Porezni obveznici EU-a mogli bi uskoro izdvajati 23 milijuna eura godišnje za spašavanje mirovinskog programa za stotine bivših europskih parlamentaraca koji je pred kolapsom. Najviši dužnosnici Europskog parlamenta pokušavaju spasiti naslijeđeni mirovinski fond koji se suočava s manjkom od 308 milijuna eura i mogao bi ostati bez novca već 2024. “Fond će uskoro ostati bez kapitala”, navodi se u internom dokumentu koji je pripremio najviši državni službenik parlamenta Alessandro Chiocchetti, a koji kaže da se fond koji koristi stotine bivših zastupnika EU-a suočava s “dramatičnom financijskom situacijom”.

Zastupnici u Europskom parlamentu raspravljali su o dokumentu na zatvorenom sastanku u Strasbourgu u ponedjeljak prošlog tjedna, ali još nisu odlučili što učiniti. “Očigledno je isključena opcija da se ne poduzme ništa u vezi s tim”, rekao je glasnogovornik parlamenta.

Parlament je uspostavio dopunski mirovinski sustav 1990. godine i trajao je 30 godina dok nije zatvoren za nove članove 2009. godine kada je na snagu stupio jedinstveni mirovinski sustav.

Dio razloga teškog stanja fonda je i prestanak uplate doprinosa prije 14 godina.

“Mislim da se više novac poreznih obveznika ne bi trebao rasipati na strukturu koja je sasvim iskreno postavljena pomalo poput Ponzijeve sheme”, rekao je Daniel Freund, njemački zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu. Ponzijea shema oblik je lažnog ulaganja koje može preživjeti samo stalnim dovođenjem novih članova. “Ovo graniči s kriminalnom djelatnošću”, rekao je Freund.
Stephen Hughes, predsjednik fonda, koji je bio britanski zastupnik u Europskom parlamentu iz reda laburista , rekao je da bi parlament trebao poštovati svoju obvezu isplate umirovljenicima. “Parlament je ušao u ovo svjesno i mislim da su vrlo nepravedni”, rekao je Hughes. “Ti su članovi godinama lojalno služili Europskom parlamentu i osjećaju se povrijeđenima što se s njima postupa na način na koji se sada postupa “, dodao je, tvrdeći da je fondom “vrlo dobro upravljano”, ali da je morao funkcionirati bez novca nakon zatvaranja 2009.

Nejasna budućnost

Fond, čijim ulaganjima zasebno upravlja tvrtka sa sjedištem u Luksemburgu, ima samo oko 55 milijuna eura od 363 milijuna eura koliko je predviđeno da će se morati isplatiti. Zastupnici u Europskom parlamentu uplaćivali su jednu trećinu doprinosa , a ostatak je nadopunjavao parlament.

“Zbog prestanka plaćanja doprinosa od strane zastupnika i parlamenta, nedovoljnog povrata ulaganja i učinaka uzastopnih financijskih kriza, kao i geopolitičke nestabilnosti, situacija u fondu se od 2009. naglo pogoršala”, stoji u bilješci glavnog tajnika. “Ovaj iznos je nedostatan za ispunjavanje budućih obveza isplate mirovine”, dodaje se u dokumentu.

To znači da bi proračun EU-a koji financiraju porezni obveznici mogao dodatno izdvojiti oko 23 milijuna eura godišnje.

Dokument glavnog tajnika, sastavljen za uvid  četrnaestorici zastupnika na sastanku kojim je predsjedala predsjednica Roberta Metsola 17. travnja, navodi tri potencijalne opcije.

Prvi bi bio ne učiniti ništa i pustiti fond da propadne, što znači da će parlament – i porezni obveznici – “najvjerojatnije” morati preuzeti mirovinske obveze. Druga bi opcija bila likvidacija fonda i zatim velika paušalna isplata korisnicima. Treće, katastrofa bi se mogla spriječiti nizom izmjena kako bi se pooštrila mirovinska prava, kao što je podizanje dobi za mirovinu ili jednostavno smanjenje iznosa koji primaju korisnici.

Što je osoba dulje služila kao parlamentarac, to je pravo bilo veće – 914 ljudi, od kojih su većina dugogodišnji zastupnici u Europskom parlamentu, bivši zastupnici ili njihovi preživjeli članovi obitelji, trenutno primaju u prosjeku 2206 eura mjesečno.

Glasnogovornik parlamenta dodao je da su zastupnici zatražili dodatne pravne i financijske informacije kako bi ispitali sve mogućnosti.

Parlament je vodio nekoliko pravnih bitaka protiv korisnika fonda – i pobijedio – nakon što je podigao dobnu granicu za odlazak u mirovinu i pooštrio neke druge odredbe i uvjete kako bi se spriječilo da naslijeđeni fond iscrpi financije institucije.

Nakon žalbi predstavnika fonda, Sud Europske unije u ožujku je donio konačnu presudu kojom se priklonio Parlamentu i potvrdio da Ured Parlamenta ima zakonsko pravo proporcionalno smanjivati ​​prava.