Izvanredni povjerenik za Agrokor Fabris Peruško poručio je u srijedu s trosatne tematske sjednice saborskog Odbora za gospodarstvo kako u toj kompaniji neće biti otpuštanja te da je problem što “posla ima, a nema ljudi” te je najavio da će se u ugovor o nagodbi ugraditi i klauzula o prijenosu prava radnika u novoj tvrtki kako im se ne bi prekidao radni odnos.

Iz Agrokora je u godinu dana otišlo oko 2500 radnika i sada ih je oko 50 tisuća, rekao je Peruško, dodajući kako je to “izrazito sezonalna kompanija” i da ima problem s pomanjkanjem radne snage.

U Agrokoru, naime, velika je potreba za radnicima, ali ih u Hrvatskoj nema.

“Svi ugovori o radu zaposlenika bit će preneseni u novu grupu, a maksimalnu zaposlenost koja je očuvana u postupku izvanredne uprave namjeravamo čuvati i dalje”, istaknuo je Peruško odgovarajući na pitanje Mostova zastupnika Tomislava Panenića kojeg je zanimalo hoće li radnici Agrokora ostati na svojemu radnom mjestu ili će u novoj grupi biti preraspoređeni.

Peruško je napomenuo i da su plaće radnika u Konzumu povećane tijekom rada izvanredne uprave te da su poslali nalog da se svim kompanijama u koncernu produlje kolektivni ugovori.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić na pitanje SDP-ova zastupnika Saše Đujića o statusu mirovinskih fondova i je li dio mirovine ugrožen zbog Agrokora odgovorila je da “slučaj Agrokor ima osobine predstečajnoga, odnosno stečajnog postupka tako da ovaj postupak znači naplatu kreditora i njihovih tražbina koje iznose 57 milijarda kuna, a dioničari i vlasnici će se naplatiti u onoj mjeri nakon što se naplate kreditori”.

Ako nakon naplate tražbina ostane vrijednosti, ona će pripasti dioničarima, istaknula je.

Na inzistiranje Mostova zastupnika Nikole Grmoje objasnila je da zbog Agrokora nije moguća nikakva ugroza mirovina. Mirovinski fondovi su imali dionice pojedinih Agrokorovih društava, ali odluke o ulaganju donose njihove uprave, a ne Vlada, dodala je.

“U odnosu na mirovinske fondove i inzistiranjem na gubljenje novca u Agrokoru prekriva se činjenica i pitanje koliko su hrvatski fondovi izgubili na nekim stranim dionicama, poput Teve. Njihova ulaganja se odvijaju sukladno zakonu, nekada se na njima zaradi, nekad se ne pokažu dobrima, ali to nije veliko političko pitanje”, smatra Dalić.

Peruško uvjeren: Postupak nagodbe bit će dovršen do 10. srpnja

I na ovoj je sjednici otvoreno pitanje savjetničkih angažmana u Agrokoru zbog kojih je otišao njegov prethodnik Ante Ramljak, a Peruško je, na Đujićevo pitanje, rekao da je “čista slučajnost” što je angažirana tvrtka McKinsey u kojoj je prije radio.

Peruško je objasnio da je prva grupa savjetnika angažirana da bi radila na restrukturiranju i pripremi nagodbe te da su na kraju procesa vjerovnici odlučili angažirati drugu grupu savjetnika sa zadaćom da provjere je li nagodba pravilno provedena kako bi se zaštitili vjerovnici.

“Vjerovnici su sami odredili savjetnike koji će pregledati što je napravila izvanredna uprava s grupom savjetnika. U toj grupi od sedam savjetničkih timova je i McKinsey u kojemu sam radio do 2013. Riječ je o vodećoj strateškoj kompaniji i vjerujem da je benefit da sudjeluje u sklapanju nagodbe za vjerovnike. Radi se o čistoj slučajnosti da je vjerovničko vijeće njih izabralo, a da sam ja imao povijest rada u toj kompaniji. Nisam sudjelovao u njihovu izboru, koji se dogodio prije nego što sam se uključio u proces”, objasnio je Peruško.

Na pitanje HDZ-ova zastupnika Darka Horvata vjeruje li da nagodba hrvatske porezne obveznike neće stajati ni kune, Peruško je odgovorio kako ne vidi nikakvu mogućnost da porezni obveznici sudjeluju u tom procesu ili plaćaju bilo koji dio jer je zakon stvorio okvir da se vjerovnici među sobom dogovore.

“Ova kompanija može vratiti vrijednost vjerovnicima samo ako u budućnosti bude uspješno poslovala jer nema fizičku imovinu koju bi mogla prodati”, rekao je Peruško, koji vjeruje da će se postupak nagodbe završiti u zakonski predviđenom roku do 10. srpnja.

Dalić je poručila kako nema straha da bi Hrvatska mogla ostati bez zemljišta kojim se Agrokor koristio, niti će taj postupak imati ikakav utjecaj na stanje vlasništva zemlje jer Agrokor nije njezin vlasnik.

“Agrokor koristi nešto više od 33 tisuće hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je 31 tisuća dobivena koncesijama i dugogodišnjim zakupom”, rekla je, dodajući da država neće previše izgubiti kad se pogledaju tražbine svih institucija.

“Sve državne institucije prijavile su tražbine vrijedne 183,8 milijuna eura, no, kad se odbije već naplaćeno, ostane 171,1 milijun eura. Od toga je osigurano 74,3 milijuna eura, dok su preostale neosigurane tražbine i naplata će ovisiti o instrumentima poslovanja”, objasnila je, dodajući da državne tvrtke moraju imati isti tretman kao ostali vjerovnici da se bilo kakvo “pogodovanje” ne bi gledalo kao državna potpora.

Peruško je istaknuo da je njegov primarni cilj bio potpisati dokument s vjerovnicima. “Dogovorili smo pristupanje Sberbanke procesu. Dogovori su u nekom trenutku stali pa smo zato uložili sve napore da se postigne dogovor s vjerovnicima”, rekao je.

Darinko Kosor: Načelnim sporazumom nezadovoljni Agram, Adris i Franck

Predsjednik Odbora HSLS-ov zastupnik Darinko Kosor rekao je kako su prema njegovim informacijama tri tvrtke nezadovoljne načelnim sporazumom, Agram, Adris i Franck, pa je upitao hoće li biti ugrožena nagodba ako bilo koja od njih ospori jamstva.

Peruško je odgovorio da su Adris i Franck bili uključeni u kreditiranje Agrokora kao institucije i da se njihova tražbina tretira kao tražbina financijskih vjerovnika. “Razumijem nezadovoljstvo, ali to je posljedica povijesnih poslovnih odnosa koje su te dvije kompanije imale s Agrokorom i tu izvanredna uprava nije nikoga deprivilegirala”, rekao je, dodajući da Agram trenutačno osporava jamstva.

“Svaki od vjerovnika ima pravo osporavati tražbinu drugog vjerovnika i to je ono što trenutačno Agram radi, a mi se kao izvanredna uprava u taj dio procesa uprava ne možemo miješati”, napomenuo je.

Peruško je rekao i kako nema iluziju da će nagodba biti postignuta sa sto posto glasova.

“Izvanredna uprava ne može podnijeti teret krivih poslovnih aranžmana u prošlosti. Naša uloga je da tijekom ovog procesa osiguramo dobavljačima koji su imali dugove da ovaj period prođu sa što manjim otpisima. Svi dobavljači Agrokora su u godinu dana imali dovoljno vremena da, ako je njihovo poslovanje bilo preizloženo prema Agrokoru, prilagode i svoju tržišnu poziciju, da se fokusiraju na druge kompanije, ali i ako su njihovi poslovni potezi doveli do toga da su financirali Agrokor, da su promijenili svoju poziciju. Ali ne možemo očekivati da ovaj proces riješi vlasničku strukturu pojedinih kompanija. Ovaj proces dovest će do toga da će se vlasnička struktura Agrokora promijeniti”, zaključio je Peruško.