U Hrvatskoj su se počele događati vrlo čudne stvari: Zagreb je dobio novu vlast. Zdravko Mamić je vratio novac državi, Milanović i Plenković su se složili u mišljenju. Čudnim stvarima se bavi i Krešimir Mišak, voditelj emisije „Na rubu znanosti koji je nedavno objavio knjigu „Čudno! Almanah misterija i čudesa.

Mišak za Zagreb News kaže da ga već dugo prati ideja da napravi pregled čudesnih stvari koje postoje u svijetu i da su ga prilikom pisanja knjige inspirirali razni dječji časopisi. „Mene je ta ideja koja se zove čudno pratila 20 godina. Još tada sam mislio da bi bilo fenomenalno da postoji časopis koji bi se zvao čudno jer je svijet pun čudnih stvari. Na ideju me potaknula sklonost raznim omladinskim časopisima koji imaju slike, poput Modre laste za koju sam i pisao. Nakon devete knjige, Smrt transhumanizmu, sloboda narodu, krug prema dječjoj literaturi se zatvorio. U vrijeme manje informiranosti, knjige tog tipa su privlačile pažnju i pobuđivale maštu klinaca. Predstavljale su pukotinu u zidu između stvarnog i nestvarnog. Čini mi se da je taj moment čudnosti i maštovitosti danas nestao. Ja sam se odlučio time pozabaviti i vidjeti kako se nešto može napraviti, imajući pritom na umu da knjiga bude sa slikama.

U 18 priča Mišak predstavlja granična područja ljudskog znanja i istražuje teme poput putovanja kroz vrijeme, divovskih izumrlih životinja, kriptozoologije i arheologije. „U knjigu nisam stavljao meni najdraže misterije. Krenuo sam od jednog specifičnog događaja i uz njega ispričao zanimljivu priču. Pa koga zanima, on može dalje istraživati. Ove priče predstavljaju udicu i daju ono što daju i ostale priče iz svih područja znanja, a to je da nameću pitanje što ovaj svijet zapravo jest ako ovakvi događaji postoje. U svakodnevnom životu čovjek hoda po ulici, posjeti novinski kiosk i navečer pogleda neki film. Onda mu se čini da je život uguran u tih par informacija koje dobiva. To podsjeća na dosjetku Marka Twaina da je nevjerojatno da na svijetu ima toliko događaja da se popuni jedna novina, a zapravo ih ima milijarde. Bolje je da ogromna količina tih događaja ostane pod kategorijom čudno jer bi se čovjek mogao početi pitati kako bi izgledao svijet u kojem čovjek smatra te stvari normalnima. Tu kreću veliki izazovi za um i maštu, objasnio je Mišak.

Mišak smatra da je nestao interes za proučavanjem čudesnih i misterioznih stvari i događaja. Misli da bi čovjek trebao ponovno pronaći želju za istraživanjem čudesnog. „Granični pogledi na stvari su prije bili enklava, a danas se ta priča spustila na cijeli svijet. Neke teme su postale mainstream poput NLO-a o kojima se danas može čitati u New York Timesu. Američka mornarica doslovno objavljuje snimke kako prate neidentificirane leteće objekte. To je stvar koja je prije bila nezamisliva. S druge strane, svijet se nalazi pred izazovom da razazna što je stvarno, a što nije. Upravo zato čovjek treba zakoračiti deset godina unatrag i vratiti se do onih tema koje su tada bile čudne, a nisu pregažene čudnošću cijeloga svijeta. Trebao bi se vratiti u onu sliku koja bi mogla vratiti osjećaj začudnosti. Ovo transhumanističko doba, koje ide prema algoritmima, procedurama i protokolima i koje je stvorilo život sa što više repeticije i predvidivosti, izgubilo je smisao življenja, a to je osjećaj začudnosti.

Mišak je ove godine sa svojim bendom Hakuna Matata izdao peti studijski album koji su nazvali Žumberačka brda. „Svaka ploča koju smo snimili kao da prati tematiku mojih knjiga. Ploča Žumberačka brda okrenuta je prirodi te životnim i metafizičkim sadržajima. Ona se poklapa s knjigom Smrt transhumanizmu, sloboda narodu u kojoj se postavlja dvojba između digitalnog i analognog te organskog i strojnog, što su i dvojbe našeg vremena. Cijeli album se dogodio zahvaljujući koroni. Ovo je vrijeme ljudima otvorilo mnogo prostora za razne stvari, ne samo vremenskog, nego i duševnog. Ploču smo snimali dvije godine i svaku pjesmu smo premijerno izveli u KC-u Mesnička. Imali smo 11 pjesama i odlučili smo prije ljeta prošle godine snimiti album. Onda se pojavio i klavijaturist koji je prije s nama snimao, Maro Market, pa smo napravili još tri pjesme koje govore o ovom vremenu, poput pjesme Sami. Onda se pojavio i fenomenalni akademski slikar Martin Hrastić koji je naslikao omot na temelju fotografije svog prijatelja Tibora. Ta fotografija kao da je oslikavala malu viziju koju sam imao kad sam s kćeri i ženom išao u žumberačka brda, rekao je Mišak.

Zagreb je ove godine prošao kroz velike političke promjene. Mišak upozorava da te promjene ne moraju nužno biti pozitivne. „Ono što sam primijetio na cijelom svijetu, pa tako i kod nas, jest da postoje dvije temeljne struje. Jedna struja su nacional-kapitalisti, u koju spada biznis. Druga struja su globalisti. To su dvije temeljne ideologije koje nekad nisu bile odvojene. U gradovima se sve više počinje isticati pojam zeleni i digitalni grad. Prethodna garnitura su bili dečki sa sela koji su krali lovu s prijateljima sa sela i bili rodovski ustrojeni. Sada dolazi upravljačka struktura algoritama, procedura i utemeljenja na znanstvenim mitovima. Pametni grad je nepotrebna i opasna stvar koja podrazumijeva najveće skupljanje podataka u povijesti. On nikad ne bi zaživio da nema ideje da je potrebno nadzirati količinu C02 i upravljati energijom, a to je u srži ideja tehnokracije. To što se događa jest trend transhumanizma, zaključio je Mišak.