Mirko Budiša, predsjednik Savjeta za zaštitu okoliša HSLS-a i bivši voditelj Odjela za tehničku provedbu projekata u Zagrebačkom centru za gospodarenje otpadom, govori o razlozima zbog kojih je aktualni gradonačelnik Tomašević morao pristati na zahtjeve radnika Čistoće

Sindikati Holdinga i gradska uprava uspjeli su postići dogovor te izbjeći generalni štrajk koji bi paralizirao grad. Od prvog siječnja radnicima u Holdingu raste osnovica za pet posto, dok od prvog srpnja raste za tri posto. Lančanu reakciju su pokrenuli radnici Čistoće koji su napravili spontani štrajk prije pregovora. No plaće nisu jedini problem. Radnici Čistoće se žale na lošu sistematizaciju rada te slabe radne uvjete. Predsjednik Savjeta za zaštitu okoliša HSLS-a Mirko Budiša govori o problemima u Čistoći i Holdingu. „Gotovo je nevjerojatno da se u dvije godine nije mogla napraviti analiza i obaviti sveobuhvatna sistematizacija, a kroz to i pravično ujednačavanje koeficijenata za ista ili slična radna mjesta unutar Holdinga. Problem je generalan i tiče se korporativnog načina upravljanja koji se temelji na poziciji moći, a ne na uspješnosti u kreiranju potrebnih rješenja i procedura za efikasniju i učinkovitiju provedbu restrukturiranja. To ne isključuje i otpuštanje viška radnika, ali i onih čija su radna mjesta izmišljena. Upravo zbog pokušaja demonstracije moći, prvo kroz drastično kažnjavanje trojice radnika, a onda i kroz prijetnju da će se one koji štrajkaju zamijeniti radnom snagom iz Azije, došlo je do kulminacije otpora. Nezadovoljstvo je prisutno više od godinu dana. Obustavljene su javne nabave za rezervne dijelove i ostalu opremu pa je izvan funkcije preko 40 posto voznog parka, što je dovelo do pogoršanja uvjeta rada.“

Gradonačelnik Tomislav Tomašević proveo je jutro s radnicima Čistoće skupljajući smeće iz kontejnera. Budišu takav potez podsjeća na bivšeg gradonačelnika Milana Bandića.  Kaže i da nedostaje vozača u Čistoći. „Neselektivno otpuštanje radnika stvorilo je ozračje neizvjesnosti. Male plaće čija je vrijednost dodatno pala zbog inflacije uzrokovalo je daljnje osipanje radnika pa sada nedostaje 70-ak vozača, što se osjeti na neredovitom odvozu otpada. Gradonačelnik je ipak postao svjestan da mu politička sudbina dobrim dijelom ovisi o efikasnosti rada Čistoće pa je u konačnici bio primoran prihvatiti opravdane zahtjeve radnika. I usput se, u maniri svog prethodnika, naslikavao u odori Čistoće. Svoj performans je pravdao edukacijom s ciljem upoznavanja problema na terenu. No ako o gospodarenju otpadom nije naučio do sada, a cijeli život se, kako kaže, bavi ekološkim temama, pitanje je koliko će mu pomoći ovo novostečeno znanje.“

Budiša je četiri godine obnašao dužnost voditelja Odjela za tehničku provedbu projekata u Zagrebačkom centru za gospodarenje otpadom, u vrijeme gradonačelnika Bandića i Tomaševića. Usporedio je prošlu i sadašnju gradsku vlast po pitanju gospodarenja otpadom. Kaže da je gradonačelnik Tomašević odustao od mnogih projekata. „Sličnost je velika jer naslijeđeni problem otpada ne samo da se nije počeo kvalitetno rješavati, nego se i produbio. Prošla gradska administracija je predugo odgađala donošenje sustavnog i cjelovitog  rješenja pa je morala koristiti veliki broj usluga vanjskih obrađivača otpada. Ipak, 2018. godine započinje izrada studijsko-projektne dokumentacije građevina za gospodarenje otpadom za sortirnicu, biokompostanu i centar za gospodarenje otpadom, tj. CGO, a kasnije i postrojenje za obradu građevnog i glomaznog otpada. Rezultat toga je da danas imamo realizirano mobilno postrojenje za obradu glomaznog i građevnog otpada na SOC-u kraj Jakuševca, ishođenu građevinsku dozvolu za sortirnicu na lokaciji bivšeg Diokija te građevinsku dozvolu za biokompostanu koja se planirala graditi u Novskoj. Za CGO je izrađena studija izvedivosti i studija utjecaja na okoliš te je preostalo ishođenje lokacijske dozvole uz rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na lokaciji Resnik. Dolaskom nove gradske uprave, svi projekti su neformalno zaustavljeni. Sortirnicu uz obrazloženje da je preskupa, Novsku uz obrazloženje da je previše udaljena od Zagreba, a CGO jer je predvidio izgradnju energane na otpad. Dakle, i dalje se odugovlači s  rješenjima pa odlagalište Jakuševec neće biti zatvoreno kako je planirano.“

Budiša je rekao koji bi projekti trebali biti prioritet zagrebačke gradske vlasti. Tvrdi su se u fokus stavile krive stvari. „Umjesto što se požurilo s novim sustavom naplate zbrinjavanja otpada, trebalo je maksimalno ubrzati izgradnju komunalne infrastrukture. Aktualna gradska vlast je praktički već mogla izgraditi barem jedno postrojenje. Takvi projekti tehnički su izvedivi za 18 do 24 mjeseca, s izuzetkom centara za gospodarenje otpadom za čiju gradnju treba najmanje tri godine. Investicija u sortirnicu, koja je osmišljena kao tehnološki moderan i automatiziran sustav, mogla se smanjiti prilagodbom planirane opreme ili se realizirati po fazama, kao što se moglo napraviti i s centrom za gospodarenje otpadom. Nažalost, nije prepoznata ni poslovna prilika za izgradnju regionalnog bioplinskog postrojenja u Novskoj, a koje bi, uz proizvodnju električne energije i komposta, ostvarivalo milijunski profit uz zapošljavanje četrdesetak radnika. Svi ovi projekti bi u konačnici bili profitabilni, osobito uzmemo li u obzir geopolitičku situaciju i cijenu energenata koji više nikad neće biti jeftini, bez obzira na to kako se završila kriza u Ukrajini.“