Miro Bulj, 49-godišnji gradonačelnik Sinja i saborski zastupnik Mosta, prošli je tjedan vodio bitku s Nacionalnim stožerom civilne zaštite tražeći ublažavanje epidemioloških mjera zbog održavanja Sinjske alke. Iako mu Stožer nije udovoljio, uz nazočnost cijelog državnog vrha – predsjednika Milanovića, premijera Plenkovića i predsjednika Sabora Jandrokovića – na trkalištu u Sinju bilo je 5000 gledatelja, a ne koliko je propisao Nacionalni stožer. U Sinju su nedavno održana i dva velika koncerta na otvorenom, koncerti Marka Perkovića Thompsona i Hladnog piva, a gradonačelnik Bulj je Mili Kekinu ponudio i da Hladnom pivu zamijeni bubnjara bude li za tim potrebe. Bulj je svoju političku karijeru započeo ekološkim aktivizmom, borbom protiv odlaganja otpada u nekadašnje rudnike na području Sinja i okolice. Kako je rekao sam za sebe, rođen je u seoskoj obitelji, kod kuće su “držali blago”, a otac mu je radio u tvornici Dalmatinka u Sinju. Miro Bulj i danas ima stalnu adresu u selu Suhač, nedaleko od Sinja, gdje živi sa suprugom i trojicom sinova. To svoje obitavalište nema namjeru napustiti, a prije zastupničkog mandata bio je i u mirovini, u koju je prvi put otišao 2007. godine iz Hrvatske vojske s časničkim činom poručnika. I na sam dan održavanja Alke prošle nedjelje kritizirao je epidemiološke mjere Nacionalnog stožera civilne zaštite. Između ostalog tada je javno izjavio: “Sramotno je ponašanje i uzurpacija od strane tog Stožera, koji je političko tijelo i donosi političke odluke.” Dodao je: “Ukradena nam je Bara, Čoja i Alka, a namjeravaju nam ukrasti i Veliku Gospu, kada treba ići procesija.”

NACIONAL: Koliko je na kraju na alkarskom trkalištu u Sinju bilo gledatelja u nedjelju: 2500, koliko je zbog epidemije odredio Nacionalni stožer civilne zaštite, ili 5000, koliko trkalište prima u punom kapacitetu?

Cijelo sam vrijeme tvrdio da treba biti puno trkalište. I bilo je. Procjenjujem, dakle, da je bilo blizu 5000 ljudi. Nisam ih brojao da bih mogao reći točnu brojku.

NACIONAL: Znači prekršili ste mjere koje je odredio Stožer u cilju borbe protiv epidemije covida-19?

Stalno sam govorio da tamo treba biti 5000 ljudi u gledalištu, u skladu s epidemiološkim mjerama. Nisam brojao koliko je ljudi bilo pa neka ih izbroji Nacionalni stožer ili organizator. Drago mi je da je za tri dana alkarskih svečanosti cijeli grad Sinj bio pun zato što je to bitno za egzistenciju brojnih Sinjana. Dani Alke i dani Velike Gospe bitni su dani i zato smo tražili da se ukine nerazumna mjera o ograničavanju radnog vremena ugostiteljskih objekata do ponoći.

NACIONAL: Do koliko su radili kafići? I tu je Stožer propisao njihov rad do ponoć, a vi ste tražili da rade cijelu noć.

Grad Sinj cijelo je vrijeme bio pun i dan i noć. Na desetke tisuća ljudi su hodočastili. Službeno je dva puta zatraženo da ugostiteljski objekti rade bez vremenskog ograničenja, a osobno nisam kontrolirao do koliko su sati radili. Bio sam i ostao za rješenje da za vrijeme Alke i Velike Gospe kafići rade cijelu noć. Najveći broj mladih iz Sinja odlazi u Livno i Posušje, udaljene od sedamdesetak do stotinjak kilometara, da bi se zabavljali jer u susjednoj državi nema ograničenja rada ugostiteljskih objekata, a i u Bosni i Hercegovini je epidemija. Tamo normalno rade i disco klubovi. To je ogromna šteta za grad Sinj u ovo vrijeme. Inače, mlade podržavam. Ako na Pelješkom mostu nije bilo epidemioloških mjera u vrijeme obilježavanja njegovog spajanja, ne vidim ijedan razlog da ove dane tako ne bi radile ugostiteljske djelatnosti i u mome gradu Sinju.

NACIONAL: Tvrdili ste da je Nacionalni stožer imao nešto i protiv vas. Imate li ikakve dokaze za to?

Čim su počele najave Alke i Velike Gospe u Sinju, Nacionalni stožer civilne zaštite odmah je krenuo na nas svojim preporukama. Uzeli su si ovlasti da zabrane okupljanja. Tako su najprije dali preporuku načelniku stožera civilne zaštite i mojem zamjeniku Denisu Bobeti da se zabrani koncert Marka Perkovića Thompsona. Dok u drugim gradovima nije problem, izgleda da je korona živa samo u Sinju.

NACIONAL: Vi ste bili i organizator koncerta Thompsona?

Nije Grad Sinj bio organizator tog koncerta. Bio je organiziran od strane pravne osobe. Grad Sinj je poslije toga bio suorganizator koncerta Hladnog piva. Postoji jedna mlada sinjska udruga S.K.U.P. pa je osim poziva Hladnom pivu i Mili Kekinu pozvano još nekoliko bendova. Poslije koncerta Thompsona bilo je pokušaja da se zaustavi i koncert Mile Kekina i Hladnog piva u Sinju. Rekao sam tada mladima da se koncert mora održati u skladu s epidemiološkim mjerama. Da ako nema bubnjara u Hladnom pivu, da ću onda ja svirati bubnjeve, ali da će se koncert održati. Koncert Hladnog piva se održao. Inzistirao sam da se taj koncert održi kao cijeli program dana Alke i Velike Gospe.

NACIONAL: Na Alku vam je došao i cijeli državni vrh sa suprugama – predsjednik Zoran Milanović, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, premijer Andrej Plenković. Jesu li predsjednik i premijer komunicirali? Jesu li otoplili odnosi njih dvojice? Jeste li posredovali u tome?

Bio sam tamo kada su došli i predsjednik i premijer. S predsjednikom sam bio dulje, a premijer i ministri su ubrzo otišli svojim putem. Jesu li razgovarali, ne znam.

NACIONAL: Jeste li premijeru Plenkoviću oprostili što vas je u Saboru nazvao “panj”?

Nemam ja što opraštati ili neopraštati. Narod je rekao svoje na nedavnim lokalnim izborima u mojem rodnom gradu Sinju. To pitajte premijera Plenkovića.

NACIONAL: Između predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića veliki su prijepori i oko izbora predsjednika Vrhovnog suda. Najavljena je i izvanredna sjednica Sabora za vrijeme ljetne stanke radi mogućeg izbora čelne osobe sudske vlasti. Hoće li Most podržati predsjednikovog kandidata Radovana Dobronića, suca Trgovačkog suda u Zagrebu?

Zastupnici Mosta će podržati suca Radovana Dobronića. On je bio prvi sudac koji se suprotstavio diktatu banaka u Hrvatskoj. Radovan Dobronić je 2013. godine donio presudu protiv osam banaka zbog nepoštenih kredita u švicarskim francima, a ta je presuda danas pravomoćna. Podržavam ga u tome što je napravio. Svaka mu čast.

NACIONAL: Miroslav Škoro podnio je ostavku u Domovinskom pokretu pa su nastali problemi u toj stranci na desnom krilu političkog spektra. Hoćete li otvoriti vrata za dolazak njihovih zastupnika u zastupnički klub Mosta, kao stranke koja je također u desnom političkom spektru? Računate li u budućnosti i s njihovim glasačima na izborima?

U Hrvatskoj se više ne zna podjela što je desno, a što je lijevo. Znam da je Most politička opcija koja je preživjela tri burna izborna ciklusa izlazeći samostalno na izbore. To je jedinstveni primjer u Hrvatskoj od kada postoje višestranački izbori.

NACIONAL: Dva puta ste doveli i HDZ na vlast. Prvi put nakon redovnih, a drugi put nakon izvanrednih izbora kada je pala vlada Tihomira Oreškovića.

Oba puta nismo tezgarili interesima Republike Hrvatske. O tome nas je narod ocijenio tri puta, a uvijek smo samostalno išli na parlamentarne izbore.

NACIONAL: No predsjednik Mosta Božo Petrov je čak kod javnog bilježnika ovjerio potpis da ni s kim neće ući u koaliciju, a onda se nakon dogovora sa Zoranom Milanović najednom prebacio na stranu HDZ-a?

Tada smo jasno rekli da premijeri ne mogu biti ni Tomislav Karamarko ni tadašnji premijer Zoran Milanović. Na kraju je premijer bio Tihomir Orešković kao stručna, a ne politička osoba. Nitko nije svetac, svatko griješi, ali nama je bilo bitno da birači vide da su naše namjere bile poštene, što se kasnije i pokazalo. Htjeli smo promjene, za koje se i dalje borimo. I na zadnje izbore smo izašli samostalno, kada su nam mnogi proricali propast, ali to se nije dogodilo.

NACIONAL: Nakon svih ovih događaja u Domovinskom pokretu, očekujete li povratak u Most Slavena Dobrovića, nekadašnjeg ministra energetike i zaštite okoliša?

O Slavenu Dobroviću mogu reći sve najbolje kao o čovjeku i stručnjaku. On ima velika znanja i s njim sam odlično surađivao. Na ljudima je da sami procjenjuju kako će u politici djelovati i na koji će se način politikom baviti.

NACIONAL: Cijelo vrijeme spominjete jedan projekt za koji smatrate da je veoma važan za Sinj: projekt “aglomeracija”. O čemu je riječ?

To je najznačajniji projekt za grad Sinj. To je projekt pokrenut još 2014. godine, s dvije trećine je financiran sredstvima Europske unije, a dijelom u njemu sudjeluju Hrvatske vode i Grad Sinj. To je iz proračunskog razdoblja EU 2014. do 2021. godine. Međutim, za njega nije bila kvalitetno provedena javna nabava. To je projekt izgradnje kanalizacije. Grad Sinj nema kanalizaciju pa kroz grad teče kanalizacija otvorenim kanalima pokraj vrtića, škola, restorana… Samim središtem Sinja. Riječ je o gradu od preko 25.000 stanovnika, a ta kanalizacija kroz te otvorene kanale u Sinjskom polju direktno utječe u rijeku Cetinu.

NACIONAL: Snabdijeva li se grad Sinj vodom iz te iste rijeke Cetine?

Iz Cetine se vodom ne snabdijeva samo Sinj i Cetinski kraj nego i Makarsko primorje, Brač, Hvar, Šolta, Omiš i njegovo zaleđe, a u perspektivi će se snabdijevati i Split jer rijeka Jadro ima problema. Cijela će se Dalmacija napajati pitkom vodom iz rijeke Cetine, a u nju utječe kanalizacija u Sinju. Aglomeracija je strateški projekt Republike Hrvatske, a javna nabava nikako da se riješi. Naravno, tražio sam da mi se do Sinjske alke dostavi odgovor iz Ministarstva gospodarstva provodi li se javni natječaj za završetak tog projekta. Javnu nabavu provodio je Vodovod Cetinske krajine, ali riječ je o zajedničkom projektu s Hrvatskim vodama pa je on od državnog značaja. Prošle je godine bila provedena prva javna nabava, koja je poništena jer je bila probijena cijena predviđena troškovnikom. Projekt je bio ugrožen zbog povećanja cijena građevinskih radova, kao i građevinskog materijala, zbog povećane potražnje na tržištu nakon potresa u Zagrebu i na Baniji. Sinju se dvadeset godina obećavala ta kanalizacija. Ministru gospodarstva Tomislavu Ćoriću uputio sam dopis zatraživši da se javna nabava za tu kanalizaciju riješi do ovogodišnje Alke.

‘S predsjednikom sam bio dulje, a premijer i ministri ubrzo su otišli svojim putem. Jesu li razgovarali, ne znam’, kaže Miro Bulj o susretu s predsjednikom i premijerom na Sinjskoj alci. PHOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL

NACIONAL: Je li se riješila? Što vam je ministar Ćorić odgovorio?

Odgovor je došao prije dva tjedna, a onda me je ministar Ćorić pozvao na sastanak na kojem je bio i direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković. Bio sam u Ministarstvu u Zagrebu s predstavnikom lokalnog vodovoda i dogovorili smo, uz zajedničku izjavu, da se nastavi provoditi javna nabava podijeljena u tri dijela. Sada treba odabrati izvođača radova i krenuti u izgradnju kanalizacije, najvećeg ekološkog problema za građane Cetinske krajine. Dva dana prije ovogodišnjih alkarskih svečanosti, prije same Bare dobili smo tu suglasnost za javnu nabavu. To su pokušavali ishoditi brojni moji prethodnici već desetljećima. Sada imamo tu suglasnost pa se nadamo da će napokon početi i izgradnja kanalizacije u Sinju. To će biti najveći projekt u Sinju poslije tvornice Dalmatinka izgrađene još sedamdesetih godina.

NACIONAL: Međutim, bili ste protivnik velike investicije vrijedne milijardu eura, projekta koji je pripremila tvrtka supruga aktualne glavne tajnice Vijeća Europe Marije Pejčinović Burić. Radilo se o elektrani koja je trebala smanjiti uvoz električne energije iz inozemstva i tako pridonijeti većoj energetskoj neovisnosti Hrvatske.

Riječ je bila o ekološki i ekonomski štetnoj investiciji na jezeru Peruća, izgradnji termoelektrane zapravo, na rijeci Cetini. Ta bi termoelektrana ugrozila bazen pitke vode. Protivnik sam takvih štetnih projekta kao što je bio taj Vis Vivaprojekt i od toga ne odustajem. Jezero Peruća i rijeka Cetina moraju biti sačuvani od takvih štetnih projekata. U energetici imamo puno kvalitetnih projekata kao što su mikrosolari na krovovima, gdje bi naše obitelji bile energetski neovisne i ne bi bilo monopola nad energijom.

NACIONAL: Jeste li onda protivnik i izgradnje hidroelektrane na rijeci Cetini? I hidroelektrana može biti štetna po okoliš.

Ja sam isključivo za održivi razvoj i vrijeme je zelenih politika, a protiv štetnih projekta. Hrvatska ima puno mogućnosti da koristi svoje potencijale kao što je veliki broj sunčanih dana.

NACIONAL: Na koji način namjeravate pokrenuti gospodarski razvoj u Sinju i zaustaviti odlazak ljudi? Postoji li neka tvornica koja bi počela raditi u vašem kraju?

Tvrdim da je Sinj i Cetinski kraj najperspektivniji prostor u Hrvatskoj. U neposrednoj smo blizini Splita. Imamo 30 kilometara do samog središta Splita. Sinj ima veliki razvojni potencijal. Prije svega imamo prostor kojim moramo pametno gospodariti. Vrijeme je da se počne s navodnjavanjem Sinjskog polja, bitnog za poljoprivredu. Žalosno je da polje kroz koje prolazi Cetina nema navodnjavanje. Već je prihvaćeno da se oformi jedan odjel srednje poljoprivredne škole u Sinju, i s rektorom Draganom Ljutićem dogovoreno da Sveučilište Split u Sinju dobije svoju zgradu za mediteransku poljoprivredu i time će Sinj postati sveučilišni grad. Izlobirao sam 2016. godine da se Sinj spoji na brzu cestu za Split pa će tako Sinj postati zapravo i predgrađe Splita. Sinj ima ogromni potencijal za razvoj svih vidova turizma i gospodarstva, koji moramo iskoristiti.