dobro funkcionira i ima svoje vlasnike. Postoji regulacija vođenja kompanije i ako su dioničari zadovoljni, onda zasigurno i sljedeće godine cijelo vodstvo može dočekati skupštinu, nadzorni odbor i sve ostale obvezne korake koje tvrtka godišnje mora provesti. Upravo iz hrvatskih medija može se saznati da će Hrvatska pripremiti svoju poziciju. Premijer je prošlog tjedna potvrdio da će osobno voditi pregovaračku skupinu i ja se nadam da se na prvom susretu između mađarskog i hrvatskog premijera neće samo o tome razgovarati. Jer ako bi samo o tome razgovarali, onda bi neki možda htjeli pretpostaviti rezultat, je li pogodak na jednoj strani ili je na drugoj. A ja tvrdim da takav odnos prema tom pitanju nije najbolji. Važno je da razgovori počnu, da su na određenim funkcijama odgovorni ljudi i kad imaju mandat, onda se očekuje da započnu pregovore. Sve drugo što se vodi pred sudom imalo bi najlošiji ishod kad bi oni koji nemaju legitimitet davali svoje sugestije”, istaknuo je veleposlanik u završnoj riječi i ponovio da je dosad uvijek imao stav da neće ni komentirati ni relativizirati ovaj slučaj, ali ni dopustiti da se odnosi pogoršaju.