Prošlog tjedna održana je burna sjednica saborskog Odbora za pravosuđe na koju je, temeljem potpisa 30 zastupnika opozicije, glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek došla braniti izvješće o radu DORH-a u 2021.

Nakon brojnih pitanja i kritika predstavnika opozicije i trosatne rasprave, izvješće je na kraju usvojeno. Indikativno je kako Zlata Hrvoj-Šipek nije imala vremena odazvati se pozivu Antikorupcijskog vijeća na čelu s Nikolom Grmojom te se ispričala unaprijed dogovorenim obvezama. Očito su joj više odgovarali „kontrolirani“ uvjeti na Odboru za pravosuđe, gdje HDZ ima većinu, za razliku od Antikorupcijskog vijeća, gdje je nema. Usprkos tome, tvrdila je da opozicija sazivanjem ove sjednice vrši pritisak na nju osobno i DORH i nije propustila spomenuti kako je razlog tome što je ovo predizborna godina.

Svoje je izvješće nakon toga Zlata Hrvoj-Šipek predstavila i u Saboru, gdje se krajem tjedna raspravljalo i o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Naime, po svemu što vladajući najavljuju, gotovo je sigurno da dosadašnjoj predsjednici Povjerenstva, Nataši Novaković, neće biti produžen mandat, već će na njeno mjesto zasjesti Aleksandra Jozić-Ileković, dosadašnja članica Povjerenstva, članica Državnog izbornog povjerenstva i savjetnica ministra uprave.

O svemu tome tjednik Nacional razgovarao je s Mišelom Jakšićem, predsjednikom saborskog Odbora za pravosuđe, zastupnikom SDP-a i gradonačelnikom Koprivnice.

NACIONAL: Nakon što su mediji otkrili da je glavna državna odvjetnica komunicirala s Josipom Rimac u vrijeme dok je bila državna tajnica, iako je u Saboru tvrdila da nije, SDP, Možemo! i Most pokreću inicijativu za pokretanje njene smjene. Kako komentirate ta posljednja otkrića i mislite li da ima šanse da Plenković doista smijeni Zlatu Hrvoj-Šipek?

Ovo otkriće ruši do kraja i ono malo povjerenja koje je eventualno postojalo. Smjena? Sjetimo se svih afera Vlade i reakcija premijera, ta povijest nam govori da smjene nema – do daljnjega ili do procjene da cijela priča šteti njegovim interesima i njegovu rejtingu. Samo je strašno da se nitko nikada ne pita gdje su tu građani i njihovi problemi i razočaranja.

NACIONAL: Kako komentirate najave da dosadašnja predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa neće dobiti još jedan mandat? Je li se previše zamjerila premijeru jer nisu svi zastupnici HDZ-a za njenu smjenu?

Očito je da dosadašnja predsjednica nije bila spremna izvršavati želje HDZ-a jer je čuvala osobni integritet i na tome joj danas treba i čestitati. Zapravo, usudio bih se reći da će joj najveći kompliment biti ako je HDZ-ova većina, koja ju je realno izabrala, na kraju dana smijeni. Toliko o njihovu čuvanju neovisnosti antikorupcijskih tijela i kao mali dodatak, netko će biti smijenjen, doći će netko novi, a Vlada nije dopustila niti da se rasprave izvješća Povjerenstva za 2019., 2020. i 2021. Stoga će odluka očito biti donesena temeljem političkih simpatija i ona najviše govori o tome da bi HDZ Povjerenstvo najradije ukinuo.

NACIONAL: Predsjedavali ste sjednicom Odbora za pravosuđe na kojem je glavna državna odvjetnica predstavljala svoje izvješće – je li bilo burnije nego inače?

Sigurno da nije bio klasični Odbor i bilo je burnije nego uobičajene sjednice tog odbora, no moram reći da je uvod u sjednicu bio katastrofalan. Sramota je da je do te sjednice i izvješća o radu DORH za 2021. došlo tek nakon što je opozicija skupila potpise da se Zlata Hrvoj-Šipek pojavi u Saboru. To stoji na dnevnom redu gotovo godinu dana, a Vlada ni do dana kada je izvješće predstavljeno nije dala svoje mišljenje o radu Državnog odvjetništva. To je osobito apsurdno, ako Vlada stalno priča o tome da su pravosudne institucije važne, kune se u njihovu neovisnost i istovremeno donosi gomilu antikorupcijskih strategija i to pokazuje Europi. Jednako je apsurdno da u ladici stoje i izvješća o radu Vrhovnog suda za 2020. i 2021. Izvješće o radu pučke pravobraniteljice također stoji još iz 2021. Izvješće o radu Povjerenstva nije predstavljeno još od 2019. Dakle, čekaju na red tri – 2019., 2020., 2021. I sad se postavlja opravdano pitanje – ako je Vlada toliko transparentna i demokratična, što čeka sve te godine, zašto ne dopušta da se o tim prevažnim izvješćima raspravlja u Saboru, nego reagira tek kada opozicija skupi potpise. Dok istovremeno ta ista vlada o tom izvješću čak i ne da svoje mišljenje. To potvrđuje ono što se itekako vidjelo posljednjih dana, a to je da u Hrvatskoj postoje ozbiljni demokratski deficiti i problem s vladavinom prava u mandatu Andreja Plenkovića. U njegovoj glavi očito dominira ideja da su teme o kojima se treba raspravljati u javnosti samo ono što on i neki njegovi kolege odluče da su teme, dok su ostalo neteme. Ne može izvješće o radu DORH-a biti netema, koja će ovisiti o tome kakve je volje predsjednik Vlade, tko god on bio.

NACIONAL: Što kažete na izjavu glavne državne odvjetnice da je poziv na sjednicu saborskog Odbora za pravosuđe bio pritisak opozicije na nju osobno i DORH?

To je prije svega bila jedna čudna izjava, za koju sam joj i osobno negdje pred kraj sjednice rekao da se s time duboko ne slažem. Jer opet dolazimo do toga i da ovakvim izjavama i načinom rada rušimo ne samo institucije, već i ono malo povjerenja koje građani imaju u pravosuđe i institucije. Kao da je nekome stalo uvjeriti građane da se ionako ništa ne može napraviti niti promijeniti, da je ova država kao takva nepopravljiva, u rukama samo jedne stranke i jedne vlade kojoj se onda valjda svi trebamo predati i pomiriti s time. Ipak, bilo bi korektno navesti da je ona u svom odgovoru na kraju rekla da to nije baš tako mislila, da je to izvučeno iz konteksta, da je to krivo koncipirala i da je mislila na cijelu medijsku hajku, a ne na dolaske na Odbor za pravosuđe. No šteta je definitivno počinjena. Na kraju je i priznala da DORH mora puno kvalitetnije komunicirati s javnošću nego što je to radio do sada. No ako govorimo o pritisku – za mene je puno veće pitanje nije li možda pritisak kada premijer poziva tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana u Vladu da s njim drži presicu, ili čak kad priznaje da je zvao glavnu državnu odvjetnicu? Naravno da postoje neke teme oko kojih oni moraju komunicirati, ako se radi o sporovima koji se vode u ime RH. Ali isti taj premijer je rekao da je zvao Zlatu Hrvoj-Šipek kako bi reagirala na nešto što je predsjednik Milanović rekao o Banožiću. Zar to nije pritisak na DORH? Zar nije pritisak izjava nakon uhićenja bivšeg ministra Darka Horvata da će sad nazvati glavnu državnu odvjetnicu i pitati što je to toliko važno da se jednog ministra hapsi u subotu ujutro? Dakle, pitanje je, od koga Zlata Hrvoj-Šipek ima pritisak, ili misli da ga ima.

NACIONAL: Jedan od slučajeva zbog kojih je bila najviše na udaru kritika je slučaj Gabrijele Žalac. Taj predmet bio je u ladici i zaključen, sve dok istragu nije pokrenuo Ured europskog tužitelja.

Točno, najviše kritike je izazvao gotovo već opjevani slučaj Žalac, za koji i vrapci znaju. Činjenica je da se tu dogodio propust unutar DORH-a, činjenica je i da je DORH izokrenuo nekoliko teza koje je lansirao u javnost o tome kako su radili, zašto su radili i onda se pokušali oprati od vlastite krivnje. Činjenica je i da se HDZ tada bavio mišlju da ne prihvati izvješće za 2020. i da je makne. No nakon toga krenulo se putem spašavanja Zlate Hrvoj-Šipek, a nakon toga su umjesto nje odlučili „smaknuti“ Vanju Marušić s mjesta šefice USKOK-a i ostao je taj jedan gorak okus. Očito je da je negdje zapelo, a je li to nekome odgovaralo, ne bih želio spekulirati. No time su naša pravosudna tijela dobila jednu ružnu pljusku i to nije dobro za ovu zemlju.

‘Katastrofalno je da neki josip jelić, navodni posebni savjetnik HDZ-a za Grad Zagreb, za kojeg do prekjučer nismo ni znali da postoji, ima ovlasti u rad ministarstava i slično’, kaže Mišel Jakšić. FOTO Grad Koprivnica

NACIONAL: Treba li A.P., alias Andrej Plenković, biti ispitan zbog poruka SMS-a Rimac-Žalac, i što se čeka?

Tu ne bih ulazio dublje u raspravu, da ne ispadne kako dociram pravosuđu što treba raditi. Činjenica jest da je to izvađeno iz spisa i da se ne radi o nečemu što je izmislila zlonamjerna opozicija, kao što su Andrej Plenković i akademik Reiner negdje pričali. Prošlog tjedna je potvrđeno da je sve što izašlo u medijima utemeljeno na spisima i da se već vrše neki izvidi oko cijele te priče. Kada će i koga DORH ispitati, ne bih želio prejudicirati. Ali ovo je doista jedna velika afera koja dokazuje da, unatoč tome što je Andrej Plenković, kada je dolazio na čelo HDZ-a, rekao da namjerava mijenjati HDZ da bi mijenjao Hrvatsku, svjedočimo da to ni najmanje nije tako. Bojim se i da sam sebi priznaje da nije uspio i da, kao u doba Sanadera, dijelovi HDZ-a i dalje gledaju na javne tvrtke kao na stranački bankomat. To je vidljivo iz ovih poruka SMS-a i to je najstrašnije.

NACIONAL: Osim što je rekao kako su poruke SMS-a i transkripti netema, optužio je i medije, a osobito Nacional da objavljuju transkripte koji ugrožavaju istragu.

Tu je sve više nego jasno i tu možemo povući paralelu s jednim prethodnim slučajem. U svakom postupku se zna tko je tko i tko ima koje dokumente. Pa onda postavljamo kontrapitanje – ako se radi o curenjima koji stvarno ugrožavaju istragu, je li tko do sada procesuiran zbog toga? Koliko vidimo, to se ne događa. Dakle, ti transkripti postoje i netko legalnim putem do tih transkripata može doći. Imali smo situaciju kada su na Josipi Rimac pukle mjere. Mislim da je tada održana zatvorena sjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i tada se postavilo pitanje koliko ljudi je uopće moglo znati da je Josipa Rimac na mjerama. Ako se radi o krugu od 5-6 ljudi, valjda su istražna tijela mogla utvrditi kako je mjera pukla i tko je propjevao, odnosno proslijedio nekome tu priču. Na to pitanje nismo dobili odgovor.

NACIONAL: Zlata Hrvoj-Šipek tvrdi da se radi o 3 milijuna stranica poruka i opravdava se time da su predmeti ogromni, da nemaju dovoljno stručnih ljudi, da im fali novca i prostora, je li to istina?

Ako se doista radi o 3 milijuna stranica, ljudi koji na tome rade će se poprilično načitati. Sigurno da to nije jednostavno. Ali onda možemo postaviti i drugo pitanje, a to je što je Vlada kojoj je navodno cilj vladavina prava i pozitivna percepcija pravosuđa i institucija u očima građana Republike Hrvatske, ali i u EU-u, napravila da se ta negativna percepcija pravosuđa, DORH-a i institucija općenito okrene u pozitivnom smjeru? Jesmo li tim ljudima digli plaće, poboljšali materijalne uvjete, omogućili im potrebnu tehnologiju za rad? Glavna državna odvjetnica rekla je da su im za ovu godinu smanjili proračun. I da mladi ljudi više ne žele u Državno odvjetništvo jer su im premale plaće. Budući da je predlagatelj proračuna premijer, postavlja se pitanje što Vlada radi na tom planu, ako im je navodno toliko stalo da te institucije budu jake i neovisne.

NACIONAL: Posljednja naslovnica tjednika Nacional dokazuje kako A.P. ne samo što je znao za aferu Software, već i da se njegov osobni savjetnik Josip Jelić uplitao u javne nabave, uhljebljivanja, kreiranje izbornih lista, pa i u prekrajanje ovlasti ministarstva. Kako to komentirate?

Činjenica jest da Josipa Jelića nisam instalirao ni ja ni vi, već Andrej Plenković. On je očito postojao negdje u sustavu i mogao je doći do predsjednika Vlade puno lakše nego vi kao novinarka, ili ja kao saborski zastupnik i gradonačelnik Koprivnice. To se iz navedenih transkripata vidi. Jeliću je netko očito dao takav status, netko mu je dao taj značaj. Katastrofalno je da neki navodni posebni savjetnik HDZ-a za Grad Zagreb, za kojeg do prekjučer nismo ni znali da postoji, ima takve ovlasti. Dakle, kadrovira, rješava ručkove, večere, račune, savjetuje kada i kako ići na izbore, bavi se ovlastima ministarstava. To je doista strašna poruka. Da postoji neki stranački čovjek u ormaru koji nije izabran niti na jednu funkciju i koji utječe na državne odluke.

NACIONAL: Što može učiniti opozicija, ili je to još jedna netema?

Što se tiče opozicije i nametanja te teme, mi smo pokrenuli postupak sakupljanja potpisa za interpelaciju Vlade i premijera, za što je naravno mala vjerojatnost da će proći. Dok je žetona i onih koji podržavaju Vladu, osim rasprave i dizanja te teme na javnu razinu, da ljudi barem čuju što se sve događa, na žalost ne možemo puno više napraviti. Naš posao kao opozicije je da namećemo teme i propitkujemo ih, ali ključ rješenja nije opozicija koja nema 76 ruku, već vladajuća koalicija. Zato bi to pitanje trebalo postaviti Pupovcu, Štromaru, Hrelji, Hrebaku, koji navodno imaju drugačije stavove od HDZ-a o tome kako bi država trebala izgledati, dokle su spremni to tolerirati.

NACIONAL: Ovih dana raspravlja se i o slučaju hrvatskih građana u Zambiji koji su pokušali posvojiti djecu iz DR Konga. Je li pravosuđe moglo više učiniti za njih, što je sa sudom u Zlataru koji je i izdao najveći broj dokumenata za takva posvojenja?

Osobno sam prema ovoj temi vrlo oprezan i nastojim biti racionalan. To je vrlo teška i osjetljiva tema, a i bolna, osobito za ljude koji kroz to prolaze. Što se tu sve dogodilo, teško je procijeniti. No očito je da su neki ljudi u tome bili nasamareni i prevareni. Nakon svega, sigurno je da je potrebna hitna reakcija hrvatskih pravosudnih tijela, kako bi se raščistilo što se točno dogodilo i zbog ovih ljudi koji su se sada našli u toj situaciji, ali i zbog onih koji bi se možda mogli naći u nekoj sličnoj situaciji u budućnosti. Definitivno je da postoje vrlo čudne okolnosti, od toga da je sud u Zlataru postao glavni za posvajanje djece iz Afrike, do mnogih drugih dokumenata do kojih se očito dolazilo na čudan način. Zato očekujem da će tu državna tijela reagirati puno brže, a državna odvjetnica potvrdila je da je to visoko na listi prioriteta. Nadam se da će tako doista i biti.

NACIONAL: Koliko je DORH zaista nezavisan ili radi u sprezi s HDZ-om i premijerom? Ako je ovo posljednje, zar EU ne može na to na neki način utjecati?

Što se tiče Europske unije, ona je očito već krenula utjecati jer su se dogodila uhićenja do kojih ne bi došlo bez intervencije Ureda europskog tužitelja, kao što je došlo i do nekih istraga u produkciji tog istog ureda. Dakle, netko se očito u Bruxellesu odlučio malo više pozabaviti Hrvatskom, a rezultate već vidimo. Što se tiče DORH-a, moram reći da sam siguran da tamo ima puno kvalitetnih i poštenih i odgovornih ljudi koji često za ispodprosječne plaće u RH rade težak i krvav posao. Njima je sigurno stalo da Hrvatska bude pravna država. Jer mora se priznati da je bilo puno situacija u kojima su i DORH i USKOK i policija odradili svoj posao. A onda je sve zapelo na pravosuđu. Nakon svih velikih i spektakularnih uhićenja, pravomoćne presude krupnim ribama mogu se na prste nabrojati. Osim Sanadera, teško se nekog drugog i sjetiti. A što se tiče utjecaja HDZ-a i neovisnosti DORH-a, opet ne mogu reći da je DORH u potpunosti pod njihovom čizmom jer postoje odluke koje pokazuju da nije sasvim tako. No da postoji velika volja premijera, njegova kruga i HDZ-a u cjelini da radi taj jedan pritisak, i da pokušavaju koordinirati rad DORH-a – tome definitivno svjedočimo. To vidimo i po nekim reakcijama glavne državne odvjetnice i nekih njenih suradnika i suradnica, a to je loše.

NACIONAL: Je li moguće da je te transkripte namjerno pustio u opticaj upravo Ured europskog tužitelja, kao što sumnja predsjednik Republike?

Sve je moguće. Svatko ima svoju verziju tko bi u ovom slučaju mogao biti izvor, odnosno tko bi mogao biti kriv. No činjenica jest da su ti spisi autentični i to je jedino bitno.

NACIONAL: Ali ni SDP-ove vlade se nisu proslavile kada je pravosuđe u pitanju, a imali ste ogromnu većinu u Saboru.

Ja prvi nemam problema s tim da priznam da su naše vlade s nekim razlogom izgubile izbore. Jer očito nisu ostvarile sve ono što su bila očekivanja naših birača, kao i ostalih građana ove zemlje. Definitivno ni te dvije vlade, unatoč poteškoćama u kojima su preuzimali vlast, nisu pronašle rješenje za sve probleme. Ne pada mi na pamet tvrditi, poput HDZ-a, da smo u svemu najpametniji, najsposobniji i najbolji i da nemamo grešaka. Sigurno da smo imali grešaka i naši su nas birači kaznili. No bez obzira na to kakav bio SDP, bojim se da se HDZ ne može promijeniti. Sjetimo se kako je Plenković dočekan s aklamacijom, kao novo, svježe, europsko lice iz Bruxellesa, vjerodostojan, stabilan, borac protiv korupcije. Pa se to putem rasplinulo u SMS-ovima Josipe Rimac i Gabrijele Žalac.

NACIONAL: Sljedeća 2024. je superizborna godina, što ćete vi kao opozicija ponuditi biračima, osim kritike HDZ-a?

Osobno sam protiv negativne kampanje, ali ne smije se zaboraviti na sve loše što je HDZ do sada napravio, a puno toga bilo je loše. No slažem se, mi moramo nuditi vlastite inicijative i programe. Puno toga treba mijenjati na bolje u ovoj zemlji, počevši prvenstveno od obnove koja je doživjela debakl, odnosno nije ni pokrenuta, preko poreznih politika, reforme javne uprave do zdravstvenog sustava i obrazovanja. Puno je tema o kojima treba govoriti i izaći pred građane s drugačijim javnim politikama. Ono što je važno – imamo i mi danas što ponuditi, a ne govorim to samo zbog sebe i Koprivnice. Ima SDP puno uspješnih načelnika i gradonačelnika, pa i župana koji rade jako dobar posao.

NACIONAL: Može li Koprivnica postati model za uređenje države?

Sigurno da u Koprivnici postoji puno pozitivnih sadržaja i politika. Niz godina se racionalno i odgovorno upravlja sustavom grada, uz jaku notu i socijaldemokracije, ali i podravske radišnosti i štedljivosti. Taj model nam je donio snažan investicijski ciklus u kojem se grade škole i vrtići, u kojem imamo snažan komunalni sustav gdje smo drugi u Hrvatskoj po odvajanju otpada, gdje smo među gradovima s najnižim gubicima u vodovodnoj mreži, gdje imamo snažne gospodarske sustave, ali i visok društveni i socijalni standard. Definitivno lijepo je živjeti i raditi u Koprivnici.