Mirjana Karanović, po mišljenju mnogih filmskih kritičara, jedna je od najboljih glumica s ovih prostora, za svoj je rad dobila je niz domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja.

Izborom svojih uloga često je izazivala kontroverze – naime, prihvaćala je uloge koje se srpskim vlastima nisu sviđale. Tako je 2003. bila prva srpska glumica koja se pojavila u hrvatskom filmu nakon Domovinskog rata, i to u „Svjedocima“ Vinka Brešana, gdje glumi udovicu hrvatskog branitelja. Već 2005. igra glavnu ulogu u filmu „Grbavica“ Jasmile Žbanić, a 2007. igra majku kosovskog Albanca u norveškom filmu „Blodsbånd“.

U novom broju Nacionala Mirjana Karanović razgovarala je sa Zrinkom Vrabec-Mojzeš. Komentirala je situaciju u Rusiji, gdje su upravo umjetnici, novinari i intelektualci ugroženi, zatvarani, izloženi pritisku vlasti.

“Mislim da mi upravo zbog te informativne blokade koja postoji nemamo pojma što se stvarno događa u Rusiji. Zapravo, mogu prepoznati Srbiju u doba sankcija – kako je izgledala sa strane i kako je zapravo bilo tu živjeti u tom periodu. Porazno je i koliko je dugo ta vlast u Srbiji opstajala usprkos svim strahotama. U Srbiji su, bez obzira na to što se na njenom teritoriju nikada nije vodio rat, sve okolnosti zapravo bile veoma ratne. Od prisilne mobilizacije, proganjanja mladića koji su bježali i spavali kod prijatelja, mladih ljudi koje su lovili na ulici da bi ih poslali u rat, do kontrole izlazaka iz zemlje. Naime, devedesetih muškarci nisu mogli izaći iz zemlje ako su bili vojni obveznici. A onda se dogodila i strašna pljačka – banke i prevaranti iskoristili su situaciju i opljačkali narod”, rekla je za Nacional Mirjana Karanović.

Dodaje da je iz svega toga vidljivo da te sankcije zapravo nisu imale smisla niti su postigle svoj cilj. “S druge strane, može se iščitati i da se takvi režimi jako teško svrgavaju s vlasti demokratskim putem. U tome treba postojati podrška – i vojna, ali i politička – velikog broja moćnih aktera političkog života jedne zemlje. U Srbiji se dogodilo da kada je Milošević napokon otišao, vlast je bila vrlo razjedinjena. Vrlo raznoliki pripadnici različitih političkih opcija okupili su se u tom antimiloševićevskom pokretu. No tek poslije smo svi mi shvatili da oni imaju malo toga zajedničkog i da se ne mogu ni oko čega dogovoriti niti voditi zemlju naprijed”, rekla je i zaključila da su se zato vratile retrogradne snage koje Srbiju vode unatrag.

Cijeli intervju pročitajte u novom broju Nacionala