Na kraju još jedne godine, obilježene ne samo pandemijom već i obnovom potresom oštećene Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, Zagrebačka filharmonija održat će 30. prosinca još jedan Filharmonijski bal. Orkestar koji je nedavno obilježio 150. godišnjicu postojanja ponovno ima bogat program, a ravnatelj Mirko Boch u intervjuu najavljuje i gostovanja.

NACIONAL: Još jedna godina je pri kraju i ponovno publiku očekuje Filharmonijski bal u Lisinskom, koliko je važan vama kao ravnatelju?

Filharmonijski bal je tradicionalni, mogu slobodno reći glavni kulturni događaj u prosincu u Zagrebu. Upravo novogodišnji koncerti svojim rasplesanim melodijama, nezaobilaznim valcerima, polkama i koračnicama, svojevrsni su zaštitni znak blagdanskog vremena. I Zagreb, kao druge europske metropole, ponosi se svojim novogodišnjim Filharmonijskim balom, događajem koji garantira svečanu i blistavu atmosferu, u maniri bečkih novogodišnjih koncerata i zbog toga sam, kao ravnatelj, vrlo ponosan.

NACIONAL: Inače je tradicija važna za orkestre kao što je Zagrebačka filharmonija, kao što je i Zagrebu i Hrvatskoj važna tradicija filharmonijskog orkestra. Biste li se složili sa mnom?

Apsolutno, Zagrebačka filharmonija glazbena je institucija slavne prošlosti, od svog postojanja gostuje i sudjeluje u svim važnim događajima, kako u svome gradu tako i u cijeloj Hrvatskoj. Svojim dugogodišnjim djelovanjem i vrhunskim umjetničkim postignućima u domovini i svijetu, orkestar smo koji je neumorni promicatelj hrvatske glazbene i kulturne tradicije.

NACIONAL: Koliko Zagreb cijeni tu tradiciju? Hoće li nova gradska vlast nastaviti odnos prema Filharmoniji koji je gajio pokojni gradonačelnik Bandić? Jer svih ovih godina imali ste njegovu veliku podršku.

Skoro će dvije godine od pandemije i strašnog potresa koji je zadesio Zagreb kad je Dvorana Lisinski stradala dva puta, a mi smo izgubili svoj dom na godinu i pol dana i, vjerujte, moje misli i djelovanje okrenuti su mojim filharmoničarima, kako sačuvati sebe kao ljude i glazbenike ovoga grada i sačuvati kulturne institucije maksimalno koliko možemo. Vidim, pokušavaju to i oni, koliko je to moguće. Gledajući kolege iz drugih zemalja koje je pokosila pandemija, od zatvaranja na nekoliko mjeseci mi smo imali i imamo koncerte za pedeset ljudi, a evo danas za skoro pola dvorane i na tome smo zahvalni i sretni.

NACIONAL: Bilo je izazova kad su u pitanju zakon i zakonsko poimanje glazbenika koji sviraju u Zagrebačkoj filharmoniji. Što ste tražili, je li dogovor postignut i što očekujete, gdje će biti najveći izazovi u budućnosti?

Imali smo vrijeme i dogovore da sve pokrenemo još prošle godine, ali pandemija i potresi učinili su svoje. Danas samo razmišljamo od tjedna do tjedna i kako sačuvati glazbenike, jer iz dana u dan netko se razboli i tu prestaje sve. Ljudi su mi najbitniji, kako da ostanemo „normalni“ i svojim sugrađanima dajemo ono za što mi glazbenici živimo, glazbu koja liječi i oplemenjuje čovjeka.

NACIONAL: U kakvim ste odnosima s ministricom Ninom Obuljen Koržinek? Često se Ministarstvo kulture i medija zna pozvati na činjenicu da ste vi gradski orkestar, da vam je Grad osnivač, uglavnom kad je riječ o financiranju koje bi, pretpostavljam, moglo biti puno izdašnije?

Ministrica je ponudila pomoć kao i ostalim institucijama, no mi smo gradski orkestar i Grad misli na nas u ovim teškim vremenima koliko god može, a mi se okrećemo i sponzorima koji će, vjerujem, vrlo brzo biti uz nas u nadolazećem periodu. Jer Zagrebačka filharmonija je više od orkestra, što su počeli prepoznavati pogotovo u ovim olovnim vremenima, a što nam daje nadu da je glazba za našu zemlju bitna.

NACIONAL: Kako biste ocijenili ovu godinu kad je Filharmonija u pitanju? Pandemija je sigurno ostavila traga, posebno u tako velikim umjetničkim orkestrima?

Nismo izvodili program u svojoj kući, kao što sam već rekao, već smo gostovali u manjim prostorima – Laubi, Domu hrvatske vojske, crkvi, Tvornici kulture, Zagrebačkom velesajmu… I nismo odustali ni tada, radili smo ono što najbolje znamo i volimo. I otvorenje ove sezone bilo je upitno, nismo znali hoće li Lisinski biti renoviran na vrijeme, ali na našu sreću jest. Unatoč svemu, imali smo najznačajnije gostovanje u svojoj novijoj povijesti – u Bukureštu krajem kolovoza, na Enescu festivalu s najznačajnijim orkestrima svijeta. Pandemija nam je odmogla, smanjio se kapacitet posjetitelja u Dvorani, ljudi su obvezni imati maske, testirati se ili imati covid-potvrdu, a mnogi naši pretplatnici i posjetitelji odustali su od ovosezonske pretplate upravo iz straha od koronavirusa. Nadamo se da nas sve skupa čeka nova bolja godina.

‘Očekujem da će orkestar i dalje biti glavni promotor Hrvatske u svijetu’, kaže Mirko Boch. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Prosinac je mjesec u kojem, a to je počelo nedavno, predstave za djecu izvode dramski umjetnici uz pomoć Zagrebačke filharmonije. O čemu se radi?

Tako je. MiniMini ciklus nastavio je svoj uspješni niz pa će tako i u novoj koncertnoj sezoni ponuditi jedan novi naslov: „Napokon orkestar!“ Iz umjetničkog uma i u režiji Petre Radin, uz glazbu i aranžmane Marina Rabadana. MiniMini ciklus nastavlja s izvedbama glazbenih predstava „Ježeve kućice“ i „Božića kod Zimogroznih“, koji su se s punim pravom i razlogom brzo i lako izborili za stalno mjesto u repertoaru ciklusa za najmlađe Zagrebačke filharmonije. Možemo se pohvaliti i premijernom izvedbom u Dvorani Lisinski, glazbeno-scenskom poslasticom za velike i male, operom-bajkom „Ivica i Marica“, također u režiji Petre Radin, pod dirigentskom palicom Dawida Runtza i u izvedbi sjajnog tima na čelu s Martinom Tomčić.

NACIONAL: Govorili ste o važnosti prenošenja ljubavi za klasičnu glazbu na mlađe generacije, posebno na djecu. Slično se s operama za djecu radi u HNK u Zagrebu. Koliko je važno da se to radi i kakve su reakcije?

Posebnu pozornost Zagrebačka filharmonija posvećuje razvijanju interesa i približavanja klasične glazbe djeci i mladima kroz svoj Tjedan glazbe za mlade koji svake godine, kroz interaktivne scensko-glazbene projekte, u Lisinski privuče veliki broj mladih svih uzrasta. Svoja vrata otvorili smo svima koji žele upoznati orkestar i naše glazbenike te naučiti nešto o 150 godina dugoj tradiciji orkestra. Pod geslom „Upoznati orkestar znači zavoljeti ga“ Filharmonija njeguje svoj Dan odškrinutih vrata, tu su spomenuti Minimini ciklus i Off ciklus koji nudi vrhunske crossover koncerte. Reakcije su izvrsne, sve više mladih dolazi na koncerte Filharmonije, i to ne zato što moraju, jer profesori traže karte na uvid, već zato što im se uistinu sviđa ono što radimo.

NACIONAL: Filharmonija je prije nekoliko godina, pod vašim vodstvom, uvela nastupe u tzv. off programu, sad ste to i spomenuli, u sklopu kojeg se izvode ili skladbe koje nisu klasične ili se svira uz nekog popularnog glazbenika koji nije klasičar. Ti su koncerti izazvali posebnu pozornost šire publike, je li to također način za pridobivanja nove publike i zašto se to treba raditi?

OFF ciklus nudi crossover koncerte, upravo one koncerte koje nova, mlađa publika voli i traži. To su izvedbe u kojem publika vidi klasični orkestar u novom ruhu. Od izvedbi grupe Queen, Beatlesa, Zorana Predina, Rock the opere, tanga, fada.

NACIONAL: Što očekuje Zagrebačku filharmoniju ove sezone i idućih?

Godinu završavamo Filharmonijskim balom, gdje publiku nakon koncerta u Velikoj dvorani očekuju ples i druženje u predvorju, gdje će ih uz plesne evergreene i poznate melodije zabavljati Revijski orkestar Zagrebačke filharmonije. U novu godinu ulazimo s mnoštvom glazbenih poslastica, operetom iz pera „zagrebačkog Straussa“, programom grupe Queen, izvedbama fada Jelene Radan – sve u sklopu Off ciklusa. Nadalje, tu je tradicionalni Koncert za život u suradnji sa Zakladom Ana Rukavina, a očekuju nas i gostovanja mnogobrojnih poznatih dirigenata i solista.

NACIONAL: Ono što je posebno razveselilo publiku jest najava dolaska Berlinske filharmonije u veljači, nakon 99 godina! Veliki je to kulturni događaj.

Berlinska filharmonija jedan je od najvećih simfonijskih orkestara u povijesti glazbe, svakako ću prisustvovati događaju, a vjerujem da će isto učiniti i moje kolege iz orkestra.

NACIONAL: Hoće li i Zagrebačka filharmonija nastupati u inozemstvu?

Eto, pripremamo turneju po Velikoj Britaniji u travnju sa šest koncerata i nadamo se da nas neće zaustaviti korona. Zatim, početkom lipnja planiramo tri koncerta u Italiji i krajem lipnja, također nakon dugo vremena, gostujemo u Španjolskoj s četiri koncerta. Pozivi na ovakva gostovanja dovoljno govore o tome kakav orkestar imaju Grad Zagreb i Republika Hrvatska .

NACIONAL: Kakav orkestar vidite nakon isteka ovog mandata i kako to planirate ostvariti?

Očekujem da će orkestar i dalje biti glavni promotor Hrvatske u svijetu. Vjerujem i nadam se da će Zagrebačka filharmonija dobiti svoj dom kakav i zaslužuje! Trebamo svoju dvoranu da bismo stvarali novu publiku. Samo tako možemo opstati i stvarati nove generacije za kvalitetnije društvo. Danas više no ikad trebamo pronaći čovjeka u sebi, jer glazba oplemenjuje ljudsko biće.