Joan Miró je rođen 20. travnja 1893. u glavnom gradu Katalonije, Barceloni, gdje odrasta uz oca urara i zlatara u okružju raznih vrsta umjetnosti. Iako upisuje umjetničku akademiju La Escuela de la Lonja, otac ga nagovara da pohađa i poslovnu školu.

Kasnije, u periodu kada je radio kao knjigovođa u kemijskoj tvrtki, izlaže na općinskoj izložbi u rodnom gradu. Nakon živčanog sloma potpuno napušta knjigovodstvo i roditelji mu dopuštaju pohađanje umjetničke škole u Barceloni. Njegov profesor u školi pokazuje veliko razumijevanje savjetujući ga da dotiče predmete koje će crtati, proces koji je ojačao Miroov osjećaj za prostornu kvalitetu predmeta. Kao i mnogi umjetnici toga vremena dolazi u Pariz, ali ne uzima francusko državljanstvo zbog duboke povezanosti s katalonskim domom kojem se uvijek vraćao. Ostvario je vlastiti stil pun asocijativne simbolike, poetike i humora.

“Riječ sloboda za mene ima smisla i ja ću je braniti pod svaku cijenu”, govorio je Miró u jednom od svojih intervjua. A tu slobodu možemo naći “gdje god vidiš sunce, vlati tave, lelujavi rep letećeg zmaja…”

Tim se privatnim svemirom Miró suprotstavio mraku Francova režima. Više puta je iz Katalonije bježao pred njim, a potom se bježeći iz Pariza pred ratnom nemani vraćao u svoje katalonsko ognjište. Ostaju, dakako, zabilježene i njegove istinske patnje i pesimizam zbog nadolazeće ratne katastrofe i pada svih ljudskih vrijednosti.

Joan Miró je ostvario vlastiti stil pun asocijativne simbolike, poetike i humora. Arabesknim crtežom, bizarnim i maštovitim kolorističkim i geometrijskim kombinacijama stvarao je fantazmagorične kompozicije.